Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Grčko-perzijski ratovi i Sidon

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Grčko-perzijski ratovi i Sidon

Grčko-perzijski ratovi vs. Sidon

Grčko-perzijski ratovi ili Perzijski ratovi su serija vojnih sukoba između grčkih polisa i Perzijskog Carstva koji počinju 499. pr. Kr. i traju punih 50 godina, sve do 449. pr. Kr. Termin Perzijski ratovi odnosi se na ekspedicije Darija Velikog (490. pr. Kr.) i njegova sina Kserksa I. (480. – 479. pr. Kr.) koje su unatoč pojedinim uspješnim grčkim otporima završile razaranjem grada Atene što je bila odmazda za atensko poticanje Jonskog ustanka u Maloj Aziji. Sidon Sidon (hebr. צִידוֹן; današnji arapski naziv: صيدا Saida) je grad u drevnoj Feniciji, smješten sjeverno od Tira.

Sličnosti između Grčko-perzijski ratovi i Sidon

Grčko-perzijski ratovi i Sidon imaju 16 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ahemenidsko Carstvo, Aleksandar Veliki, Antika, Arapi, Asirija, Babilonija, Bizant, Cipar, Drevni Egipat, Fenicija, Helenizam, Rimsko Carstvo, Satrap, Stara Grčka, 19. stoljeće, 4. stoljeće pr. Kr..

Ahemenidsko Carstvo

Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).

Ahemenidsko Carstvo i Grčko-perzijski ratovi · Ahemenidsko Carstvo i Sidon · Vidi više »

Aleksandar Veliki

Aleksandar III.

Aleksandar Veliki i Grčko-perzijski ratovi · Aleksandar Veliki i Sidon · Vidi više »

Antika

84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.

Antika i Grčko-perzijski ratovi · Antika i Sidon · Vidi više »

Arapi

Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.

Arapi i Grčko-perzijski ratovi · Arapi i Sidon · Vidi više »

Asirija

Satelitska slika središnjeg dijela Asirije Asirija je u isto vrijeme i zemljopisni i politički pojam.

Asirija i Grčko-perzijski ratovi · Asirija i Sidon · Vidi više »

Babilonija

Babilonija, 1792. pr. Kr. – 1750. pr. Kr. Babilonija (asirski: Karduniaš, staroegipatski: Sangar) bila je država i kulturno područje u Mezopotamiji u razdoblju između 1900. pr. Kr. ili 1800. pr. Kr. pa do propasti 539. pr. Kr. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike između današnjeg iračkog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva.

Babilonija i Grčko-perzijski ratovi · Babilonija i Sidon · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Bizant i Grčko-perzijski ratovi · Bizant i Sidon · Vidi više »

Cipar

Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.

Cipar i Grčko-perzijski ratovi · Cipar i Sidon · Vidi više »

Drevni Egipat

Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.

Drevni Egipat i Grčko-perzijski ratovi · Drevni Egipat i Sidon · Vidi više »

Fenicija

Fenicija (grč. Phoinike - purpurna zemlja) je bila područje istočnog Sredozemlja, na teritoriju današnjeg Libanona, Izraela i Sirije.

Fenicija i Grčko-perzijski ratovi · Fenicija i Sidon · Vidi više »

Helenizam

Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.

Grčko-perzijski ratovi i Helenizam · Helenizam i Sidon · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Grčko-perzijski ratovi i Rimsko Carstvo · Rimsko Carstvo i Sidon · Vidi više »

Satrap

Satrap (perz.: ساتراپ) je naziv za namjesnika određene provincije koji se koristio u doba antičke Medije, Perzijskih Carstava u doba Ahemenida i Sasanida, te helenističkih carstava.

Grčko-perzijski ratovi i Satrap · Satrap i Sidon · Vidi više »

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Grčko-perzijski ratovi i Stara Grčka · Sidon i Stara Grčka · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

19. stoljeće i Grčko-perzijski ratovi · 19. stoljeće i Sidon · Vidi više »

4. stoljeće pr. Kr.

Bez opisa.

4. stoljeće pr. Kr. i Grčko-perzijski ratovi · 4. stoljeće pr. Kr. i Sidon · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Grčko-perzijski ratovi i Sidon

Grčko-perzijski ratovi ima 255 odnose, a Sidon ima 71. Kao što im je zajedničko 16, Jaccard indeks 4.91% = 16 / (255 + 71).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Grčko-perzijski ratovi i Sidon. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »