Brže od pregledniku!Sličnosti između Grčko-perzijski ratovi i Stara Grčka
Grčko-perzijski ratovi i Stara Grčka imaju 71 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ahemenidsko Carstvo, Aleksandar Veliki, Antička Teba (Grčka), Antika, Aristokracija, Aristotel, Atena (polis), Babilon, Bitka kod Maratona, Bitka kod Plateje, Bitka kod Salamine, Bitka kod Salamine na Cipru (450. pr. Kr.), Bitka kod Termopila, Cipar, Crno more, Darije I. Veliki, Datis, Del, Delski savez, Dorani, Drevni Egipat, Efijalt, Egejsko more, Europa, Fenicija, Filip II. Makedonski, Grčki jezik, Halikarnas, Helenizam, Herodot, ..., Iran, Italija, Jonija, Jonski ustanak, Kalijin mir, Kraljevina Makedonija, Ksenofont, Kserkso I., Leonida I., Libija, Magna Graecia, Mala Azija, Maraton, Grčka, Mardonije, Marseille, Mikenska kultura, Milet, Miltijad Mlađi, Mramorno more, Peloponeski rat, Peloponez, Periklo, Renesansa, Rimska Republika, Rimsko Carstvo, Satrap, Sicilija, Sirakuza, Sparta, Stara Grčka, Suza (Iran), Temistoklo, Termopil, Tesalija, Tracija, Tukidid, Zapadni svijet, 19. stoljeće, 404. pr. Kr., 449. pr. Kr., 499. pr. Kr.. Proširite indeks (41 više) »
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Ahemenidsko Carstvo i Grčko-perzijski ratovi · Ahemenidsko Carstvo i Stara Grčka ·
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Aleksandar Veliki i Grčko-perzijski ratovi · Aleksandar Veliki i Stara Grčka ·
Antička Teba (Grčka)
Teba (Θῆβαι) je bila beotski grad-država (polis), smješten na južnom dijelu Beotske nizine, sjeverno od Kiteronskih planina, koje dijele Beotiju od Atike.
Antička Teba (Grčka) i Grčko-perzijski ratovi · Antička Teba (Grčka) i Stara Grčka ·
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Antika i Grčko-perzijski ratovi · Antika i Stara Grčka ·
Aristokracija
Termin aristokracija (grč.: najbolji, najsposobniji i snaga, vlast) značio je kod starih Grka sustav vladanja kao "vladavinu najboljih".
Aristokracija i Grčko-perzijski ratovi · Aristokracija i Stara Grčka ·
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Aristotel i Grčko-perzijski ratovi · Aristotel i Stara Grčka ·
Atena (polis)
Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.
Atena (polis) i Grčko-perzijski ratovi · Atena (polis) i Stara Grčka ·
Babilon
Babilon je antički grad u Mezopotamiji, blizu suvremenog grada Al Hillah u Iraku.
Babilon i Grčko-perzijski ratovi · Babilon i Stara Grčka ·
Bitka kod Maratona
Bitka kod Maratona (490. pr. Kr.) je sukob između Atene i Plateje sa satrapskom vojskom Perzijskog Carstva u doba Grčko-perzijskih ratova.
Bitka kod Maratona i Grčko-perzijski ratovi · Bitka kod Maratona i Stara Grčka ·
Bitka kod Plateje
Bitka kod Plateje odigrala se 479. pr. Kr. između južnih grčkih polisa i Mardonijeve satrapske (pokrajinske) vojske Perzijskog Carstva.
Bitka kod Plateje i Grčko-perzijski ratovi · Bitka kod Plateje i Stara Grčka ·
Bitka kod Salamine
Bitka kod Salamine (480. pr. Kr.) je pomorska bitka između združene flote grčkih polisa i flote perzijskog vladara Kserksa I. koja se odvijala u tjesnacu između otoka Salamine i kopna.
Bitka kod Salamine i Grčko-perzijski ratovi · Bitka kod Salamine i Stara Grčka ·
Bitka kod Salamine na Cipru (450. pr. Kr.)
Bitka kod Salamine na Cipru (450. pr. Kr.) bila je pomorska bitka koja se paralelno s kopnenom bitkom vodila nedaleko od obale grada Salamine na Cipru, u vrijeme grčko-perzijskih ratova.
Bitka kod Salamine na Cipru (450. pr. Kr.) i Grčko-perzijski ratovi · Bitka kod Salamine na Cipru (450. pr. Kr.) i Stara Grčka ·
Bitka kod Termopila
Bitka kod Termopila (kolovoz ili rujan 480. pr. Kr.) vođena je u sklopu Grčko-perzijskih ratova, odnosno druge perzijske ekspedicije predvođene velikim kraljem Kserksom, sinom Darija Velikog.
Bitka kod Termopila i Grčko-perzijski ratovi · Bitka kod Termopila i Stara Grčka ·
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.
Cipar i Grčko-perzijski ratovi · Cipar i Stara Grčka ·
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Crno more i Grčko-perzijski ratovi · Crno more i Stara Grčka ·
Darije I. Veliki
Darije I. Veliki, (549. – 486. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom od 522. do 486. pr. Kr. Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih starovjekovnih vladara.
Darije I. Veliki i Grčko-perzijski ratovi · Darije I. Veliki i Stara Grčka ·
Datis
Datis ili Dat je bio medijski admiral u službi Perzijskog Carstva u doba vladavine Darija Velikog.
Datis i Grčko-perzijski ratovi · Datis i Stara Grčka ·
Del
Del (grčki Δήλος, Delos) je mali usamljeni otok koji se nalazi u sredini kruga otoka koji se zovu Cikladi (kružni).
Del i Grčko-perzijski ratovi · Del i Stara Grčka ·
Delski savez
Delski savez 431. pr. Kr, Delski savez bio je ofenzivni i obrambeni savez drevnog grčkog polisa, čiji je hegemon bila Atena.
Delski savez i Grčko-perzijski ratovi · Delski savez i Stara Grčka ·
Dorani
Dorani - Jedna od glavnih staro-helenskih grupa naroda izvorno naseljeni blizu planine Olimp.
Dorani i Grčko-perzijski ratovi · Dorani i Stara Grčka ·
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Drevni Egipat i Grčko-perzijski ratovi · Drevni Egipat i Stara Grčka ·
Efijalt
Efijalt, (prema legendi) Malijac koji je u bitci kod Termopila izdao grčke snage.
Efijalt i Grčko-perzijski ratovi · Efijalt i Stara Grčka ·
Egejsko more
Karta Egejskog mora Egejsko more (grč. Aigaion, tur. Ege, mak. Belo more ("Бело море")) je dio Sredozemlja, a leži između Grčke i Turske.
Egejsko more i Grčko-perzijski ratovi · Egejsko more i Stara Grčka ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i Grčko-perzijski ratovi · Europa i Stara Grčka ·
Fenicija
Fenicija (grč. Phoinike - purpurna zemlja) je bila područje istočnog Sredozemlja, na teritoriju današnjeg Libanona, Izraela i Sirije.
Fenicija i Grčko-perzijski ratovi · Fenicija i Stara Grčka ·
Filip II. Makedonski
Filip II. Makedonski Filip II. (grčki: Φίλιππος Β' ὁ Μακεδών) vladao je Kraljevinom Makedonijom u razdoblju 359. pr. Kr. - 336. pr. Kr. Bio je sin Aminte III. i Euridike I., brat Aleksandra II. i Perdike III. te otac Aleksandra III. Velikog i Filipa III.
Filip II. Makedonski i Grčko-perzijski ratovi · Filip II. Makedonski i Stara Grčka ·
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Grčki jezik i Grčko-perzijski ratovi · Grčki jezik i Stara Grčka ·
Halikarnas
Halikarnas (grčki: Άλικαρνᾱσσός - Halikarnassós ili Ἁλικαρνασσός - Alikarnassós, turski: Halikarnas, današnji Bodrum) bio je antički grčki grad u Maloj Aziji, i glavni grad Karije.
Grčko-perzijski ratovi i Halikarnas · Halikarnas i Stara Grčka ·
Helenizam
Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.
Grčko-perzijski ratovi i Helenizam · Helenizam i Stara Grčka ·
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Grčko-perzijski ratovi i Herodot · Herodot i Stara Grčka ·
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Grčko-perzijski ratovi i Iran · Iran i Stara Grčka ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Grčko-perzijski ratovi i Italija · Italija i Stara Grčka ·
Jonija
Male Azije Jonija (starogrčki Ἰωνία ili Ἰωνίη) antička je regija na središnjoj obali zapadne Male Azije u današnjoj Turskoj, odnosno u području oko grada Izmira (nekadašnje Smirne).
Grčko-perzijski ratovi i Jonija · Jonija i Stara Grčka ·
Jonski ustanak
Jonski ustanak (499. – 493. pr. Kr.) podrazumijeva seriju vojnih pobuna u Joniji, Eoliji, Doriji, Kariji i Cipru protiv perzijske vlasti.
Grčko-perzijski ratovi i Jonski ustanak · Jonski ustanak i Stara Grčka ·
Kalijin mir
Kalijin mir je naziv za mirovni sporazum koji su 449. pr. Kr. sklopili Ahemenidsko Perzijsko Carstvo i starogrčki polisi na čelu s Atenom.
Grčko-perzijski ratovi i Kalijin mir · Kalijin mir i Stara Grčka ·
Kraljevina Makedonija
Izvorna Kraljevina Makedonija Aleksandra Kraljevina Makedonija (grč. Μακεδονία) je naziv antičkog kraljevstva koje se nalazilo u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka.
Grčko-perzijski ratovi i Kraljevina Makedonija · Kraljevina Makedonija i Stara Grčka ·
Ksenofont
Ksenofont Ksenofont (grč. Ξενοφῶν, Atena, oko 428. pr. Kr. – ? Korint, oko 354. pr. Kr.), sin Grila iz Atene, bio je grčki vojnik, plaćenik, filozof i književnik povjesničar najpoznatiji po svojim povijesnim djelima o Grčkoj i Perzijskom Carstvu tijekom 4. stoljeća pr. Kr.
Grčko-perzijski ratovi i Ksenofont · Ksenofont i Stara Grčka ·
Kserkso I.
Kserkso I. Veliki (vladao od 486. – 465. pr. Kr.) bio je perzijski vladar iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom.
Grčko-perzijski ratovi i Kserkso I. · Kserkso I. i Stara Grčka ·
Leonida I.
Leonida (grčki: Λεωνίδας, Leōnídas) je bio kralj Sparte, sedamnaesti iz loze Agijevića.
Grčko-perzijski ratovi i Leonida I. · Leonida I. i Stara Grčka ·
Libija
Libija (arap. ليبيا, Lībiyā, ar. Lībya, berberski), država je u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora.
Grčko-perzijski ratovi i Libija · Libija i Stara Grčka ·
Magna Graecia
Magna Graecia, 280. pr. Kr. Magna Graecia (latinski „Velika Grčka“; grčki: Megalê Hellas / Μεγάλη ῾Ελλάς) je naziv za regije u antičkoj južnoj Italiji i Siciliji koje su od 8.
Grčko-perzijski ratovi i Magna Graecia · Magna Graecia i Stara Grčka ·
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Grčko-perzijski ratovi i Mala Azija · Mala Azija i Stara Grčka ·
Maraton, Grčka
Maraton (dimotiki: Μαραθώνας, Marathónas; atički/ katarevusa) je antički grčki grad – država, danas grad u Grčkoj.
Grčko-perzijski ratovi i Maraton, Grčka · Maraton, Grčka i Stara Grčka ·
Mardonije
Mardonije (? - 479. pr. Kr.) bio je jedan od vodećih perzijskih vojnih zapovjednika Ahemenidskog Carstva u vrijeme ratova protiv Grčke početkom 5. stoljeća pr. Kr., u doba vladavine velikih kraljeva Darija Velikog i Kserksa Velikog.
Grčko-perzijski ratovi i Mardonije · Mardonije i Stara Grčka ·
Marseille
Marseille (oks. Marselha) je po veličini drugi grad u Francuskoj, a njegov je karakter određen povoljnim položajem luke u Lionskom zaljevu, na Sredozemlju.
Grčko-perzijski ratovi i Marseille · Marseille i Stara Grčka ·
Mikenska kultura
Razmještaj najpoznatijih mikenskih arheoloških nalazišta u Grčkoj. Mikenska kultura je arheološka kultura brončanog doba u Grčkoj (oko 1600. pr. Kr. - 1100. pr. Kr.) koje pripada Heladskom razdoblju (3200. pr. Kr. - 1050. pr. Kr.) egejske kulture.
Grčko-perzijski ratovi i Mikenska kultura · Mikenska kultura i Stara Grčka ·
Milet
Karta drevnog Mileta i okolice Plan Hipodamusovog Mileta, 479. pr. Kr., jonskog grada Mileta Milet (grč. Μίλητος; „Milētos“, lat. Miletus) je bio antički grad na zapadnoj obali Anatolije (današnja Turska), odnosno na istočnoj obali Egejskog mora pokraj ušća rijeke Maeander koja je razdvajala drevne pokrajine Joniju i Kariju.
Grčko-perzijski ratovi i Milet · Milet i Stara Grčka ·
Miltijad Mlađi
Miltijad Mlađi Miltijad Mlađi (grč. Μιλτιάδης, oko 550–489. god. st. e.) bio je atenski državnik i vojskovođa.
Grčko-perzijski ratovi i Miltijad Mlađi · Miltijad Mlađi i Stara Grčka ·
Mramorno more
Mramorno more (na turskom, Marmara Denizi, na grčkom, Θάλασσα τουΜαρμαρά ili Προποντίδα, Propontida) unutarnje je more između Europe i Azije i predstavlja dio euroazijske unutarnje granice.
Grčko-perzijski ratovi i Mramorno more · Mramorno more i Stara Grčka ·
Peloponeski rat
Prema Tukididu, uzrok Peloponeskom ratu je taj što su Atenjani postali moćni i zadavali su strah Lakedemonjanima te ih natjerali u rat.
Grčko-perzijski ratovi i Peloponeski rat · Peloponeski rat i Stara Grčka ·
Peloponez
Automapa Paloponeza 2007. Reljefna mapa Peloponeza s pokrajinama. Peloponez (grčki: Pelopónnēsos.
Grčko-perzijski ratovi i Peloponez · Peloponez i Stara Grčka ·
Periklo
Periklo (grčki: Περιϰλῆς, Periklēs) je bio starogrčki državnik, vrstan govornik i vojskovođa (oko 495. pr. Kr. – 429. pr. Kr.). Bio je pripadnik atenskog plemstva (aristokracije) i dobar vojskovođa, no ostao je poznat po zalaganju za atenski narod (demos).
Grčko-perzijski ratovi i Periklo · Periklo i Stara Grčka ·
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Grčko-perzijski ratovi i Renesansa · Renesansa i Stara Grčka ·
Rimska Republika
Rimska Republika označava razdoblje državnog uređenja rimske države u vremenu između rimskog kraljevstva (509. pr. Kr.) i uspostave rimskog carstva 16. siječnja 27. pr. Kr., dodjelom Oktavijanu titule augustus.
Grčko-perzijski ratovi i Rimska Republika · Rimska Republika i Stara Grčka ·
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Grčko-perzijski ratovi i Rimsko Carstvo · Rimsko Carstvo i Stara Grčka ·
Satrap
Satrap (perz.: ساتراپ) je naziv za namjesnika određene provincije koji se koristio u doba antičke Medije, Perzijskih Carstava u doba Ahemenida i Sasanida, te helenističkih carstava.
Grčko-perzijski ratovi i Satrap · Satrap i Stara Grčka ·
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Grčko-perzijski ratovi i Sicilija · Sicilija i Stara Grčka ·
Sirakuza
Sirakuza (talijanski Siracusa, sicilijanski Sarausa, grčki, latinski Syracusae) je antički grad na istočnoj obali talijanskog otoka Sicilija i glavni grad pokrajine Sirakuze.
Grčko-perzijski ratovi i Sirakuza · Sirakuza i Stara Grčka ·
Sparta
Teritorij Sparte Sparta (Σπάρτη) je grad na grčkom poluotoku Peloponezu.
Grčko-perzijski ratovi i Sparta · Sparta i Stara Grčka ·
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Grčko-perzijski ratovi i Stara Grčka · Stara Grčka i Stara Grčka ·
Suza (Iran)
Suza (perz. شوش: Šuš, hebr. שושן: Shushan, grč. Σοῦσα: Sousa, lat. Susa); starovjekovni je grad iz razdoblja Elama odnosno iranskih carstva Ahemenida i Parta.
Grčko-perzijski ratovi i Suza (Iran) · Stara Grčka i Suza (Iran) ·
Temistoklo
Temistoklo (grč. Θεμιστοκλῆς, što znači „Slava zakona”) je bio atenski političar i vojskovođa (oko 524. – 460. pr. Kr.) u doba grčko-perzijskih ratova.
Grčko-perzijski ratovi i Temistoklo · Stara Grčka i Temistoklo ·
Termopil
antičko doba obala je bila mnogo bliže planini Karta s promijenama obale kod Termopila iz doba 500. pr. n. e. do danas Vrući izvori prema kojima je prolaz dobio ime Termopil (grč. Vruća vrata) je uski prolaz u središnjoj Grčkoj između planine i obale Korintskog zaljeva (dio Egejskog mora).
Grčko-perzijski ratovi i Termopil · Stara Grčka i Termopil ·
Tesalija
Današnja Periferija Tesalija Tesalija (Θεσσαλια, suvremeni grčki: Thessalía, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima) područje je u sjevernoj središnjoj Grčkoj, a graniči s egejskom Makedonijom na sjeveru, Epirom na zapadu, Središnjom Grčkom na jugu (u izvorniku: Sterea Hellas, doslovno: stara Grčka) i Egejskim morem na istoku.
Grčko-perzijski ratovi i Tesalija · Stara Grčka i Tesalija ·
Tracija
Tracija (iz lat. Thracia) ili Trakija (iz grč. Θράκη - Thráki), rjeđe i Tračka može podrazumijevati.
Grčko-perzijski ratovi i Tracija · Stara Grčka i Tracija ·
Tukidid
Tukidid Tukidid (grč.; oko 460. pr. Kr. – oko 395. pr. Kr.) bio je starogrčki povjesničar koji je opisao Peloponeski rat.
Grčko-perzijski ratovi i Tukidid · Stara Grčka i Tukidid ·
Zapadni svijet
Područja Europe koja pripadaju zapadnoj civilizaciji, prema Samuelu Huntigtonu. Kravata, odjevni predmet hrvatskog podrijetla kao dio zapadne kulture. Deklaracija o pravima čovjeka i građanina. Zapadni svijet (ili često samo Zapad, rjeđe, Okcident od Occidens, latinske riječi za zapad) je termin koji se koristi za države koje su kroz povijest bile pod utjecajem zapadnjačke kulture i običaja.
Grčko-perzijski ratovi i Zapadni svijet · Stara Grčka i Zapadni svijet ·
19. stoljeće
Bez opisa.
19. stoljeće i Grčko-perzijski ratovi · 19. stoljeće i Stara Grčka ·
404. pr. Kr.
Bez opisa.
404. pr. Kr. i Grčko-perzijski ratovi · 404. pr. Kr. i Stara Grčka ·
449. pr. Kr.
Bez opisa.
449. pr. Kr. i Grčko-perzijski ratovi · 449. pr. Kr. i Stara Grčka ·
499. pr. Kr.
Bez opisa.
499. pr. Kr. i Grčko-perzijski ratovi · 499. pr. Kr. i Stara Grčka ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Grčko-perzijski ratovi i Stara Grčka imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Grčko-perzijski ratovi i Stara Grčka
Usporedba između Grčko-perzijski ratovi i Stara Grčka
Grčko-perzijski ratovi ima 255 odnose, a Stara Grčka ima 165. Kao što im je zajedničko 71, Jaccard indeks 16.90% = 71 / (255 + 165).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Grčko-perzijski ratovi i Stara Grčka. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
