Brže od pregledniku!
19 odnosi: Bočkovec, Brdo Orehovečko, Dijankovec, Erdovec, Gregurovec, Hrvatska, Koprivničko-križevačka županija, Križevci, Ljudevit Ožegović, Međa (Sveti Petar Orehovec), Miholec, Orehovec, Pesek, Piškovec, Podgajec, Selanec, Sveta Helena (Križevci), Sveti Petar Orehovec, Zamladinec.
Bočkovec
Bočkovec je naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Svetog Petra Orehovca.
Novi!!: Guščerovec i Bočkovec · Vidi više »
Brdo Orehovečko
Brdo Orehovečko je naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Svetog Petra Orehovca.
Novi!!: Guščerovec i Brdo Orehovečko · Vidi više »
Dijankovec
Dijankovec je naselje u sastavu Grada Križevaca, u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Novi!!: Guščerovec i Dijankovec · Vidi više »
Erdovec
Erdovec je naselje u sastavu Grada Križevaca, u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Novi!!: Guščerovec i Erdovec · Vidi više »
Gregurovec
Hrvatska.
Novi!!: Guščerovec i Gregurovec · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Guščerovec i Hrvatska · Vidi više »
Koprivničko-križevačka županija
Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Guščerovec i Koprivničko-križevačka županija · Vidi više »
Križevci
Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Guščerovec i Križevci · Vidi više »
Ljudevit Ožegović
Zadnje jutro Zrinskog u Sigetu" Ljudevit Teofil Emerik Ožegović (Varaždin, 28. veljače 1841. – Zagreb, 28. listopada 1913.), barun, hrvatski političar iz plemićke obitelji Ožegović Barlabaševački.
Novi!!: Guščerovec i Ljudevit Ožegović · Vidi više »
Međa (Sveti Petar Orehovec)
Međa je selo u općini Sveti Petar Orehovec.
Novi!!: Guščerovec i Međa (Sveti Petar Orehovec) · Vidi više »
Miholec
Miholec je naselje u općini Sveti Petar Orehovec u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Novi!!: Guščerovec i Miholec · Vidi više »
Orehovec
Hrvatska.
Novi!!: Guščerovec i Orehovec · Vidi više »
Pesek
Pesek je naselje u sastavu Grada Križevaca, u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Novi!!: Guščerovec i Pesek · Vidi više »
Piškovec
Piškovec je naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Svetog Petra Orehovca.
Novi!!: Guščerovec i Piškovec · Vidi više »
Podgajec
Podgajec je naselje u sastavu Grada Križevaca, u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Novi!!: Guščerovec i Podgajec · Vidi više »
Selanec
Selanec je naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Svetog Petra Orehovca.
Novi!!: Guščerovec i Selanec · Vidi više »
Sveta Helena (Križevci)
Sveta Helena je gradsko naselje Križevaca.
Novi!!: Guščerovec i Sveta Helena (Križevci) · Vidi više »
Sveti Petar Orehovec
Sveti Petar Orehovec je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Guščerovec i Sveti Petar Orehovec · Vidi više »
Zamladinec
Zamladinec je naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Svetog Petra Orehovca.
Novi!!: Guščerovec i Zamladinec · Vidi više »
