Sličnosti između HNK Hajduk Split i Leo Lemešić
HNK Hajduk Split i Leo Lemešić imaju 18 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Beograd, Drugi svjetski rat, FK Crvena zvezda, FK Radnički Niš, Frane Matošić, HNK Hajduk Split, Hrvatska, Luka Kaliterna, RNK Split, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Split, Vis, 1921., 1927., 1944., 1946., 1948., 1970..
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Beograd i HNK Hajduk Split · Beograd i Leo Lemešić ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Drugi svjetski rat i HNK Hajduk Split · Drugi svjetski rat i Leo Lemešić ·
FK Crvena zvezda
FK Crvena zvezda srbijanski je nogometni klub iz Beograda.
FK Crvena zvezda i HNK Hajduk Split · FK Crvena zvezda i Leo Lemešić ·
FK Radnički Niš
FK Radnički srbijanski je nogometni klub iz Niša.
FK Radnički Niš i HNK Hajduk Split · FK Radnički Niš i Leo Lemešić ·
Frane Matošić
Frane Matošić (Split, 25. studenoga 1918. – Split, 29. listopada 2007.), bio je hrvatski nogometaš i nogometni trener.
Frane Matošić i HNK Hajduk Split · Frane Matošić i Leo Lemešić ·
HNK Hajduk Split
Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.
HNK Hajduk Split i HNK Hajduk Split · HNK Hajduk Split i Leo Lemešić ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
HNK Hajduk Split i Hrvatska · Hrvatska i Leo Lemešić ·
Luka Kaliterna
Prilaz Braće Kaliterna. Ulica koja nosi ime po svojim najpoznatijim stanovnicima, Luki i Fabjanu Luka Kaliterna (Split, 13. listopada 1893. – Split, 25. veljače 1984.), hrvatski nogometaš i trener, brat Fabjana Kaliterne, jednog od osnivača splitskog Hajduka.
HNK Hajduk Split i Luka Kaliterna · Leo Lemešić i Luka Kaliterna ·
RNK Split
RNK Split hrvatski je nogometni klub iz Splita.
HNK Hajduk Split i RNK Split · Leo Lemešić i RNK Split ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
HNK Hajduk Split i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Leo Lemešić i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
HNK Hajduk Split i Split · Leo Lemešić i Split ·
Vis
Vis (i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.
HNK Hajduk Split i Vis · Leo Lemešić i Vis ·
1921.
Bez opisa.
1921. i HNK Hajduk Split · 1921. i Leo Lemešić ·
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
1927. i HNK Hajduk Split · 1927. i Leo Lemešić ·
1944.
Bez opisa.
1944. i HNK Hajduk Split · 1944. i Leo Lemešić ·
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
1946. i HNK Hajduk Split · 1946. i Leo Lemešić ·
1948.
Bez opisa.
1948. i HNK Hajduk Split · 1948. i Leo Lemešić ·
1970.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što HNK Hajduk Split i Leo Lemešić imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između HNK Hajduk Split i Leo Lemešić
Usporedba između HNK Hajduk Split i Leo Lemešić
HNK Hajduk Split ima 742 odnose, a Leo Lemešić ima 47. Kao što im je zajedničko 18, Jaccard indeks 2.28% = 18 / (742 + 47).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između HNK Hajduk Split i Leo Lemešić. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: