Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

HNK Rijeka i Miroslav Blažević

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između HNK Rijeka i Miroslav Blažević

HNK Rijeka vs. Miroslav Blažević

HNK Rijeka je hrvatski nogometni klub iz Rijeke. Miroslav Ćiro Blažević (Dolac kod Travnika, 9. ili 10. veljače 1935. – Zagreb, 8. veljače 2023.) bio je počasni izbornik Hrvatskog nogometnog saveza, hrvatski nogometni stručnjak i trener.

Sličnosti između HNK Rijeka i Miroslav Blažević

HNK Rijeka i Miroslav Blažević imaju 29 stvari u zajedničke (u Unijapedija): FK Partizan Beograd, GNK Dinamo Zagreb, HNK Hajduk Split, HNK Rijeka, Hrvatska, Hrvatski nogometni savez, Italija, Kup maršala Tita, Luka Kaliterna, NK Lokomotiva Zagreb, NK Osijek, NK Varaždin, Split, Zagreb, 1954., 1958., 1974., 1979., 1980., 1984., 1991., 1994., 2005., 2006., 2008., 2011., 2012., 2013., 2014..

FK Partizan Beograd

FK Partizan srbijanski je nogometni klub iz Beograda, utemeljen 1945. godine po ugledu na CSKA, tim sovjetske armije.

FK Partizan Beograd i HNK Rijeka · FK Partizan Beograd i Miroslav Blažević · Vidi više »

GNK Dinamo Zagreb

Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.

GNK Dinamo Zagreb i HNK Rijeka · GNK Dinamo Zagreb i Miroslav Blažević · Vidi više »

HNK Hajduk Split

Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.

HNK Hajduk Split i HNK Rijeka · HNK Hajduk Split i Miroslav Blažević · Vidi više »

HNK Rijeka

HNK Rijeka je hrvatski nogometni klub iz Rijeke.

HNK Rijeka i HNK Rijeka · HNK Rijeka i Miroslav Blažević · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

HNK Rijeka i Hrvatska · Hrvatska i Miroslav Blažević · Vidi više »

Hrvatski nogometni savez

Hrvatski nogometni savez (HNS), krovno tijelo športa muškog i ženskog nogometa u Hrvatskoj za sve dobne kategorije.

HNK Rijeka i Hrvatski nogometni savez · Hrvatski nogometni savez i Miroslav Blažević · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

HNK Rijeka i Italija · Italija i Miroslav Blažević · Vidi više »

Kup maršala Tita

Kup maršala Tita bilo je nogometno kup natjecanje u bivšoj Jugoslaviji.

HNK Rijeka i Kup maršala Tita · Kup maršala Tita i Miroslav Blažević · Vidi više »

Luka Kaliterna

Prilaz Braće Kaliterna. Ulica koja nosi ime po svojim najpoznatijim stanovnicima, Luki i Fabjanu Luka Kaliterna (Split, 13. listopada 1893. – Split, 25. veljače 1984.), hrvatski nogometaš i trener, brat Fabjana Kaliterne, jednog od osnivača splitskog Hajduka.

HNK Rijeka i Luka Kaliterna · Luka Kaliterna i Miroslav Blažević · Vidi više »

NK Lokomotiva Zagreb

NK Lokomotiva Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.

HNK Rijeka i NK Lokomotiva Zagreb · Miroslav Blažević i NK Lokomotiva Zagreb · Vidi više »

NK Osijek

NK Osijek je hrvatski nogometni klub iz Osijeka.

HNK Rijeka i NK Osijek · Miroslav Blažević i NK Osijek · Vidi više »

NK Varaždin

NK Varaždin (1931. – 2019.) bio je jedan od uspješnijih hrvatskih nogometnih klubova.

HNK Rijeka i NK Varaždin · Miroslav Blažević i NK Varaždin · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

HNK Rijeka i Split · Miroslav Blažević i Split · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

HNK Rijeka i Zagreb · Miroslav Blažević i Zagreb · Vidi više »

1954.

Bez opisa.

1954. i HNK Rijeka · 1954. i Miroslav Blažević · Vidi više »

1958.

Bez opisa.

1958. i HNK Rijeka · 1958. i Miroslav Blažević · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

1974. i HNK Rijeka · 1974. i Miroslav Blažević · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

1979. i HNK Rijeka · 1979. i Miroslav Blažević · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

1980. i HNK Rijeka · 1980. i Miroslav Blažević · Vidi više »

1984.

Bez opisa.

1984. i HNK Rijeka · 1984. i Miroslav Blažević · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

1991. i HNK Rijeka · 1991. i Miroslav Blažević · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

1994. i HNK Rijeka · 1994. i Miroslav Blažević · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

2005. i HNK Rijeka · 2005. i Miroslav Blažević · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

2006. i HNK Rijeka · 2006. i Miroslav Blažević · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

2008. i HNK Rijeka · 2008. i Miroslav Blažević · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

2011. i HNK Rijeka · 2011. i Miroslav Blažević · Vidi više »

2012.

2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.

2012. i HNK Rijeka · 2012. i Miroslav Blažević · Vidi više »

2013.

Bez opisa.

2013. i HNK Rijeka · 2013. i Miroslav Blažević · Vidi više »

2014.

2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.

2014. i HNK Rijeka · 2014. i Miroslav Blažević · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između HNK Rijeka i Miroslav Blažević

HNK Rijeka ima 210 odnose, a Miroslav Blažević ima 128. Kao što im je zajedničko 29, Jaccard indeks 8.58% = 29 / (210 + 128).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između HNK Rijeka i Miroslav Blažević. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »