Brže od pregledniku!
159 odnosi: Agnosticizam, Ahemenidsko Carstvo, Aleksandar Veliki, Aleksandrija, Aleksandrijska knjižnica, Alkej, Antička filozofija, Antički Rim, Antiohija, Antipater Makedonac, Apoksiomen, Apolodor, Aramejski jezik, Arapi, Aristarh, Aristofan, Aristofan iz Bizanta, Aristotel, Astronomija, Atena, Atena (polis), Atomizam, August, Biblija, Bitak, Bitka kod Akcija, Bitka kod Isa, Bizant, Božanstvo, Bog, Bogoslovlje, Car, Cinička škola, Crkva, Demiurg, Demokrit, Dijadosi, Diofant, Domicijan, Drevna Mezopotamija, Drevni Egipat, Druga poslanica Korinćanima, Drugi vatikanski sabor, Eklekticizam, Elegija, Epigram, Epiktet, Epikur, Epikurejstvo, Etika, ..., Evanđelje, Evanđelje po Ivanu, Farneški bik, Feničani, Filip II. Makedonski, Filologija, Filon Aleksandrijski, Fizika, Galileo Galilei, Grčka mitologija, Heron, Heziod, Homer, Hrizip, Isus, Itala (Vetus Latina), Ivan Evanđelist, Izida, Jamblih, Judaizam, Justinijan I. Veliki, Kalimah, Karnead, Katolička Crkva, Kibela, Klaudije Ptolemej, Kleant, Koine, Kozmopolitizam, Kraljevina Makedonija, Kraljevstvo Božje, Kršćanstvo, Kristologija, Latinski jezik, Lizimah, Logika, Logos, Louvre, Lukrecije, Mala Azija, Marko Aurelije, Matematika, Menandar, Milet, Mitra, Novi zavjet, Novoplatonizam, Ontologija, Origen, Otkrivenje, Panetije, Pariz, Patrologija, Pergam, Pergamski oltar, Perzijanci, Pindar, Piron, Platon, Platonizam, Plotin, Polibije, Pompeji, Posejdonije, Poslanica Filemonu, Poslanica Filipljanima, Poslanica Galaćanima, Poslanica Rimljanima, Proklo, Prva poslanica Korinćanima, Prva poslanica Solunjanima, Ptolemej I. Soter, Rano kršćanstvo, Ranokršćanska umjetnost, Rim, Rimljani, Rimska mitologija, Rimsko Carstvo, Rodos (grad), Sam, Samotraki, Sekst Empirik, Seleuk I. Nikator, Seneka Mlađi, Septuaginta, Sinkretizam, Sirakuza, Sirski jezik, Skepticizam, Soteriologija, Stara Grčka, Stari zavjet, Starogrčka književnost, Starogrčki jezik, Starorimska religija, Stoicizam, Sveti Jeronim, Sveti Pavao, Teokrit, Timej, Timon (1973.), Tora, Tridentski sabor, Umjetnost starog Rima, Vatikan, Vulgata, Zapadni svijet, Zenodot, Zenon Kitijski. Proširite indeks (109 više) »
Agnosticizam
Thomas Henry Huxley Agnosticizam je stav da je istinitost određenih tvrdnji, posebice tvrdnji vezanih uz postojanje ili nepostojanje bilo kakvog božanstva, ali i drugih religijskih i metafizičkih tvrdnji, nepoznata i, prema trenutnim saznanjima, nespoznatljiva.
Novi!!: Helenizam i Agnosticizam · Vidi više »
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Novi!!: Helenizam i Ahemenidsko Carstvo · Vidi više »
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Novi!!: Helenizam i Aleksandar Veliki · Vidi više »
Aleksandrija
Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.
Novi!!: Helenizam i Aleksandrija · Vidi više »
Aleksandrijska knjižnica
Ilustracija unutrašnjosti Aleksandrijske knjižnice Aleksandrijska knjižnica je najveća i najznamenitija knjižnica staroga vijeka.
Novi!!: Helenizam i Aleksandrijska knjižnica · Vidi više »
Alkej
Αλκαίος Alkej ili Alcej (Mitilena, Lezb, oko 630. pr. Kr. – Lezb, oko 580. pr. Kr.) bio je starogrčki liričar aristokratskoga podrijetla.
Novi!!: Helenizam i Alkej · Vidi više »
Antička filozofija
'''Atenska škola''' (Rafael, 1509-1510) Antička filozofija obuhvaća filozofska mišljenja i sustave koji su se razvili na širokom sredozemnom prostoru prožetom starom grčkom i rimskom kulturom u razdoblju od 7. stoljeća pr. Kr. do propasti starog svijeta početkom 6. stoljeća.
Novi!!: Helenizam i Antička filozofija · Vidi više »
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Novi!!: Helenizam i Antički Rim · Vidi više »
Antiohija
Antiohija (Antiohija na Orontu) (grč.: Αντιόχεια η επί Δάφνη, Αντιόχεια ή επί Ορόντουili Αντιόχεια η Μεγάλη; lat.: Antiochia ad Orontem; arap.: انتاكيّة; tur.: Antakya) je drevni grad na Bliskom istoku.
Novi!!: Helenizam i Antiohija · Vidi više »
Antipater Makedonac
Antipater ili Antipatar (397. pr. Kr. - 319. pr. Kr.), makedonski general i političar.
Novi!!: Helenizam i Antipater Makedonac · Vidi više »
Apoksiomen
Shema kontraposta na vatikanskom ''Apoksiomenu''. Apoksiomen (grč., apoxyómenos: "onaj koji se struže") jedna je od konvencionalnih poza u kojoj su antički Grci prikazivali atlete.
Novi!!: Helenizam i Apoksiomen · Vidi više »
Apolodor
Apolodor iz Atene (grčki:Ἀπολλόδωρος ὁ Ἀθηναῖος, cca. 180. pr. Kr. – poslije 120. pr. Kr.), sin Asklepijadov, bio je grčki učenjak i matematičar.
Novi!!: Helenizam i Apolodor · Vidi više »
Aramejski jezik
Aramejski (imperijalni aramejski, biblijski aramejski; ISO 639-3: arc) je jezik ili grupa jezika koji pripadaju semitskoj podskupini afrazijske jezične obitelji.
Novi!!: Helenizam i Aramejski jezik · Vidi više »
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Novi!!: Helenizam i Arapi · Vidi više »
Aristarh
* Aristarh sa Samosa.
Novi!!: Helenizam i Aristarh · Vidi više »
Aristofan
Ἀριστοφάνης''' Aristofan (448. pr. Kr. - 385. pr. Kr.) bio je starogrčki pisac komedija.
Novi!!: Helenizam i Aristofan · Vidi više »
Aristofan iz Bizanta
Aristofan (starogrčki) iz Bizanta (257. – 185./180. pr. Kr.) bio je starogrčki filololog, književni kritičar i gramatičar, poznat po svom radu na proučavanju Homera, ali i drugim klasičnim autorima kao što su Pindar i Hesiod.
Novi!!: Helenizam i Aristofan iz Bizanta · Vidi više »
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Novi!!: Helenizam i Aristotel · Vidi više »
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Novi!!: Helenizam i Astronomija · Vidi više »
Atena
* Atena (grad), glavni grad Grčke.
Novi!!: Helenizam i Atena · Vidi više »
Atena (polis)
Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.
Novi!!: Helenizam i Atena (polis) · Vidi više »
Atomizam
Navodni portret Leukipa, filozofa koji je prvi razvio atomističku teoriju. U filozofiji prirode, atomizam je teorija prema kojoj su svi objekti u svemiru sastavljeni od veoma malih, nepropadljivih čestica – atoma.
Novi!!: Helenizam i Atomizam · Vidi više »
August
August, lat. IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS, (Rim, 23. rujna 63. pr. Kr. – Nola kod Napulja, 19. kolovoza 14.), punim imenom Gaj Julije Cezar Oktavijan (lat. Gaius Julius Caesar Octavianus), pranećak Julija Cezara (unuk Cezarove sestre Julije), bio je trijumvir u drugom trijumviratu, a kasnije i prvi rimski car.
Novi!!: Helenizam i August · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Helenizam i Biblija · Vidi više »
Bitak
Bitak, kao filozofski pojam (grč. το ον - to on, particip glagola 'biti'), označuje sve ono što jest, što je izvan ništa.
Novi!!: Helenizam i Bitak · Vidi više »
Bitka kod Akcija
Bitka kod Akcija, krupni plan Bitka kod Akcija, pregledna karta Bitka kod Akcija bila je pomorska bitka između Marka Antonija i Oktavijana kojom završavaju rimski građanski ratovi i nastaje Rimsko Carstvo.
Novi!!: Helenizam i Bitka kod Akcija · Vidi više »
Bitka kod Isa
Bitka kod Isa (studeni 333. pr. Kr.) odigrala se u južnoj Anatoliji između makedonskog vladara Aleksandra III. i perzijskog velikog kralja Darija III. Kodomana.
Novi!!: Helenizam i Bitka kod Isa · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Helenizam i Bizant · Vidi više »
Božanstvo
Božanstvo je naziv za natprirodno besmrtno biće koje se može smatrati svetim,ili božanstvenim, štovanim i vrlo često nazivanim Bogom (ili bogom).
Novi!!: Helenizam i Božanstvo · Vidi više »
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Novi!!: Helenizam i Bog · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Helenizam i Bogoslovlje · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: Helenizam i Car · Vidi više »
Cinička škola
Diogen Cinička škola skripte - Povijest filozofije; stari i srednji vijek, 2.
Novi!!: Helenizam i Cinička škola · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Helenizam i Crkva · Vidi više »
Demiurg
William Blake: ''The Ancient of Days'' (1794.) Demiurg (grč. δημıουργός prema demos: svijet, narod i ergon: djelo) označava tvorca, stvaratelja.
Novi!!: Helenizam i Demiurg · Vidi više »
Demokrit
Demokritova bista Demokrit je bio predsokratovski grčki filozof (rođen u Abderi-Traciji 460. – 370. pr. Kr.). Bio je Leukipov učenik i zajedno s njim je začetnik ideje da su sve stvari sačinjene od raznih neuništivih i nedjeljivih elemenata koje su zvali "atomi".
Novi!!: Helenizam i Demokrit · Vidi više »
Dijadosi
Dijadosi je naziv koji označava generale Aleksandra III. Velikog koji su u međusobnim ratovima podijelili njegovo veliko carstvo nakon njegove smrti.
Novi!!: Helenizam i Dijadosi · Vidi više »
Diofant
Naslovnica knjige ''Arithmetica'' iz 1621. od Claude Gaspard Bachet de Méziriaca. Diofant iz Aleksandrije (starogrčki: Διόφαντος ὁ Ἀλεξανδρεύς (Dióphantos ho Alexandreús), oko 250.), starogrčki je matematičar.
Novi!!: Helenizam i Diofant · Vidi više »
Domicijan
Domicijan Domicijan, lat. Titus Flavius Domitianus (Rim, 24. listopada 51. – Rim, 18. rujna 96.), bio je rimski car, brat i nasljednik Titov, sin Vespazijanov i posljednji car dinastije Flavijevaca.
Novi!!: Helenizam i Domicijan · Vidi više »
Drevna Mezopotamija
Mapa drevne Mezopotamije s istaknutim narodima i gradovima. ''Kupoprodajni ugovor'' iz Shuruppaka u protoklinastom pismu, oko 2600. pr. Kr., Louvre, Pariz. Najstarija civilizacija je nastala u Mezopotamiji (grč. međurječje).
Novi!!: Helenizam i Drevna Mezopotamija · Vidi više »
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Novi!!: Helenizam i Drevni Egipat · Vidi više »
Druga poslanica Korinćanima
Druga poslanica Korinćanima je jedna od knjiga Novoga zavjeta i Biblije.
Novi!!: Helenizam i Druga poslanica Korinćanima · Vidi više »
Drugi vatikanski sabor
Bazilike sv.Petra u kojoj se održavao Drugi vatikanski sabor Drugi vatikanski sabor bio je 21.
Novi!!: Helenizam i Drugi vatikanski sabor · Vidi više »
Eklekticizam
romanike u modernom zdanju Eklekticizam ili eklektizam je filozofski pristup koji se ne drži ni jedne rigidne paradigme postavljenih pretpostavki ili zaključaka, već stvara višestruke teorije kako bi stekao uvid u fenomen, ili primjenjuje samo određene teorije u određenim slučajevima.
Novi!!: Helenizam i Eklekticizam · Vidi više »
Elegija
Elegija je u grčkoj književnosti bila svaka pjesma pisana u elegijskom distihu (dvostih koji se sastoji od heksametra i pentametra).
Novi!!: Helenizam i Elegija · Vidi više »
Epigram
Epigram je kratka, jednostavna, ali domišljata i u pravilu pamtljiva izjava.
Novi!!: Helenizam i Epigram · Vidi više »
Epiktet
Epiktet (grč. Ἐπίκτητος; * 50. u Hijerapolu u Frigiji u današnjoj Turskoj; † vjeroјatno 138. u Nikopolu na Epiru u današnjoj Grčkoj) je bio grčki filozof, jedan od važnijih predstavnika kasnog stoicizma.
Novi!!: Helenizam i Epiktet · Vidi više »
Epikur
Epikur (grč. Ἐπίκουρος, Epikouros, Samos, 341. pr. Kr. - Atena, 270. pr. Kr.), bio je filozof iz helenističko-rimskog razdoblja.
Novi!!: Helenizam i Epikur · Vidi više »
Epikurejstvo
2. ili 3. stoljeće pr. Kr. Epikurejstvo je filozofski sustav kojeg je stvorio Epikur, posljednji antički filozof.
Novi!!: Helenizam i Epikurejstvo · Vidi više »
Etika
Etika je filozofska disciplina koja proučava moral; ona je filozofija morala, koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala.
Novi!!: Helenizam i Etika · Vidi više »
Evanđelje
Evanđelje (grč., dobra vijest, radosna vijest;, donositelj dobre vijesti, evan-divan, gelos-glas) najčešći je naziv za kršćansku poruku.
Novi!!: Helenizam i Evanđelje · Vidi više »
Evanđelje po Ivanu
El Greco: Ivan Evanđelist Evanđelje po Ivanu (kratica: Iv) četvrto je evanđelje po redu i u većoj se mjeri razlikuje od prva tri evanđelja, takozvanih Sinoptika (po Mateju, Marku i Luki).
Novi!!: Helenizam i Evanđelje po Ivanu · Vidi više »
Farneški bik
Farneški bik Bik Farnese, ranije u zbirci Farnese u Rimu, masivna je rimska razrađena kopija helenističke skulpture.
Novi!!: Helenizam i Farneški bik · Vidi više »
Feničani
Prostor na kojem su obitavali i trgovali Feničani Feničani su dobili ime po ljubičastoj boji koju su proizvodili.
Novi!!: Helenizam i Feničani · Vidi više »
Filip II. Makedonski
Filip II. Makedonski Filip II. (grčki: Φίλιππος Β' ὁ Μακεδών) vladao je Kraljevinom Makedonijom u razdoblju 359. pr. Kr. - 336. pr. Kr. Bio je sin Aminte III. i Euridike I., brat Aleksandra II. i Perdike III. te otac Aleksandra III. Velikog i Filipa III.
Novi!!: Helenizam i Filip II. Makedonski · Vidi više »
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Novi!!: Helenizam i Filologija · Vidi više »
Filon Aleksandrijski
'''Filon Aleksandrijski''' Filon Aleksandrijski (Filon Židov, latinizirano Philo Iudaeus ili Philo Alexandrinus; Aleksandrija, oko 25. pr. Kr. - oko 40.), židovski helenistički filozof.
Novi!!: Helenizam i Filon Aleksandrijski · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Helenizam i Fizika · Vidi više »
Galileo Galilei
tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.
Novi!!: Helenizam i Galileo Galilei · Vidi više »
Grčka mitologija
Grčko trojstvo i rasprostranjenost tri kraljevstva Zemlje: Zeusa Boga (Nebo), Posejdona (mora i oceana) i Hada (podzemlje). Theos (manji bogovi) su djeca ovog trojstva. Monsiau: Olimpski bogovi Grčka mitologija sastoji se od mitova o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka.
Novi!!: Helenizam i Grčka mitologija · Vidi više »
Heron
Heron. parnoga stroja. Heronova vjetrenjača koja je pokretala orgulje. Heronov vodoskok. Skica Heronove pumpe. Heron, Heron aleksandrijski ili Heron iz Aleksandrije (grč. Ἥρων, Hḗrōn; Aleksandrija, oko 10. – ?, oko 75.) je starogrčki matematičar i izumitelj.
Novi!!: Helenizam i Heron · Vidi više »
Heziod
''''''Ἡσίοδος'''''' Heziod (Ἡσίοδος; oko 7. stoljeće pr. Kr.) prvi je starogrčki pjesnik koji o sebi daje biografske podatke.
Novi!!: Helenizam i Heziod · Vidi više »
Homer
Ὅμηρος (Homer) Homer (grč. / Hómēros) bio je legendarni grčki pjesnik, za kojega se ne zna točno kada je živio, pretpostavlja se u 7.
Novi!!: Helenizam i Homer · Vidi više »
Hrizip
Hrizip iz Solija (grč.: Χρύσιππος ὁ Σολεύς, latinizirano: Chrysippos ho Soleus, oko 280 – oko 207. pr. Kr.) bio je starogrčki stoički filozof.
Novi!!: Helenizam i Hrizip · Vidi više »
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Novi!!: Helenizam i Isus · Vidi više »
Itala (Vetus Latina)
Itala ili Vetus Latina, naziv je za očuvane ulomke starih prijevoda Biblije na latinski jezik, koji su kolali (uglavnom u Italiji i na Iberijskom poluotoku) prije pojave prijevoda sv. Jeronima (tzv. Vulgata).
Novi!!: Helenizam i Itala (Vetus Latina) · Vidi više »
Ivan Evanđelist
Sveti Ivan Evanđelist (grč. Εὐαγγελιστής Ἰωάννης, heb. יוחנן Johanan, "Gospodin je milostiv"; Betsaida, oko 15. – Patmos, oko 100.), apostol i evanđelist, svetac, pisac Evanđelja po Ivanu, Prve Ivanove poslanice, Druge Ivanove poslanice, Treće Ivanove poslanice i ''Knjige Otkrivenja''.
Novi!!: Helenizam i Ivan Evanđelist · Vidi više »
Izida
Izida, s hijeroglifskim znakom za prijestolje Izida je u egipatskoj mitologiji božica plodnosti, ljubavi i magije i medicine.
Novi!!: Helenizam i Izida · Vidi više »
Jamblih
Jamblih iz Halkide (grč. Ἰάμβλιχος) (Halkida (današnji Qinnesrin), Sirija, o.250. - ?, o.330.), grčki novoplatonistički filozof iz Sirije i jedan od posljednjih značajnijih predstavnika antičke filozofije.
Novi!!: Helenizam i Jamblih · Vidi više »
Judaizam
Judaizam je religija koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog Boga, stvoritelja svega.
Novi!!: Helenizam i Judaizam · Vidi više »
Justinijan I. Veliki
Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11. svibnja 483. – Konstantinopol, 14. studenog 565.), car Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta) od 1. kolovoza 527. do svoje smrti 565.
Novi!!: Helenizam i Justinijan I. Veliki · Vidi više »
Kalimah
Kalimah (grčki:, Kallimachos; 310. pr. Kr. - 240. pr.Kr) je bio starogrčki pjesnik, kritičar i učenjak rodom iz grada Cirene u današnjoj Libiji.
Novi!!: Helenizam i Kalimah · Vidi više »
Karnead
Karnead Kirenjanin (Kirena, 214. – sjeverna Afrika, 129. pr. Kr.), grčki filozof i skeptik.
Novi!!: Helenizam i Karnead · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Helenizam i Katolička Crkva · Vidi više »
Kibela
Frigijska božica Kibela i njeni atributi. Kibela (Cibela) je stara frigijska "majka zemlja" koja je vladala cijelom prirodom.
Novi!!: Helenizam i Kibela · Vidi više »
Klaudije Ptolemej
geocentričnom sustavu ili '''Ptolemejevom sustavu''' (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Ptolemejev poučak izražava vezu između dijagonala i stranica tetivnoga četverokuta ili četverokuta na čijim vrhovima se može opisati kružnica iz središta dijagonala. Klaudije Ptolomej ili Claudius Ptolemaeus (grčki:; drevni Egipat, oko 85. – Aleksandrija, oko 165. Aleksandrija, Egipat), poznat na hrvatskom kao Ptolemej, bio je starogrčki ili staroegipatski matematičar, zemljopisac, astronom, astrolog i glazbeni teoretičar koji je živio u Rimskom Egiptu, vjerojatno rođen u Tebaidi u gradu zvanom Ptolemais Hermiasov, a umro u Aleksandriji.
Novi!!: Helenizam i Klaudije Ptolemej · Vidi više »
Kleant
Kleant (oko 331. – 232. pr. Kr.) se smatra drugim vodećim stoikom.
Novi!!: Helenizam i Kleant · Vidi više »
Koine
rasprostranjenost grčkoga jezika u helenizmu; tamnoplava označuje područja grčke većine, svjetloplava pokazuje značajno helenizirana područja Koine, poznatija kao aleksandrijski dijalekt, bila je kasnoantički dijalekt starogrčkoga jezika.
Novi!!: Helenizam i Koine · Vidi više »
Kozmopolitizam
Kozmopolitizam (od grčkog: kosmos.
Novi!!: Helenizam i Kozmopolitizam · Vidi više »
Kraljevina Makedonija
Izvorna Kraljevina Makedonija Aleksandra Kraljevina Makedonija (grč. Μακεδονία) je naziv antičkog kraljevstva koje se nalazilo u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka.
Novi!!: Helenizam i Kraljevina Makedonija · Vidi više »
Kraljevstvo Božje
Carstvo nebesko, ruska ikona. Kraljevstvo Božje ili kraljevstvo nebesko jedna je od središnjih tema Isusova propovijedanja.
Novi!!: Helenizam i Kraljevstvo Božje · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Helenizam i Kršćanstvo · Vidi više »
Kristologija
samostana svete Katarine na Sinaju na kojem različiti izrazi na desnoj i lijevoj strani lica svjedoče o njegovoj dvojnosti kao Boga i Čovjeka Kristologija (grč. Χριστος.
Novi!!: Helenizam i Kristologija · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Helenizam i Latinski jezik · Vidi više »
Lizimah
Lizimah Lizimah (oko 360. pr. Kr.-281. pr. Kr.), makedonski general Aleksandra III. Makedonskog.
Novi!!: Helenizam i Lizimah · Vidi više »
Logika
Aristotel Logika je grana filozofije.
Novi!!: Helenizam i Logika · Vidi više »
Logos
Logos (λόγος) je grčki pojam koji se koristi posebno u domenama filozofije i religije.
Novi!!: Helenizam i Logos · Vidi više »
Louvre
Muzej Louvre (francuski: Musée du Louvre) jedan je od najvećih svjetskih muzeja.
Novi!!: Helenizam i Louvre · Vidi više »
Lukrecije
Tit Lukrecije Kar (99. pr. Kr. - 55. pr. Kr.) je bio rimski pjesnik i filozof.
Novi!!: Helenizam i Lukrecije · Vidi više »
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Novi!!: Helenizam i Mala Azija · Vidi više »
Marko Aurelije
Marko Aurelije, lat.
Novi!!: Helenizam i Marko Aurelije · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Helenizam i Matematika · Vidi više »
Menandar
Μένανδρος - Rimska kopija biste prema grčkom originalu (oko 343. – 291. pr. Kr.) Menandar (Μένανδρος; Atena, 342. pr. Kr. - 291. pr. Kr.) bio je starogrčki komediograf, najpoznatiji uz Aristofana, predstavnik je nove vrste komedije, koja se zvala komedija situacije.
Novi!!: Helenizam i Menandar · Vidi više »
Milet
Karta drevnog Mileta i okolice Plan Hipodamusovog Mileta, 479. pr. Kr., jonskog grada Mileta Milet (grč. Μίλητος; „Milētos“, lat. Miletus) je bio antički grad na zapadnoj obali Anatolije (današnja Turska), odnosno na istočnoj obali Egejskog mora pokraj ušća rijeke Maeander koja je razdvajala drevne pokrajine Joniju i Kariju.
Novi!!: Helenizam i Milet · Vidi više »
Mitra
* Mitra (kapa), liturgijska kapa.
Novi!!: Helenizam i Mitra · Vidi više »
Novi zavjet
Novi zavjet je dio Biblije kojim se uz Stari zavjet služe kršćani.
Novi!!: Helenizam i Novi zavjet · Vidi više »
Novoplatonizam
Novoplatonizam ili neoplatonizam naziv je za religijsko-mističnu školu filozofije koja je djelovala 3. – 6. stoljeća.
Novi!!: Helenizam i Novoplatonizam · Vidi više »
Ontologija
Ontologija (grč. όν, particip glagola biti, tj. biće, bivajuće + λόγος, riječ, učenje) Ontologija (opća metafizika) je temeljna disciplina metafizike, koja proučava biće kao takvo, tj.
Novi!!: Helenizam i Ontologija · Vidi više »
Origen
Origen (grč. Ὠριγένης; Aleksandrija, 185. – Tir?, 253.), ugledni učitelj i veliki propovjednik, reformator aleksandrijske škole, iznimno utjecajan i plodonosan pisac 3. stoljeća, protivnik gnostičkih hereza.
Novi!!: Helenizam i Origen · Vidi više »
Otkrivenje
Otkrivenje (grč.) posljednja je knjiga Biblije i Novoga zavjeta.
Novi!!: Helenizam i Otkrivenje · Vidi više »
Panetije
Panetije, filozof stoik s otoka Roda, proveo je izvjesno vrijeme u Rimu, što ga je nakon proučavanja određenih "slobodoumnijih" spisa (u odnosu na stoičku ortodoksiju) navelo na djelomično modificiranje stoičkog nauka.
Novi!!: Helenizam i Panetije · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Helenizam i Pariz · Vidi više »
Patrologija
Patrologijom ili patristikom obično nazivamo prvo razdoblje povijesti kršćanske literature, a definira se kao nauka o životu i književnoj djelatnosti starih crkvenih pisaca.
Novi!!: Helenizam i Patrologija · Vidi više »
Pergam
Pergam (grčki: Pérgamon, τὸ Πέργαμον; latinski: Pergamum) je antički grad iznad doline Bakirçay u sjeverozapadnom dijelu Male Azije, nedaleko od današnje Bergame u Turskoj.
Novi!!: Helenizam i Pergam · Vidi više »
Pergamski oltar
Prednja strana '''Zeusovog žrtvenika iz Pergama'''; rekonstrukcija u muzeju Pergama (Pergamonmuseum) u Berlinu. Pergamski oltar ili Zeusov žrtvenik u Pergamu je žrtvenik podignut u slavu zajedničke pobjede Pergama, Rimljana i Rodosa nad sirijskim vladarom Antiohom III. (189. – 182. pr. Kr.). Žrtvenik je 180. pr. Kr. najvjerojatnije podigao kralj Eumen II. (197. – 159. pr. Kr.) u slavu pobjede njegova oca Atala (220. – 197. pr. Kr.) nad barbarima (Galima) što svjedoči zavjetni natpis sa samog žrtvenika.
Novi!!: Helenizam i Pergamski oltar · Vidi više »
Perzijanci
Perzijanci su najmnogoljudniji iranski narod, kojeg karakterizira upotreba perzijskog jezika.
Novi!!: Helenizam i Perzijanci · Vidi više »
Pindar
Pindar Pindar (grč. Πίνδαρος; Kinoskefala, 552. pr. Kr. - Arg, 443. pr. Kr.), starogrčki lirski pjesnik.
Novi!!: Helenizam i Pindar · Vidi više »
Piron
Piron iz Elide (oko 360. - oko 270. pr. Kr.), grčki filozof, osnivač skepticizma.
Novi!!: Helenizam i Piron · Vidi više »
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Novi!!: Helenizam i Platon · Vidi više »
Platonizam
Platonizam je Platonovo filozofsko učenje prema kojem postoje ideje kao metafizičke supstancije nastalo u Grčkoj u 4. stoljeću pr. Kr. ali se može smatrati i zasebnom školom nedaleko Atene.
Novi!!: Helenizam i Platonizam · Vidi više »
Plotin
Plotin (grč. Πλωτῖνος, Plotinos) (Likopol, o. 205. – Minturneja, kraj Rima, 270.), grčki filozof, jedan od osnivača i glavnih predstavnika novoplatonizma, dominantne filozofske tradicije grčko-rimskoga carskoga doba kasne antike do prodora kršćanstva.
Novi!!: Helenizam i Plotin · Vidi više »
Polibije
Polibije (oko 210. – 120. pr. Kr.), starogrčki i rimski povjesničar.
Novi!!: Helenizam i Polibije · Vidi više »
Pompeji
Pompeji (latinski: Pompeii, talijanski: Pompei) su grad smješten na obali mora u blizini rijeke Sarno, kraj Napulja u talijanskoj pokrajini Kampaniji, te na sjecištu putova prema morskoj luci.
Novi!!: Helenizam i Pompeji · Vidi više »
Posejdonije
Posejdonije (135. – 51. pr. Kr.), grčki filozof, matematičar, povjesničar i geodet iz rimskog razdoblja.
Novi!!: Helenizam i Posejdonije · Vidi više »
Poslanica Filemonu
Poslanica Filemonu je jedna od knjiga zavjeta i Biblije.
Novi!!: Helenizam i Poslanica Filemonu · Vidi više »
Poslanica Filipljanima
Poslanica Filipljanima je jedna od knjiga Novoga zavjeta i Biblije.
Novi!!: Helenizam i Poslanica Filipljanima · Vidi više »
Poslanica Galaćanima
Poslanica Galaćanima deveta je knjiga Novoga zavjeta.
Novi!!: Helenizam i Poslanica Galaćanima · Vidi više »
Poslanica Rimljanima
Poslanica Rimljanima jedna je od poslanica apostola Pavla; najveća je Pavlova poslanica i dio je Novoga zavjeta u Bibliji.
Novi!!: Helenizam i Poslanica Rimljanima · Vidi više »
Proklo
*Proklo (grčki filozof).
Novi!!: Helenizam i Proklo · Vidi više »
Prva poslanica Korinćanima
Prva poslanica Korinćanima knjiga je Novog zavjeta i pripada Pavlovim poslanicama.
Novi!!: Helenizam i Prva poslanica Korinćanima · Vidi više »
Prva poslanica Solunjanima
Prva poslanica Solunjanima je jedna od knjiga Novoga zavjeta i Biblije.
Novi!!: Helenizam i Prva poslanica Solunjanima · Vidi više »
Ptolemej I. Soter
Ptolemej I. Soter (grč. Πτολεμαῖος Σωτήρ) (Makedonija, 367. pr. Kr. – Egipat, 283. pr. Kr.), grčko-makedonski vojskovođa i egipatski kralj, vladao 305. pr. Kr. – 283. pr. Kr. Bio je jedan od vojskovođa Aleksandra Velikog, u borbama dijadoha nakon Aleksandrove smrti uspio je zavladati Egiptom i osnovati dinastiju Ptolemejevića, koja je vladala Egiptom 305. pr. Kr. – 30. pr. Kr. Smatra se i osnivačem znamenite Aleksandrijske knjižnice.
Novi!!: Helenizam i Ptolemej I. Soter · Vidi više »
Rano kršćanstvo
Riba (Ihtis) kao ranokršćanski simbol. Rano kršćanstvo ili rana kršćanska Crkva je pojam kojim se označava kršćanstvo u razdoblju od Isusove smrti i uskrsnuća do prvoga ekumenskog crkvenog sabora, u Niceji, 325. godine.
Novi!!: Helenizam i Rano kršćanstvo · Vidi više »
Ranokršćanska umjetnost
grčkom) s kamenog oltara iz Khirbet Um El’Amada u Alžiru, 4. st. Ranokršćanska umjetnost (također kasnoantička ili starokršćanska umjetnost) je umjetničko razdoblje starorimske umjetnosti nakon usvajanja kršćanstva 314.
Novi!!: Helenizam i Ranokršćanska umjetnost · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Helenizam i Rim · Vidi više »
Rimljani
Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Helenizam i Rimljani · Vidi više »
Rimska mitologija
Jean Auguste Dominique Ingres: Jupiter i Tetida. Tetida moli Jupitera, koji sjedi na prijestolju, da uzveliča njezina sina. Angelo Bronzino: Neptun. Rimska mitologija uglavnom je preuzela mitove i legende od starih Grka i Etruščana, uz promjenu imena bogova.
Novi!!: Helenizam i Rimska mitologija · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Helenizam i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Rodos (grad)
Rodos (grčki: Ρόδος, je upravno sjedište grčkog otoka Rod, u jugoistočnom Egeju. Grad ima oko 53 709 stanovnika, i glavni je grad Prefekture Dodekanez. Rodos je slavan grad još od antičkih vremena po jednom od sedam svjetskih čuda staroga vijeka - Kolosa s otoka Roda. Citadela Rodos, koju su izgradili Vitezova s Rodosa, jedna je od najbolje očuvanih srednjovjekovnih utvrda - gradova u Europi, 1988. godine uvrštena je na UNESCO-ov popis Svjetske baštine. Danas je grad Rodos jedno od najpopularnijih turističkih odredišta na svijetu.
Novi!!: Helenizam i Rodos (grad) · Vidi više »
Sam
Sam ili SamosSlaven Ravlić, gl.
Novi!!: Helenizam i Sam · Vidi više »
Samotraki
Samotraki ili Samotraka (grčki: Σαμοθράκη, doslovno prevedeno znači "Samos Trakije") je grčki otok u sjevernom Egeju.
Novi!!: Helenizam i Samotraki · Vidi više »
Sekst Empirik
'''Sekst Empirik''' Sekst Empirik (160. – 210.), liječnik i filozof koji je djelovao u Aleksandriji, Rimu i Ateni.
Novi!!: Helenizam i Sekst Empirik · Vidi više »
Seleuk I. Nikator
Seleuk I. Nikator (između 358. pr. Kr. i 354. pr. Kr. - 281. pr. Kr.), seleukidski vladar od 305. do 281. pr. Kr. Vojskovođa Aleksandra Velikog i osnivač makedonske dinastije Seleukidi koja je vladala velikim dijelom Aleksandrova carstva u Aziji u razdoblju 305. pr. Kr. - 64. pr. Kr. Naslijedio ga je sin Antioh I. Soter.
Novi!!: Helenizam i Seleuk I. Nikator · Vidi više »
Seneka Mlađi
Lucije Anej Seneka (lat. Lucius Annaeus Seneca, Córdoba, oko 4. pr. Kr. – Rim, 65.), poznat i kao Seneka Mlađi ili Seneka Filozof, bio je rimski filozof i književnik, glavni predstavnik modernoga, "novog stila", koji se u rimskoj književnosti razvio u vrijeme Neronove vladavine.
Novi!!: Helenizam i Seneka Mlađi · Vidi više »
Septuaginta
Septuaginta (lat. „sedamdeset“; kratica: LXX) prijevod je Svetog pisma (Starog zavjeta) s hebrejskog na grčki jezik nastao od 3.
Novi!!: Helenizam i Septuaginta · Vidi više »
Sinkretizam
Sinkretizmom se može smatrati svaki pokušaj spajanja različitih filozofskih ili vjerskih pravaca.
Novi!!: Helenizam i Sinkretizam · Vidi više »
Sirakuza
Sirakuza (talijanski Siracusa, sicilijanski Sarausa, grčki, latinski Syracusae) je antički grad na istočnoj obali talijanskog otoka Sicilija i glavni grad pokrajine Sirakuze.
Novi!!: Helenizam i Sirakuza · Vidi više »
Sirski jezik
Rukopis na sirskom Sirski ili Sirijski jezik (klasični sirski, lishana atiga, suryaya, suryoyo; ISO 639-3: syc) povijesni je jezik istočnoaramejske podskupine aramejskih jezika, koji se govorio negdje do 12.
Novi!!: Helenizam i Sirski jezik · Vidi više »
Skepticizam
Skepticizam je trajao od 4. stoljeća pr. Kr. do 2. stoljeća pr. Kr. Osnivač skepticizma je bio Piron iz Elide koji nema pisanih djela.
Novi!!: Helenizam i Skepticizam · Vidi više »
Soteriologija
Soteriologija je grana teologije koja se bavi spasenjem, osobito spasenjem kroz Isusa Krista.
Novi!!: Helenizam i Soteriologija · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: Helenizam i Stara Grčka · Vidi više »
Stari zavjet
Stari zavjet - je dio Biblije kojim se podjednako služe Židovi i kršćani.
Novi!!: Helenizam i Stari zavjet · Vidi više »
Starogrčka književnost
Starogrčka književnost obuhvaća književno stvaralaštvo na grčkom jeziku koje započinje Homerovim epovima oko 8. stoljeća pr. Kr., a završava se okvirno 529. godine poslije Krista, kada je bizantski car Justinijan zatvorio Platonovu Akademiju u Ateni, posljednju filozofsku školu u antici.
Novi!!: Helenizam i Starogrčka književnost · Vidi više »
Starogrčki jezik
Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.
Novi!!: Helenizam i Starogrčki jezik · Vidi više »
Starorimska religija
Starorimska religija se sastojala od religijskih vjerovanja i obreda koje su Rimljani smatrali izvornima i temeljnima za vlastiti identitet kao zasebnog naroda, ali isto tako i mnogih raznih obreda koje su bili preuzeli od drugih naroda pod svojom vlašću.
Novi!!: Helenizam i Starorimska religija · Vidi više »
Stoicizam
Stoicizam je antička filozofska škola koja djeluje od 4.
Novi!!: Helenizam i Stoicizam · Vidi više »
Sveti Jeronim
Rubens: ''Sveti Jeronim'' alt.
Novi!!: Helenizam i Sveti Jeronim · Vidi više »
Sveti Pavao
Sveti Pavao (Tarz, Cilicija oko 5. – Rim, oko 67.), izvornoga imena Savao, poznat i kao Apostol naroda i Apostol pogana, kršćanski svetac štovan u svim kršćanski crkvama, apostol i misionar u Maloj Aziji, Grčkoj i Rimu, teolog, autor više poslanica Novoga zavjeta i mučenik.
Novi!!: Helenizam i Sveti Pavao · Vidi više »
Teokrit
Teokrit (Θεόκριτος; oko 270. pr. Kr.) bio je starogrčki pjesnik rodom iz Sirakuze na Siciliji.
Novi!!: Helenizam i Teokrit · Vidi više »
Timej
Timej bio je grčki filozof, prirodoslovac i zvjezdoznanac.
Novi!!: Helenizam i Timej · Vidi više »
Timon (1973.)
Timon, hrvatski dugometražni film iz 1973. godine.
Novi!!: Helenizam i Timon (1973.) · Vidi više »
Tora
Sefer Torah koja se nalazi u sinagogi Glockengasse u Kölnu Termin Tora (hebrejski: תּוֹרָה, "pouka", "poučavanje" ili "uputa," riječ je nemoguće prevesti no približno se može objasniti riječima Zakon i Nauk; biblijsko Petoknjižje), ili Pentateuh, u cjelovitosti se odnosi na osnovne židovske zakonske i etičke religiozne tekstove.
Novi!!: Helenizam i Tora · Vidi više »
Tridentski sabor
Tridentski sabor je devetnaesti generalni sabor Katoličke Crkve.
Novi!!: Helenizam i Tridentski sabor · Vidi više »
Umjetnost starog Rima
'''Kolosej''' u Rimu iz 1. st. UNESCOva svjetska baština i jedno od novih sedam svjetskih čuda. Rimska umjetnost podrazumijeva umjetničku produkciju starih Rimljana od 9.
Novi!!: Helenizam i Umjetnost starog Rima · Vidi više »
Vatikan
Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima – Papa. Vatikan je središte Katoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.
Novi!!: Helenizam i Vatikan · Vidi više »
Vulgata
Biblija Vulgata, izdanje 1590. Vulgata (lat.), tradicijski je naziv za prijevod Biblije na latinski što ga je učinio sv. Jeronim po nalogu pape Damasa od 383. do 405. – 406.
Novi!!: Helenizam i Vulgata · Vidi više »
Zapadni svijet
Područja Europe koja pripadaju zapadnoj civilizaciji, prema Samuelu Huntigtonu. Kravata, odjevni predmet hrvatskog podrijetla kao dio zapadne kulture. Deklaracija o pravima čovjeka i građanina. Zapadni svijet (ili često samo Zapad, rjeđe, Okcident od Occidens, latinske riječi za zapad) je termin koji se koristi za države koje su kroz povijest bile pod utjecajem zapadnjačke kulture i običaja.
Novi!!: Helenizam i Zapadni svijet · Vidi više »
Zenodot
Zenodot (starogrčki: Ζηνόδοτος), bio je grčki filolog, književnik kritičar i homerovski učenjak.
Novi!!: Helenizam i Zenodot · Vidi više »
Zenon Kitijski
Zenon Kitijski (oko 336. – oko 264. pr. Kr.), grčko-feničanski filozof iz Kitija na Cipru, osnivač stoicizma.
Novi!!: Helenizam i Zenon Kitijski · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Helenistička Grčka, Helenistička kultura, Helenska kultura.
