Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Hermann von Helmholtz

Indeks Hermann von Helmholtz

Oftalmoskopiranje direktnim oftalmoskopom. Mjedeni kuglasti Helmholtzov rezonator koji se zasniva na originalnom nacrtu (oko 1890. – 1900.). Hermann von Helmholtz ili punim imenom Hermann Ludwig Ferdinand von Helmholtz (Potsdam, 31. kolovoza 1821. – Berlin, 8. rujna 1894.), njemački liječnik i fizičar.

95 odnosi: Akustika, Žarišna duljina, Živčani sustav, Émile Clapeyron, Berlin, Bonn, Brzina zvuka, Buka, Celzij, Copleyeva medalja, Duljina, Elektricitet, Elektrodinamika, Elektroliza, Elektromagnetizam, Elektromagnetsko zračenje, Energija, Fizičar, Fizika, Fiziologija, Fluid, Franjo Marković, Frekvencija, Gabriel Lippmann, Geometrija, Gustoća, Harmonijsko titranje, Heidelberg, Heinrich Rudolf Hertz, Helmholtzov rezonator, Hidrodinamika, Humboldtovo sveučilište u Berlinu, Iskustvo, Izoterma, James Prescott Joule, Kalinjingrad, Kugla, Leća (oko), Liječnik, Loránd Eötvös, Magnetizam, Matematika, Matteuccijeva medalja, Max Planck, Maxwellove jednadžbe, Medicina, Mehanika, Metabolizam, Meteorologija, Mišić, ..., Mihajlo Pupin, Mrežnica (oko), Nicolas Léonard Sadi Carnot, Nijemci, Njemačka, Njemački jezik, Oftalmologija, Oftalmoskop, Optika, Organizam (biologija), Osjeti, Paskal, Potsdam, Prigušivač, Prirodne znanosti, Profesor, Promjer, Psihologija, Rezonancija, Robert Mayer, Rusija, Sila, Smicanje, Sunčev sustav, Svjetlost, Temperatura, Termodinamika, Thomas Young, Tlak, Toplina, Val, Vlažnost zraka, Vrtlog, Wilhelm Wien, Wilhelm Wundt, William James, William Thomson, Zakon očuvanja energije, Zrak, 1821., 1847., 1863., 1894., 31. kolovoza, 8. rujna. Proširite indeks (45 više) »

Akustika

longitudinalnih valova. Zvučna izolacija: gluha komora prigušuje zvukove s pločama za prigušenje. Jeka je vraćanje emitiranih valova zbog odbijanja od neke površine, tako da reflektirani val dolazi promatraču sa zakašnjenjem u odnosu na izvorni val. ''Northrop F/A-18'' probija zvučni zid. Akustika (grč. ἀϰουστıϰός: slušni) je grana fizike koja se bavi proučavanjem nastajanja, širenja i osjetom zvuka.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Akustika · Vidi više »

Žarišna duljina

udubljenog i ispupčenog zrcala. Sabirna, ispupčena, konveksna ili konvergentna optička leća. Rastresna, udubljena, konkavna ili divergentna optička leća. Žarišna daljina, fokalna daljina, žarišna duljina ili žarišna udaljenost (oznaka f) je udaljenost između središta leće i žarišta, ovisi o obliku leće i o tvari od koje je leća napravljena: gdje su r1 i r2 polumjeri zakrivljenosti leće (negativni ako je površina leće konkavna, beskonačni ako je površina leće ravna), n1 indeks loma optičkoga sredstva u kojem se leća nalazi, n2 indeks loma optičkoga sredstva od kojeg je leća načinjena.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Žarišna duljina · Vidi više »

Živčani sustav

Pregled ljudskog živčanog sustava Živčani sustav mreža je specijaliziranih stanica koje šalju, prenose ili primaju informacije vezane za organizam i njegovu okolinu.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Živčani sustav · Vidi više »

Émile Clapeyron

Émile Clapeyron (Pariz, 26. veljače 1799. – Pariz, 28. siječnja 1864.), francuski fizičar i inženjer.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Émile Clapeyron · Vidi više »

Berlin

Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Berlin · Vidi više »

Bonn

Bonn je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Bonn · Vidi više »

Brzina zvuka

longitudinalnih valova u zraku. longitudinalnih valova u plinovima i kapljevinama. Brzina zvuka je brzina kojom se širi zvučni val u nekom mediju (sredstvu).

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Brzina zvuka · Vidi više »

Buka

Zrakoplov iznad Londona. Buka je vrlo glasni, čovjeku neugodni, čak i bolni zvuk. Promet često stvara šumove i buku. Buka je vrlo glasni, čovjeku neugodni, čak i bolni zvuk.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Buka · Vidi više »

Celzij

Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Celzij · Vidi više »

Copleyeva medalja

Copleyeva medalja (engl. Copley Medal) je medalja koju znanstvenicima dodjeljuje britansko Kraljevsko društvo.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Copleyeva medalja · Vidi više »

Duljina

Dubina naftne bušotine ''a''. magenti. i pripadajući komadić prijeđenog puta \scriptstyle \Delta s postaju jednaki za dovoljno mali vremenski interval. Slobodni put je udaljenost koju pojedina čestica u sustavu čestica prevali između dvaju uzastopnih sudara (sraz) s okolnim česticama. Valna duljina ''λ'' je udaljenost nakon koje se oblik vala ponavlja. Visina. Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora (horizonta). leća. Dužina definirana kao presjek dvaju polupravaca. Duljina (oznaka l) je osnovna fizikalna veličina kojom se opisuje prostorna udaljenost dviju točaka.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Duljina · Vidi više »

Elektricitet

grmljavinske oluje. silom. elektrolize vode. obujmu plina neovisno o vrsti plina. Millikanov pokus. električnog kondenzatora. električna naboja. dielektrični materijal. električnog naboja +Q iz točke A u točku B. Elektricitet (njem. Elektrizität, prema engl. electricity i franc. électricité  elektricitet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017. Električni naboj je jedno od temeljnih očuvanih svojstava elementarnih čestica. Pojave vezane za naboj u mirovanju opisujemo granom fizike koju nazivamo elektrostatika. Naboj u mirovanju također nazivamo statičkim ili elektrostatičkim nabojem. Naboj u gibanju nazivamo električnom strujom, a povezane pojave opisujemo elektrodinamikom. Postojanje elektriciteta zapaža se u prostoru posredstvom elektromagnetskog polja koje nastaje oko naboja. Ako naboj miruje postoji samo električno polje, takozvano elektrostatsko polje. Naboj u pokretu stvara i magnetsku komponentu elektromagnetskog polja. Elektricitet je otkriven zapažanjem postojanja elektrostatskog polja (privlačenje sitnih predmeta) u blizini naelektriziranog štapića od jantara.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Elektricitet · Vidi više »

Elektrodinamika

galvanometru ''(G)''.http://books.google.com/books?id.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Elektrodinamika · Vidi više »

Elektroliza

električne struje. istosmjerne struje. vode. bakrenog sulfata (bakrenje). Elektroliza je elektrokemijska reakcija razlaganja ili razgradnje elektrolita djelovanjem električne struje.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Elektroliza · Vidi više »

Elektromagnetizam

Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. električnih naboja. Ako postavimo električni vodič unutar potkovastog magneta, čim se uključi električna struja, vodič će se otkloniti. silu od 2 ∙ 10-7 njutna po metru (N/m). Prednja strana zvučnika. Elektromagnetizam je grana klasične fizike koja istražuje uzroke i uzajamnu povezanost električnih i magnetskih pojava, objašnjava svjetlosne pojave i zakone optike, te sve ostale vrste elektromagnetskih valova.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Elektromagnetizam · Vidi više »

Elektromagnetsko zračenje

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Energija · Vidi više »

Fizičar

Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Fizičar · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Fizika · Vidi više »

Fiziologija

Fiziologija je jedna od temeljnih medicinskih znanosti koja se bavi proučavanjem funkcija zdravog organizma s naglaskom na mehanizme koji nadziru i reguliraju životne procese, tj.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Fiziologija · Vidi više »

Fluid

površinske napetosti tekućina. Hidrostatički tlak povećava se s dubinom. Zbog razlike tlaka na gornjoj i donjoj plohi, na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Fluid (lat. fluidum: tekućina) je tekućina ili plin, tekuća ili plinovita kemijska tvar kojoj molekule lako mijenjaju svoj relativan položaj (voda, zrak i drugo).

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Fluid · Vidi više »

Franjo Marković

Franjo Marković Jose Bužana iz 1903. Franjo Marković (ili Franjo pl. Marković) (Križevci, 26. srpnja 1845. – Zagreb, 15. rujna 1914.), hrvatski filozof i književnik.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Franjo Marković · Vidi više »

Frekvencija

Primjer različitih frekvencija. Sinusoidni valovi različitih frekvencija; donji valovi imaju veću frekvenciju od onih iznad njih. Frekvencija (lat. frequentia: mnoštvo; oznaka f ili ν; učestalost, čestota) je fizikalna veličina koja iskazuje broj ponavljanja neke periodične pojave u jedinici vremena (periodično gibanje).

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Frekvencija · Vidi više »

Gabriel Lippmann

Gabriel Lippmann (Bonnevoie, Luksemburg, 16. kolovoza 1845. – na putovanju morem, 13. srpnja 1921.), francuski fizičar luksemburškoga podrijetla.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Gabriel Lippmann · Vidi više »

Geometrija

Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Geometrija · Vidi više »

Gustoća

Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Gustoća · Vidi više »

Harmonijsko titranje

Ovisnost otklona harmonijskog titranja o vremenu je sinusoidalna. opruge. Harmonijsko titranje ili harmoničko titranje je titranje fizikalnog tijela ili čestice pod djelovanjem harmoničke sile.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Harmonijsko titranje · Vidi više »

Heidelberg

Heidelberg je grad u njemačkoj pokrajini Baden-Württembergu, smješten na rijeci Neckaru, a ima oko 145.000 stanovnika.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Heidelberg · Vidi više »

Heinrich Rudolf Hertz

Heinrich Rudolf Hertz ili Heinrich Hertz (Hamburg, 22. veljače 1857. – Bonn, 1. siječnja 1894.), njemački fizičar.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Heinrich Rudolf Hertz · Vidi više »

Helmholtzov rezonator

Mjedeni kuglasti Helmholtzov rezonator koji se zasniva na originalnom nacrtu (oko 1890. – 1900.). Helmholtzov rezonator (otkrio ga je Hermann von Helmholtz) je svaka kuglasta šupljina koja ima vlastitu rezonantnu frekvenciju f0.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Helmholtzov rezonator · Vidi više »

Hidrodinamika

Torricellijev zakon istjecanja. zakonu kontinuiteta kroz svaki presjek cijevi mora proći u jedinici vremena ista količina tekućine. Venturijeve cijevi. sile. Hidrodinamika je grana hidromehanike (mehanike fluida) koja se bavi zakonima gibanja tekućina i pojavama uzrokovanima uzajamnim djelovanjem struje tekućine i tijela koje graniči s tekućinom u gibanju.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Hidrodinamika · Vidi više »

Humboldtovo sveučilište u Berlinu

Alexandera von Humboldta ispred Humboldtova sveučilišta. Obrati pažnju na španjolski natpis koji ga opisuje kao "drugog otkrivača Kube". Humboldtovo sveučilište u Berlinu (njemački Humboldt-Universität zu Berlin), najstarije berlinsko sveučilište koje je 1810.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Humboldtovo sveučilište u Berlinu · Vidi više »

Iskustvo

Iskustvo može označavati.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Iskustvo · Vidi više »

Izoterma

obujma (vodoravna os) za idealni plin kod različitih temperatura (izotermi). Boyle-Mariotteov zakon. Izoterma (grčki ισος - "isto", "jednako", i θερμη - "toplina") je izolinija temperature (crta iste temperature) ili crta koja na zemljopisnoj karti spajaju točke jednakih vrijednosti temperature (atmosfere, mora i drugog).

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Izoterma · Vidi više »

James Prescott Joule

Jouleov uređaj. Jouleov uređaj iz 1845. otpora. adijabatskom ekspanzijom kroz uzak ventil ili kapilaru. Jouleov proces ili Braytonov ciklus. James Prescott Joule (Salford, pored Manchestera, 24. prosinca 1818. - Sale, 11. listopada 1889.), engleski fizičar.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i James Prescott Joule · Vidi više »

Kalinjingrad

Kalinjingrad (ruski: Калининград, njemački: Königsberg, poljski: Królewiec, a od 14. do 16. stoljeća: Królówgród, zatim litavski: Karaliaučius, latinski: Regiomontium), lučki grad i glavni grad Kalinjingradske oblasti, ruske eksklave između Poljske i Litve, s pristupom Baltičkom moru.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Kalinjingrad · Vidi više »

Kugla

Kugla je skup svih točaka prostora čija je udaljenost od neke čvrste točke (središta) S manja ili jednaka polumjeru r. Omeđena je sferom polumjera r, tj.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Kugla · Vidi više »

Leća (oko)

Kristalna leća (lat. lens crystallina) je prozirna, bikonveksna struktura u oku koja, uz rožnicu, omogućuje da se zrake svjetlosti fokusiraju na mrežnici.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Leća (oko) · Vidi više »

Liječnik

Liječnik pregledava pacijenticu. Liječnik je zdravstveni radnik koji je završio medicinski fakultet i stekao akademski naziv doktora medicine.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Liječnik · Vidi više »

Loránd Eötvös

Loránd Ágoston Eötvös (Pešta, 27. srpnja 1848. – Budimpešta, 8. travnja 1919.), mađarski fizičar.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Loránd Eötvös · Vidi više »

Magnetizam

dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. željezna pilovina te se ploča lagano potrese. Slova N i S predstavljaju položaje sjevernog i južnog pola. Djelovanje magneta. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Dijamagnetička svojstva zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. Meissnerovog učinka. feromagnet u obliku potkove. željezne jezgre. Jakost magnetskog polja ''H'' je sukladna s jačinom električne struje ''i''. antiferomagnet. Zemljino magnetsko polje. Magnetizam (prema magnetu koje dolazi od lat. magnes, genitiv magnetis  magnetizam, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Magnetizam · Vidi više »

Matematika

Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Matematika · Vidi više »

Matteuccijeva medalja

Matteuccijeva medalja je talijanska nagrada za fiziku, nazvana po fizičaru Carlu Matteucciju.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Matteuccijeva medalja · Vidi više »

Max Planck

crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela). Jedinice mogu biti kJ/m4, ili nJ/cm3/μm. Pomnoženo s c/4π da se dobije I'(λ,T) elektromagnetskim zračenjem, to jest foton ili '''svjetlosni kvant'''. Max Planck (Kiel, 23. travnja 1858. - Göttingen, 4. listopada 1947.), njemački fizičar, kojeg se smatra osnivačem kvantne teorije, za koju je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1918.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Max Planck · Vidi više »

Maxwellove jednadžbe

Maxwellove jednadžbe: svjetlost je val elektromagnetskoga polja. Struja stvara magnetsko polje (Ampereov zakon). Promjenjivo magnetsko polje uzrok je električnom polju te inducira struju naboja u zahvaćenim vodičima (Faradayev zakon). Maxwellove jednadžbe, nazvane po škotskom fizičaru Jamesu Clerku Maxwellu, osnovne su jednadžbe elektromagnetizma.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Maxwellove jednadžbe · Vidi više »

Medicina

Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Medicina · Vidi više »

Mehanika

oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Mehanika · Vidi više »

Metabolizam

Metabolizam ili izmjena tvari je skup kemijskih procesa koje se odvijaju u živom organizmu kako bi održali život.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Metabolizam · Vidi više »

Meteorologija

satelitska snimka uragana Hugo. Dvostruka duga. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Celzijevim stupnjevima. radiosonde. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Meteorologija ili vremenoslovlje (grč. μετεωρολογία: naučavanje o nebeskim pojavama) je znanost o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Meteorologija · Vidi više »

Mišić

glave Mišići su djelatni aktivni pokretači tijela.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Mišić · Vidi više »

Mihajlo Pupin

Mihajlo Pupin 1916. Mihajlo Idvorski Pupin (Idvor, 4. listopada 1854. – New York, 12. ožujka 1935.) bio je srpski i američki znanstvenik, izumitelj, profesor na Sveučilištu Columbia, nositelj jugoslavenskog odlikovanja Bijeli orao prvog reda i počasni konzul Srbije u SAD-u. Suosnivač je i dugogodišnji predsjednik Srpskog narodnog saveza u Americi.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Mihajlo Pupin · Vidi više »

Mrežnica (oko)

Mrežnica snimljena kroz zjenicu Vanjske slojeve mrežnice ishranjuje žilnica, a unutarnje pak mrežnična arterija Shema toka vlakana vidnog živca u mrežnici Shema presjeka kroz mrežničnu kapilaru je unutarnja ovojnica oka.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Mrežnica (oko) · Vidi više »

Nicolas Léonard Sadi Carnot

Nicolas Léonard Sadi Carnot (Pariz, 1. lipnja 1796. – Pariz, 24. kolovoza 1832.), francuski fizičar.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Nicolas Léonard Sadi Carnot · Vidi više »

Nijemci

Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Nijemci · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Njemačka · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Njemački jezik · Vidi više »

Oftalmologija

Biomikroskopija Oftalmologija ili okulistika je grana medicine koja se bavi proučavanjem građe i funkcije oka u zdravom i bolesnom stanju.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Oftalmologija · Vidi više »

Oftalmoskop

Direktni oftalmoskop (lijevo) i otoskop (desno) Oftalmoskopiranje direktnim oftalmoskopom Fotografija normalne očne pozadine Oftalmoskop ili fundoskop je medicinski instrument koji služi za pregled oka.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Oftalmoskop · Vidi više »

Optika

Dvostruka duga. disperziju svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. valnoj duljini vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Pokus s laserskom zrakom. Rayleighovo raspršenje jače je nakon zalaska Sunca. Ono uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana i crvenu boju Sunca kod zalaska. elektronskim mikroskopom. Optika (prema grč. ὀπτιϰὴ: o vidu) je grana fizike koja se bavi svojstvima i širenjem svjetlosti, te međudjelovanjem svjetlosti i tvari.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Optika · Vidi više »

Organizam (biologija)

U biologiji, organizam je složeni sustav organela, organa ili sustava organa koji funkcioniraju skladno kako bi bili sposobni živjeti: rasti, reagirati na podražaje, razmnožavati se i razvijati.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Organizam (biologija) · Vidi više »

Osjeti

Osjeti označavaju fiziološku percepciju okoliša osjetilnim organima.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Osjeti · Vidi više »

Paskal

Paskal (znak: Pa) je mjerna jedinica za tlak u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Paskal · Vidi više »

Potsdam

Potsdam (lužičkosrpski: Podstupim) glavni je grad njemačke savezne pokrajine Brandenburga.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Potsdam · Vidi više »

Prigušivač

*Prigušivač (genetika).

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Prigušivač · Vidi više »

Prirodne znanosti

Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Prirodne znanosti · Vidi više »

Profesor

Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Profesor · Vidi više »

Promjer

Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Promjer · Vidi više »

Psihologija

Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Psihologija · Vidi više »

Rezonancija

frekvenciji pobude i prigušenju. njihala se prenosi na drugo preko užeta. opruge. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Povučemo li gudalom po sredini žice, ona će izvoditi harmonijsko titranje i pri tom ćemo čuti ton. Ton se ne bi dobro čuo bez rezonantne kutije glazbala. električne napone. Teslin transformator je isto primjer rezonantnog kruga. kapaciteta ''C'', gdje titrajni krug ne sadrži radne otpore koji bi uzrokovali gubitke energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. sat. spektrometra. EPR spektrometar. Rezonancija (kasnolat. resonantia: odjek, odzvuk) je titranje fizikalnoga sustava pobuđenog nekom vanjskom periodičnom silom kojoj se frekvencija podudara sa svojstvenom (vlastitom, karakterističnom) frekvencijom sustava.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Rezonancija · Vidi više »

Robert Mayer

Robert Mayer ili Julius Robert von Mayer (Heilbronn, 25. studenog 1814. – Heilbronn, 20. ožujka 1878.), njemački fizičar i liječnik.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Robert Mayer · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Rusija · Vidi više »

Sila

Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Sila · Vidi više »

Smicanje

Kod smicanja sila se primjenjuje na vrh pravokutnika dok je dno pravokutnika u mjestu. Nastalo smično naprezanje, \tau\,, izobličuje pravokutnik u paralelogram, tako da je opterećen samo vrh paralelograma. Posmično naprezanje u vodoravnoj šipki zbog djelovanja dvije okomite šipke čije su osi pomaknute (kao na primjer škare). Smicanje, smik, posmik ili odrez je opterećenje čvrstoga tijela silama koje djeluju u ravnini nekoga presjeka tijela, a nastoje izazvati paralelno klizanje jednoga dijela presjeka (tankoga sloja) u odnosu na drugi.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Smicanje · Vidi više »

Sunčev sustav

Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Sunčev sustav · Vidi više »

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Svjetlost · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Temperatura · Vidi više »

Termodinamika

topline) pretvara u mehanički rad ''W''. Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. Premda je perpetuum mobile proglašen kao nerješivim, pokušaji da se ostvari nisu prestali. Jedan od pokušaja da se ostvari perpetuum mobile. K. parnog kotla koji koristi ugljen kao gorivo. Dieselov kružni proces. Proces prati brojeve od 1 do 4 u smjeru kazaljke na satu. Boyle-Mariotteov zakon. kemijsku tvar. Termodinamika ili znanost o toplini je grana fizike koja proučava izmjenu topline i mehaničkoga rada između sustava i okoline, te druge zakonitosti pretvorbe i prijenosa energije, posebno u plinovima.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Termodinamika · Vidi više »

Thomas Young

Thomas Young (Milverton, 13. lipnja 1773. – London, 10. svibnja 1829.), engleski fizičar, liječnik i egiptolog.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Thomas Young · Vidi više »

Tlak

ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Tlak · Vidi više »

Toplina

toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Toplina · Vidi više »

Val

vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača. Novom Meksiku, SAD. stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. valnom duljinom. dualizam). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Val je širenje poremećaja kojim se prenosi energija kroz neko sredstvo (medij), a da se sredstvo kao cjelina ne pomiče. Kada se valovi nađu na granici između dvaju različitih sredstava, dolazi do njihova ogiba, refrakcije (loma) ili refleksije (odbijanja) i u posebnim uvjetima do stojnih valova.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Val · Vidi više »

Vlažnost zraka

tropskoj šumi. bocom. cvijeću. vlagu i da se pri tom produžava. termometra smještena na istom stalku. Vlažnost zraka jest količina vodene pare koja je sadržana u zraku ili atmosferi.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Vlažnost zraka · Vidi više »

Vrtlog

krilu zrakoplova i pojava vrtloga. Islandska ciklona 4. rujna 2003. satu i udaljavanje od središta prema rubovima anticiklone. Tornado. Pijavica. magnetskoga polja (crvene silnice). akrecijskog diska. turbulentno strujanje fluida. Vrtlog je spiralno strujanje fluida (plinovi ili tekućine), prašinaste tvari, električne struje i drugo oko točke ili osi.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Vrtlog · Vidi više »

Wilhelm Wien

Wilhelm Carl Werner Otto Fritz Franz Wien (Fischhausen, 13. siječnja 1864. – München, 30. kolovoza 1928.), njemački fizičar.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Wilhelm Wien · Vidi više »

Wilhelm Wundt

'''Wilhelm Wundt''' Wilhelm Wundt (Neckerau, 16. kolovoza 1832. – Grossboten kod Leipziga, 31. kolovoza 1920.), njemački filozof i psiholog.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Wilhelm Wundt · Vidi više »

William James

'''William James''' William James (New York, 11. siječnja 1842. – Chocorua, 26. kolovoza 1910.), američki filozof i psiholog.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i William James · Vidi više »

William Thomson

Sir William Thomson, Baron Kelvin of Largs (Belfast, 26. lipnja 1824. – Netherhall kraj Largsa, 17. prosinca 1907.), engleski fizičar.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i William Thomson · Vidi više »

Zakon očuvanja energije

klatna. kemijsku energiju u mehanički rad. Zakon očuvanja energije je fizikalni zakon prema kojemu je u zatvorenom sustavu zbroj svih oblika energije (mehaničke, toplinske, električne, magneske i tako dalje) konstantan.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Zakon očuvanja energije · Vidi više »

Zrak

gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i Zrak · Vidi više »

1821.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i 1821. · Vidi više »

1847.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i 1847. · Vidi više »

1863.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i 1863. · Vidi više »

1894.

Bez opisa.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i 1894. · Vidi više »

31. kolovoza

31.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i 31. kolovoza · Vidi više »

8. rujna

8.

Novi!!: Hermann von Helmholtz i 8. rujna · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »