Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Hidroelektrana i Hidroelektrana Zakučac

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Hidroelektrana i Hidroelektrana Zakučac

Hidroelektrana vs. Hidroelektrana Zakučac

Shema hidroelektrane Niz vodnih turbina u hidroelektrani Los Nihuiles, Mendoza, Argentina Hidroelektrana je postrojenje u kojem se potencijalna energija vode najprije pretvara u kinetičku energiju njezinog strujanja, a potom u mehaničku energiju vrtnje vratila turbine te, konačno u električnu energiju u električnom generatoru. Hrvatskoj. Brana Prančevići na HE Zakučac. podzemnoj strojarnici HE Zakučac i ugradnju novog agregata (2011.). Cetine. Cetini puštena u pogon 19. ožujka 1912. Hidroelektrana Zakučac ili HE Zakučac je derivacijska hidroelektrana koja je izgrađena u donjem toku rijeke Cetine, kod Omiša (Splitsko-dalmatinska županija), dva kilometra od ušća rijeke u grad Omiš uzvodno.

Sličnosti između Hidroelektrana i Hidroelektrana Zakučac

Hidroelektrana i Hidroelektrana Zakučac imaju 21 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Beton, Brana, Cijev, Električna energija, Električni generator, Elektroenergetski sustav, Francisova turbina, Hidroenergija, Hrvatska, Inženjer, Kubni metar u sekundi, Metar, Obujam, Snaga, Transformator, Tunel, Umjetno jezero, Vat, Vatsat, Vodna turbina, Volumni protok.

Beton

Stari betonski zid Beton je smjesa cementa, agregata (drobljeni kameni, riječni separirani; određenih granulometrijskih svojstava), vode, i/ili dodataka betonu.

Beton i Hidroelektrana · Beton i Hidroelektrana Zakučac · Vidi više »

Brana

Hooverova brana na rijeci Colorado u SADu, visoka 221metar. Španjolskoj, koristi se već oko 2000 godina Brana Grand Anicut na rijeci Kaveri, Tamil Nadu, Indija (1. stoljeće) Brana je hidrotehnička građevina izgrađena preko riječne doline ili korita radi iskorištavanja vodene mase; rjeđe se naziva pregrada.

Brana i Hidroelektrana · Brana i Hidroelektrana Zakučac · Vidi više »

Cijev

Čelične cijevi. Skica osnovnih dimenzija cijevi koje nisu izrađene iz čelika: ''DN'' - nazivni promjer cijevi, ''Du'' - unutarnji promjer cijevi, ''Dv'' - vanjski promjer cijevi, ''s'' - debljina stijenke cijevi. Skica osnovnih dimenzija cijevi koje su izrađene iz čelika: ''DN'' - nazivni promjer cijevi, ''Du'' - unutarnji promjer cijevi, ''Dv'' - vanjski promjer cijevi, ''s'' - debljina stijenke cijevi. Valjanje šupljeg tijela Mannesmannovim postupkom: 1. dvostrano konusni valjci, 2. ingot, 3. trn, 4. čahura. Ugradnja cijevi (Belo Horizonte, Brazil). Plastične PVC cijevi. Cijevi i prirubnice od nehrđajućeg čelika. Cijev je izduženo šuplje i na obje strane otvoreno cilindrično tijelo čija je duljina većinom puno veća od njegovog promjera.

Cijev i Hidroelektrana · Cijev i Hidroelektrana Zakučac · Vidi više »

Električna energija

Električna energija je pojam koji se može odnositi na više usko povezanih oblika energije.

Električna energija i Hidroelektrana · Električna energija i Hidroelektrana Zakučac · Vidi više »

Električni generator

Generatori su električni strojevi koji mehaničku energiju pretvaraju u električnu energiju.

Električni generator i Hidroelektrana · Električni generator i Hidroelektrana Zakučac · Vidi više »

Elektroenergetski sustav

Distribucijska transformatorska stanica Elektroenergetski sustav čine proizvodnja, prijenos, distribucija i potrošnja električne energije.

Elektroenergetski sustav i Hidroelektrana · Elektroenergetski sustav i Hidroelektrana Zakučac · Vidi više »

Francisova turbina

Francisova turbina (uz odobrenje Voith-Siemens) Montaža radnog kola ili rotora (Hidroelektrana Grand Coulee) Presjek kroz Francisovu turbinu, s privodnim zakretnim lopaticama (žute), koje su namještene na minimalni protok Presjek kroz Francisovu turbinu, s privodnim zakretnim lopaticama (žute), koje su namještene na maksimalni protok Pogled na spiralnu komoru. Spiralni dovod ravnomjerno dovodi vodu rotoru i stvara rotacijsko strujanje vode (Hidroelektrana Grand Coulee) Mala Francisova turbina (plava), spojena na električni generator Hidroelektrani Tri klanca Francisova turbina je vrsta vodene turbine koju je konstruirao britansko-američki inženjer James Bicheno Francis a primarno služi za proizvodnju električne energije uz pomoć generatora.

Francisova turbina i Hidroelektrana · Francisova turbina i Hidroelektrana Zakučac · Vidi više »

Hidroenergija

Nacionalnog parka Krka). HE Peruća. Vodeničko kolo gdje voda teče ispod drvenog kotača. Plimne hidroelektrane La Rance. Hidroelektrane Tri klanca u rujnu 2009. Itaipu u radu. energije valova. Mala hidroelektrana Roški slap. Mala hidroelektrana Ozalj. Hidroenergija, hidraulička energija ili energija vode, je snaga dobivena iz sile ili energije tekuće vodene mase, koja se može upotrijebiti u čovjeku korisne svrhe.

Hidroelektrana i Hidroenergija · Hidroelektrana Zakučac i Hidroenergija · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hidroelektrana i Hrvatska · Hidroelektrana Zakučac i Hrvatska · Vidi više »

Inženjer

Inženjer je stručnjak tehničkih ili tehnoloških znanosti visoke (VSS) ili (češće) više (VŠS) stručne spreme.

Hidroelektrana i Inženjer · Hidroelektrana Zakučac i Inženjer · Vidi više »

Kubni metar u sekundi

Kubni metar u sekundi je mjerna jedinica za volumni protok.

Hidroelektrana i Kubni metar u sekundi · Hidroelektrana Zakučac i Kubni metar u sekundi · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Hidroelektrana i Metar · Hidroelektrana Zakučac i Metar · Vidi više »

Obujam

Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.

Hidroelektrana i Obujam · Hidroelektrana Zakučac i Obujam · Vidi više »

Snaga

rada. Rad izvršen u jedinici vremena zovemo snaga. Stara mjerna jedinica snage bila je konjska snaga (1 KS .

Hidroelektrana i Snaga · Hidroelektrana Zakučac i Snaga · Vidi više »

Transformator

Transformator. Trofazni distributivni transformator. Prvi transformator iz 1885. (Zipernowsky, Déry i Bláthy). Teslinom transformatoru. snage. Glavni dijelovi transformatora. Transformatorski gubitci. Transformator (prema lat. transformare: preobraziti, pretvoriti) ili električni transformator je električni uređaj bez pokretnih dijelova koji međuinduktivno povezuje dva električna kruga izmjenične struje i izmjeničnu električnu struju zadanoga električnoga napona pretvara u izmjeničnu struju višega ili nižega električnoga napona.

Hidroelektrana i Transformator · Hidroelektrana Zakučac i Transformator · Vidi više »

Tunel

Tunel u San Franciscu Tunel je podzemna građevina ispod površine terena koja osigurava prostor za različite namjene i s jednim ili oba kraja izlazi na površinu.

Hidroelektrana i Tunel · Hidroelektrana Zakučac i Tunel · Vidi više »

Umjetno jezero

Egiptu Umjetno jezeri Jhonghua na rijeci Dahan (Tajvan) Brana i umjetno jezero HE Peruća. Velikoj Britaniji Umjetno jezero Stocks (Lancashire, Velika Britanija) Umjetno jezero je jezero nastalo djelovanjem čovjeka.

Hidroelektrana i Umjetno jezero · Hidroelektrana Zakučac i Umjetno jezero · Vidi više »

Vat

Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sustava za snagu.

Hidroelektrana i Vat · Hidroelektrana Zakučac i Vat · Vidi više »

Vatsat

Vatsat (znak: Wh) mjerna je jedinica izvan SI čija je primjena dopuštena i uobičajena za iskazivanje vrijednosti električne energije u elektroenergetskom sustavu.

Hidroelektrana i Vatsat · Hidroelektrana Zakučac i Vatsat · Vidi više »

Vodna turbina

Kaplanova turbina i električni generator u isječenom prikazu. Rotor male vodne turbine. Vodeničko kolo promjera 13 metara SAD. MW). Peltonovog izvornog patenta (listopad 1880.) Vodna turbina je energetski stroj u kojem se potencijalna energija vode najprije pretvara u kinetičku energiju, a zatim se kinetička energija pretvara u mehanički rad za pogon električnog generatora.

Hidroelektrana i Vodna turbina · Hidroelektrana Zakučac i Vodna turbina · Vidi više »

Volumni protok

Mjerna prigušnica prema standardu ISO 5167. Volumni protok ili volumetrijski protok je fizikalna veličina koja određuje obujam (volumen) fluida koji prolazi neku točku u jedinici vremena (m3/s).

Hidroelektrana i Volumni protok · Hidroelektrana Zakučac i Volumni protok · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Hidroelektrana i Hidroelektrana Zakučac

Hidroelektrana ima 165 odnose, a Hidroelektrana Zakučac ima 49. Kao što im je zajedničko 21, Jaccard indeks 9.81% = 21 / (165 + 49).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Hidroelektrana i Hidroelektrana Zakučac. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »