Brže od pregledniku!
23 odnosi: Alen Liverić, Ante Krstulović, B92, Doma TV, Drama, Hrvatska, Hrvoje Barišić, Jelena Perčin, Lucija Šerbedžija, Nova TV, Ozren Opačić, Petra Dugandžić, Saša Anočić, Sandra Lončarić, Srbija, Tena Jeić Gajski, Vesna Tominac Matačić, 1. rujna, 11. rujna, 2008., 2011., 25. kolovoza, 6. studenoga.
Alen Liverić
Alen Liverić (Rijeka, 14. lipnja 1967.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Hitna 94 i Alen Liverić · Vidi više »
Ante Krstulović
Ante Krstulović je hrvatski filmski, televizijski i kazališni glumac.
Novi!!: Hitna 94 i Ante Krstulović · Vidi više »
B92
Bivše sjednište B92 u Beogradu B92 je medijska kuća iz Srbije sa sjedištem u Beogradu, koja obuhvaća radio produkciju, TV produkciju iz koje je kasnije nastala Televizija B92, izdavačku djelatnost (časopise, knjige, kompakt diskove), kulturni centar „Reks“, pružanje usluga interneta i web portal.
Novi!!: Hitna 94 i B92 · Vidi više »
Doma TV
Doma TV je hrvatska komercijalna televizija s nacionalnom pokrivenošću koja je s emitiranjem počela 2. siječnja 2011. u 18 sati.
Novi!!: Hitna 94 i Doma TV · Vidi više »
Drama
Drama obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.
Novi!!: Hitna 94 i Drama · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hitna 94 i Hrvatska · Vidi više »
Hrvoje Barišić
Hrvoje Barišić (Osijek, 1971.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Hitna 94 i Hrvoje Barišić · Vidi više »
Jelena Perčin
Jelena Perčin (Dubrovnik, 19. siječnja 1981.) je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: Hitna 94 i Jelena Perčin · Vidi više »
Lucija Šerbedžija
Lucija Šerbedžija (Zagreb, 8. lipnja 1973.) je hrvatska glumica.
Novi!!: Hitna 94 i Lucija Šerbedžija · Vidi više »
Nova TV
Nova TV je hrvatska televizijska mreža koja je s prikazivanjem sadržaja počela 28. svibnja 2000. godine.
Novi!!: Hitna 94 i Nova TV · Vidi više »
Ozren Opačić
Ozren Opačić (Zagreb, 11. srpnja 1980.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Hitna 94 i Ozren Opačić · Vidi više »
Petra Dugandžić
Petra Dugandžić (Zagreb, 2. srpnja 1976.) je hrvatska televizijska i kazališna glumica.
Novi!!: Hitna 94 i Petra Dugandžić · Vidi više »
Saša Anočić
Saša Anočić (Osijek, 19. svibnja 1968. – Zaprešić, 4. svibnja 2021.) bio je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Hitna 94 i Saša Anočić · Vidi više »
Sandra Lončarić
Sandra Lončarić (Brugg, Švicarska, 13. srpnja 1974.) hrvatska je filmska, televizijska i kazališna glumica.
Novi!!: Hitna 94 i Sandra Lončarić · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Hitna 94 i Srbija · Vidi više »
Tena Jeić Gajski
Tena Jeić Gajski (Zagreb, 31. svibnja 1979.) je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: Hitna 94 i Tena Jeić Gajski · Vidi više »
Vesna Tominac Matačić
Vesna Tominac Matačić (Vinkovci, 25. listopada 1968.) je hrvatska glumica.
Novi!!: Hitna 94 i Vesna Tominac Matačić · Vidi više »
1. rujna
1.
Novi!!: Hitna 94 i 1. rujna · Vidi više »
11. rujna
11.
Novi!!: Hitna 94 i 11. rujna · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Hitna 94 i 2008. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Hitna 94 i 2011. · Vidi više »
25. kolovoza
25.
Novi!!: Hitna 94 i 25. kolovoza · Vidi više »
6. studenoga
6.
Novi!!: Hitna 94 i 6. studenoga · Vidi više »
