Brže od pregledniku!
21 odnosi: Balkan, Berlin, Göttingen, Hamburg, Johann Gottfried Herder, Jugoslavija (razdvojba), München, Nacija, Nijemci, Povjesničar, Regensburg, Srbija, 17. travnja, 1942., 1982., 1988., 1989., 1993., 2007., 2015., 21. veljače.
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Novi!!: Holm Sundhaussen i Balkan · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Holm Sundhaussen i Berlin · Vidi više »
Göttingen
Göttingen (donjonjemački: Chöttingen) njemački je grad u saveznoj pokrajini Donjoj Saskoj.
Novi!!: Holm Sundhaussen i Göttingen · Vidi više »
Hamburg
Hamburg, službeno Slobodni i hanzeatski grad Hamburg (njemački: Freie und Hansestadt Hamburg) je grad na sjeveru Njemačke i istovremeno jedan od 16 pokrajina u Njemačkoj i sa svojih 1,7 milijuna stanovnika po veličini je drugi njemački grad.
Novi!!: Holm Sundhaussen i Hamburg · Vidi više »
Johann Gottfried Herder
Johann Gottfried von Herder, (* 25. kolovoza 1744. Mohrungen, Pruska; † 18. prosinca 1803. u Weimaru) je bio njemački književnik, prevoditelj, teolog i filozof Weimarške klasike.
Novi!!: Holm Sundhaussen i Johann Gottfried Herder · Vidi više »
Jugoslavija (razdvojba)
Jugoslavija kroz povijest Države.
Novi!!: Holm Sundhaussen i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »
München
München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.
Novi!!: Holm Sundhaussen i München · Vidi više »
Nacija
Nacija je izraz koji označava skupinu ljudi koji dijele ili smatraju da dijele zajednički identitet odnosno nacionalnu svijest koja se temelji na određenim zajedničkim elementima kao što su jezik, vjeroispovijed, kultura, povijest i zajedničko podrijetlo.
Novi!!: Holm Sundhaussen i Nacija · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Holm Sundhaussen i Nijemci · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Holm Sundhaussen i Povjesničar · Vidi više »
Regensburg
Regensburg (u starijim hrvatskim izvorima: Rezno, bavarski: Rengschburg) grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.
Novi!!: Holm Sundhaussen i Regensburg · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Holm Sundhaussen i Srbija · Vidi više »
17. travnja
17.
Novi!!: Holm Sundhaussen i 17. travnja · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Holm Sundhaussen i 1942. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Holm Sundhaussen i 1982. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Holm Sundhaussen i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Holm Sundhaussen i 1989. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Holm Sundhaussen i 1993. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Holm Sundhaussen i 2007. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Holm Sundhaussen i 2015. · Vidi više »
21. veljače
21.
Novi!!: Holm Sundhaussen i 21. veljače · Vidi više »
