Brže od pregledniku!
35 odnosi: Aristokracija, Celestin III., Dominikanci, Franjevci, Fridrik II., Grgur IX., Grgur VII., Grimorij, Grimorij pape Honorija, Informativna katolička agencija, Inocent III., Italija, Kanonik, Karmelićani, Katari, Križarski ratovi, Opća i nacionalna enciklopedija, Papa, Raška (država), Rim, Srednji vijek, Stefan Nemanja, Stefan Prvovenčani, 1150., 1188., 1198., 1216., 1217., 1220., 1223., 1227., 1241., 18. lipnja, 18. ožujka, 18. svibnja.
Aristokracija
Termin aristokracija (grč.: najbolji, najsposobniji i snaga, vlast) značio je kod starih Grka sustav vladanja kao "vladavinu najboljih".
Novi!!: Honorije III. i Aristokracija · Vidi više »
Celestin III.
Celestin III., rođen kao Giacinto Bobone, papa od 30. ožujka 1191. do 8. siječnja 1198. godine.
Novi!!: Honorije III. i Celestin III. · Vidi više »
Dominikanci
Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.
Novi!!: Honorije III. i Dominikanci · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Honorije III. i Franjevci · Vidi više »
Fridrik II.
* Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva.
Novi!!: Honorije III. i Fridrik II. · Vidi više »
Grgur IX.
Grgur IX. (pravo ime Ugolino di Segni) (Anagni, kraj Frosinonea, o. 1170.Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 28. - Rim, 22. kolovoza 1241.) je bio papa od 19. ožujka 1227. do 22. kolovoza 1241. Još kao kardinal podupirao je nove prosjačke redove - franjevce i dominikance, te laičke vjerske pokrete.
Novi!!: Honorije III. i Grgur IX. · Vidi više »
Grgur VII.
Grgur VII. (Sovana, tada Soana, oko 1020. – Salerno, 25. svibnja 1085.), poznat i kao Hildebrand iz Soane bio je papa od 22. travnja 1073. godine, pa sve do svoje smrti.
Novi!!: Honorije III. i Grgur VII. · Vidi više »
Grimorij
Grimorij pape Honorija Šesta i sedma Mojsijeva knjiga, New York, 1880. Grimorij, također grimoar, (fr. grimoire) ili Knjiga sjenki, je tekstni priručnik magije.
Novi!!: Honorije III. i Grimorij · Vidi više »
Grimorij pape Honorija
Naslovnica ''Grimorija pape Honorija'' (1760.) Grimorij pape Honorija (lat. Grimorium Honorii Magni, fr. Le Grimoire du Pape Honorius) je grimorij iz 18. ili 19. stoljeća čije je navodno autorstvo pripisano srednjovjekovnom papi Honoriju III. (1148. – 1227.). Knjiga opisuje rituale crne magije, daje katalog palih anđela i upute kako ih prizvati te spominje neke od važnijih demona iz judeo-kršćanske tradicije, poput Lucifera i Astarota.
Novi!!: Honorije III. i Grimorij pape Honorija · Vidi više »
Informativna katolička agencija
Informativna katolička agencija (IKA) hrvatska je katolička novinska agencija.
Novi!!: Honorije III. i Informativna katolička agencija · Vidi više »
Inocent III.
Inocent III. (22. veljače 1161. – 16. srpnja 1216.), papa od 8. siječnja 1198. do smrti.
Novi!!: Honorije III. i Inocent III. · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Honorije III. i Italija · Vidi više »
Kanonik
#u Katoličkoj crkvi kanonik je viši svećenik koji je dužnostima vezan uz Kaptol.
Novi!!: Honorije III. i Kanonik · Vidi više »
Karmelićani
Red braće Blažene Djevice Marije od gore Karmela (karmelićani) (lat. Ordo Fratrum Beatae Mariae Virginis de Monte Carmelo (OCarm) rimokatolički je crkveni red osnovan u 12. stoljeću. U 15. stoljeću utemeljena je ženska grana, a nakon obnove Terezije Avilske i Ivana od Križa u 16. stoljeću odvojila se grana bosonogih karmelićana i klauzurnih '''bosonogih karmelićanki''' (Ordo Fratrum Carmelitarum Discalceatorum Beatae Mariae Virginis de Monte Carmelo (OCD)). Krajem 19. stoljeća Marija Terezija od sv. Josipa utemeljila je karmelićanke Božanskog Srca Isusova (Carmel Divino Core Jesu (DCJ)). Karmelićani se odlikuju velikim štovanjem Blažene Djevice Marije pod čijom zaštitom žive i djeluju od osnutka.
Novi!!: Honorije III. i Karmelićani · Vidi više »
Katari
Katari (od starogrčkog καθαροί - čist, odnosno od grada Albija, u Francuskoj) bili su vjerski pokret s dualističkim kršćanskim i gnostičkim i heretičnim elementima.
Novi!!: Honorije III. i Katari · Vidi više »
Križarski ratovi
Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.
Novi!!: Honorije III. i Križarski ratovi · Vidi više »
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Novi!!: Honorije III. i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Honorije III. i Papa · Vidi više »
Raška (država)
Raška je bila srednjovjekovna država Srba i sinonim je za ranu Srbiju.
Novi!!: Honorije III. i Raška (država) · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Honorije III. i Rim · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Honorije III. i Srednji vijek · Vidi više »
Stefan Nemanja
Stefan Nemanja (crkvenoslavenski: Стѣфань, srpski: Стефан Немања), crkveno ime sveti Simeon, Ribnica (Podgorica), današnja Crna Gora, 1113. - Hilandar, današnja Grčka, 13. veljače 1199.), bio je veliki župan raški 1166. – 1196., rodonačelnik srpske kraljevske loze Nemanjića.
Novi!!: Honorije III. i Stefan Nemanja · Vidi više »
Stefan Prvovenčani
Stefan Nemanjić (Стефан Немањић), poznat i kao Stefan Prvov(j)enčani (oko 1165. – 24. rujna 1228.), bio je raški veliki župan od 1196.
Novi!!: Honorije III. i Stefan Prvovenčani · Vidi više »
1150.
Bez opisa.
Novi!!: Honorije III. i 1150. · Vidi više »
1188.
Bez opisa.
Novi!!: Honorije III. i 1188. · Vidi više »
1198.
Bez opisa.
Novi!!: Honorije III. i 1198. · Vidi više »
1216.
Bez opisa.
Novi!!: Honorije III. i 1216. · Vidi više »
1217.
Bez opisa.
Novi!!: Honorije III. i 1217. · Vidi više »
1220.
Bez opisa.
Novi!!: Honorije III. i 1220. · Vidi više »
1223.
Bez opisa.
Novi!!: Honorije III. i 1223. · Vidi više »
1227.
Bez opisa.
Novi!!: Honorije III. i 1227. · Vidi više »
1241.
Bez opisa.
Novi!!: Honorije III. i 1241. · Vidi više »
18. lipnja
18.
Novi!!: Honorije III. i 18. lipnja · Vidi više »
18. ožujka
18.
Novi!!: Honorije III. i 18. ožujka · Vidi više »
18. svibnja
18.
Novi!!: Honorije III. i 18. svibnja · Vidi više »
