Brže od pregledniku!
40 odnosi: Biljke, Bukovke, Bukvolike, Carl Linné, Crni jasen, Dalmacija, Dvosupnice, Hrast, Hrvatska, Hrvatsko primorje, Istra, Kambij, Kiša, Kora (biljke), Korijen (biljke), Krš, Latinski jezik, List, Ljeto, Makija, Maslina, Mirta, Pag, Planika, Plod, Priroda, Pukinja, Rod (taksonomija), Sjeme, Sjemenjače, Smrič, Sredozemlje, Stabljika, Stablo, Suša, Svjetlost, Temperatura, Tlo, Trijeslovina, Zrak.
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Hrast crnika i Biljke · Vidi više »
Bukovke
Bukovke (lat. Fagaceae), biljna porodica u redu bukvolike koja dobiva ime po rodu bukvi (Fagus) i najvažnijoj vrsti europska ili obična bukva (Fagus sylvatica) kojna raste po brdovitim i planinskim krajevima Europe.
Novi!!: Hrast crnika i Bukovke · Vidi više »
Bukvolike
Bukvolike (lat. Fagales), biljni red u razredu dvosupnica s osam porodica, od kojih je najvažnija, bukovke redu dala svoje ime.
Novi!!: Hrast crnika i Bukvolike · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Hrast crnika i Carl Linné · Vidi više »
Crni jasen
Crni jasen (lat. Fraxinus ornus) je vrsta jasena koja obitava od južne Europe do jugozapadne Azije.
Novi!!: Hrast crnika i Crni jasen · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrast crnika i Dalmacija · Vidi više »
Dvosupnice
Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.
Novi!!: Hrast crnika i Dvosupnice · Vidi više »
Hrast
Hrast ili dub je rod drveća iz porodice bukovki (Fagaceae) kojoj pripada preko 600 poznatih vrsta; sinonim su otpornosti i čvrstoće.
Novi!!: Hrast crnika i Hrast · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrast crnika i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko primorje
Senju Karlobag Hrvatsko primorje je naziv za povijesno područje od istočnih granica Corpusa Separatuma, odnosno od Rječine, do južno od Karlobaga, odnosno do naselja Tribanj-Krušćica (zaselak Mandalina) gdje počinje Dalmacija, za razliku od pojma hrvatsko primorje koji obuhvaća čitavo primorje Republike Hrvatske od Savudrije do rta Oštra.
Novi!!: Hrast crnika i Hrvatsko primorje · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Hrast crnika i Istra · Vidi više »
Kambij
mrtve koprive, kambij je lijevo. Kambij je lateralni meristem (tvorno biljno tkivo) koji se nalazi u stablu i korijenu, ali i listovima pojedinih vrsta biljaka.
Novi!!: Hrast crnika i Kambij · Vidi više »
Kiša
Kapljice kiše u lokvi vode Pljusak. Kiša je oborina tekuće vode u obliku kapljica promjera većeg od 0,5 mm, ili manjih ali vrlo rijetkih kapljica što padaju na rubu kišnog područja.
Novi!!: Hrast crnika i Kiša · Vidi više »
Kora (biljke)
Kora je iznimno složeni heterogeni materijal koji objedinjuje sva tkiva stabljike što se nalaze s vanjske strane kambija.
Novi!!: Hrast crnika i Kora (biljke) · Vidi više »
Korijen (biljke)
Korijen je jedan od triju osnovnih organa kopnenih biljaka.
Novi!!: Hrast crnika i Korijen (biljke) · Vidi više »
Krš
Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskom kršu Krš ili kras (tal. carso, njem. karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).
Novi!!: Hrast crnika i Krš · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Hrast crnika i Latinski jezik · Vidi više »
List
List List je vegetativni organ biljke koji obavlja asimilacijsku i transpiracijsku funkciju.
Novi!!: Hrast crnika i List · Vidi više »
Ljeto
Kupalište ljeti Ljeto je jedno od četiri godišnja doba i najtoplije je od njih.
Novi!!: Hrast crnika i Ljeto · Vidi više »
Makija
Geografska rasprostranjenost makije. Makija (fr. maqui, šp. maquia, tal. macchia) je najvažniji ekosustav Mediterana koji se sastoji od grmlja i termofilnih biljaka visokih do najviše 4 metra.
Novi!!: Hrast crnika i Makija · Vidi više »
Maslina
Maslina (uljika, lat. Olea europaea) ime je za suptropsku zimzelenu biljku, porodice maslina (Oleaceae).
Novi!!: Hrast crnika i Maslina · Vidi više »
Mirta
Mirta (Mrča, lat. Myrtus), manji rod iz porodice mirtovki kojemu se danas pripisuju dvije vrste, obična mirta (Myrtus communis) iz europskog dijela Mediterana i saharska mirta Myrtus nivelii iz sjevernog pustinjskog dijela Afrike.
Novi!!: Hrast crnika i Mirta · Vidi više »
Pag
Otok Pag površinom je peti najveći otok u Jadranskom moru, ali je duljinom obale od 302,47 km najrazvedeniji otok Jadrana (koeficijent razvedenosti 4,5).
Novi!!: Hrast crnika i Pag · Vidi više »
Planika
Planika (lat. Arbutus), biljni rod iz porodice vrjesovki.
Novi!!: Hrast crnika i Planika · Vidi više »
Plod
Plod breskve kupine u različitim stadijima zrelosti Plod (lat. fructus) u botanici je reproduktivni organ kritosjemenjača koji se nakon oplodnje razvija iz plodnice, a sastoji se od sjemenke i usplođa.
Novi!!: Hrast crnika i Plod · Vidi više »
Priroda
Hopetounski slapovi, Australija Zapadnoj Javi 1982. Priroda je, u najširem smislu, ekvivalent za prirodni, fizički ili materijalni svijet ili svemir.
Novi!!: Hrast crnika i Priroda · Vidi više »
Pukinja
Pukinja (lat. Juniperus macrocarpa) je vrsta biljke iz roda Juniperus rasprostranjena diljem sjevernog dijela Mediterana.
Novi!!: Hrast crnika i Pukinja · Vidi više »
Rod (taksonomija)
Rod (lat. genus, u mn. genera) je hijerarhijska stepenica u sistematici biologije.
Novi!!: Hrast crnika i Rod (taksonomija) · Vidi više »
Sjeme
Sjeme crvene paprike Sjeme je nosilac života.
Novi!!: Hrast crnika i Sjeme · Vidi više »
Sjemenjače
400px Sjemenjače (lat. Spermatophyta) su jedan od odjeljaka u carstvu biljaka.
Novi!!: Hrast crnika i Sjemenjače · Vidi više »
Smrič
Smrič (crvena kleka, primorska kleka, šmrika, smrijek, oštroigličasta borovica; lat. Juniperus oxycedrus) je grm iz porodice Cupressaceae.
Novi!!: Hrast crnika i Smrič · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Hrast crnika i Sredozemlje · Vidi više »
Stabljika
Presjek zeljaste stabljike Stabljika je vegetativni dio biljke i jedna od dvije glavne strukturne osi vaskularnih biljaka.
Novi!!: Hrast crnika i Stabljika · Vidi više »
Stablo
Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).
Novi!!: Hrast crnika i Stablo · Vidi više »
Suša
Suša. Suša je izuzetno suho razdoblje kada su zalihe vode u tlu i vodotocima smanjene zbog pomanjkanja oborina.
Novi!!: Hrast crnika i Suša · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: Hrast crnika i Svjetlost · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Hrast crnika i Temperatura · Vidi više »
Tlo
Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.
Novi!!: Hrast crnika i Tlo · Vidi više »
Trijeslovina
Tanin. željezno-galne tinte. Trijeslovina, treslovina odnosno tanin (fra. tannin: treslovina) je prirodni organski spoj.
Novi!!: Hrast crnika i Trijeslovina · Vidi više »
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Novi!!: Hrast crnika i Zrak · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Crnika, Quercus ilex, Česmina.
