Hrvatska i Knezovi Zrinski

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Hrvatska i Knezovi Zrinski

Hrvatska vs. Knezovi Zrinski

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora. Zrinski su hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom srednjeg vijeka, sve do kraja 17. stoljeća značajno utjecala na politički, kulturni i društveni život u Hrvatskoj.

Ana Katarina Zrinski

Grofica Ana Katarina Zrinski, rođ.

Ana Katarina Zrinski i Hrvatska · Ana Katarina Zrinski i Knezovi Zrinski · Vidi više »

Anžuvinci

Anžuvinci su francuska dinastija, mlađa loza francuske kraljevske dinastije Capet, osnovana u 14.stoljeću.

Anžuvinci i Hrvatska · Anžuvinci i Knezovi Zrinski · Vidi više »

Arpadovići

Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.

Arpadovići i Hrvatska · Arpadovići i Knezovi Zrinski · Vidi više »

Šubići

Šubići, jedno od dvanaest starohrvatskih plemena i hrvatska velikaška obitelj proistekla iz plemenskog starješinskog ustroja.

Šubići i Hrvatska · Šubići i Knezovi Zrinski · Vidi više »

Čakovec

Čakovec je grad u sjevernoj Hrvatskoj, koji se nalazi oko 90 kilometara sjeverno od Zagreba.

Hrvatska i Čakovec · Knezovi Zrinski i Čakovec · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Beč i Hrvatska · Beč i Knezovi Zrinski · Vidi više »

Cetinski sabor

Susret hrvatskih velikaša (desno) i izaslanika Ferdinanda Habsburškog (lijevo) na saboru u Cetingradu 1527. g. (slika Dragutina Weingärtnera) Cetinski sabor, zbor hrvatskog plemstva održan u Cetingradu 31.

Cetinski sabor i Hrvatska · Cetinski sabor i Knezovi Zrinski · Vidi više »

Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva

Ferdinand I. (dvorac Alcalá de Henares kod Madrida, 10. ožujka 1503. – Beč, 25. srpnja 1564.), austrijski nadvojvoda (1521. – 1564.), češki kralj (1527. – 1564.), ugarsko-hrvatski kralj (1526/1527. – 1564.), rimsko-njemački car (1556. – 1564) iz dinastije Habsburg.

Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Hrvatska · Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Knezovi Zrinski · Vidi više »

Fran Krsto Frankapan

Čakovcu Fran Krsto Frankapan (Bosiljevo, 4. ožujka 1643. – Bečko Novo Mjesto, 30. travnja 1671.), bio je hrvatski plemić, vojskovođa i pjesnik iz velikaške obitelji Frankopan.

Fran Krsto Frankapan i Hrvatska · Fran Krsto Frankapan i Knezovi Zrinski · Vidi više »

Frankapani

Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.

Frankapani i Hrvatska · Frankapani i Knezovi Zrinski · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Hrvati i Hrvatska · Hrvati i Knezovi Zrinski · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Hrvatska i Jadransko more · Jadransko more i Knezovi Zrinski · Vidi više »

Koloman

Bez opisa.

Hrvatska i Koloman · Knezovi Zrinski i Koloman · Vidi više »

Kupa

Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.

Hrvatska i Kupa · Knezovi Zrinski i Kupa · Vidi više »

Ludovik I. Anžuvinac

Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.

Hrvatska i Ludovik I. Anžuvinac · Knezovi Zrinski i Ludovik I. Anžuvinac · Vidi više »

Matica hrvatska

Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.

Hrvatska i Matica hrvatska · Knezovi Zrinski i Matica hrvatska · Vidi više »

Međimurska županija

Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.

Hrvatska i Međimurska županija · Knezovi Zrinski i Međimurska županija · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Hrvatska i Mletačka Republika · Knezovi Zrinski i Mletačka Republika · Vidi više »

Mohačka bitka

Mohačka bitka (mađarski: mohácsi csata ili mohácsi vész; turski: Mohaç Savaşı ili Mohaç Meydan Savaşı) bitka je koja se 29. kolovoza 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske protiv Osmanskog Carstva.

Hrvatska i Mohačka bitka · Knezovi Zrinski i Mohačka bitka · Vidi više »

Nikola Šubić Zrinski

Vlastoručni potpis Nikole Šubića Zrinskog Stari portret Zrinskog s kraja 16. stoljeća Grof Nikola Šubić Zrinski ili Nikola IV.

Hrvatska i Nikola Šubić Zrinski · Knezovi Zrinski i Nikola Šubić Zrinski · Vidi više »

Nikola VII. Zrinski

Nikola VII.

Hrvatska i Nikola VII. Zrinski · Knezovi Zrinski i Nikola VII. Zrinski · Vidi više »

Pacta conventa

rukopis iz 14. st., Narodni muzej u BudimpeštiPacta conventa (zvana još i Qualiter, prema prvoj riječi) je navodni sporazum za koji se smatra da je sklopljen oko 1102. godine između ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva.

Hrvatska i Pacta conventa · Knezovi Zrinski i Pacta conventa · Vidi više »

Pavao I. Šubić Bribirski

Pavao I. Šubić Birbirski (o. 1245. - ?, 1. svibnja 1312.), hrvatski ban, gospodar Bosne i najmoćniji član velikaške obitelji Šubić koju je, za svoje vladavine, podigao na najvišu razinu moći.

Hrvatska i Pavao I. Šubić Bribirski · Knezovi Zrinski i Pavao I. Šubić Bribirski · Vidi više »

Petar IV. Zrinski

Grof Petar IV.

Hrvatska i Petar IV. Zrinski · Knezovi Zrinski i Petar IV. Zrinski · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Hrvatska i Slavonija · Knezovi Zrinski i Slavonija · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Hrvatska i Srednji vijek · Knezovi Zrinski i Srednji vijek · Vidi više »

Una

Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.

Hrvatska i Una · Knezovi Zrinski i Una · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Hrvatska i Zagreb · Knezovi Zrinski i Zagreb · Vidi više »

1. svibnja

1.

1. svibnja i Hrvatska · 1. svibnja i Knezovi Zrinski · Vidi više »

1347.

Bez opisa.

1347. i Hrvatska · 1347. i Knezovi Zrinski · Vidi više »

14. stoljeće

Bez opisa.

14. stoljeće i Hrvatska · 14. stoljeće i Knezovi Zrinski · Vidi više »

1493.

Bez opisa.

1493. i Hrvatska · 1493. i Knezovi Zrinski · Vidi više »

1526.

Bez opisa.

1526. i Hrvatska · 1526. i Knezovi Zrinski · Vidi više »

1527.

Bez opisa.

1527. i Hrvatska · 1527. i Knezovi Zrinski · Vidi više »

1558.

Bez opisa.

1558. i Hrvatska · 1558. i Knezovi Zrinski · Vidi više »

1566.

Bez opisa.

1566. i Hrvatska · 1566. i Knezovi Zrinski · Vidi više »

1593.

Bez opisa.

1593. i Hrvatska · 1593. i Knezovi Zrinski · Vidi više »

1671.

Bez opisa.

1671. i Hrvatska · 1671. i Knezovi Zrinski · Vidi više »

1699.

Bez opisa.

1699. i Hrvatska · 1699. i Knezovi Zrinski · Vidi više »

17. stoljeće

Bez opisa.

17. stoljeće i Hrvatska · 17. stoljeće i Knezovi Zrinski · Vidi više »

18. studenoga

18.

18. studenoga i Hrvatska · 18. studenoga i Knezovi Zrinski · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

19. stoljeće i Hrvatska · 19. stoljeće i Knezovi Zrinski · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

20. stoljeće i Hrvatska · 20. stoljeće i Knezovi Zrinski · Vidi više »

30. travnja

30.

30. travnja i Hrvatska · 30. travnja i Knezovi Zrinski · Vidi više »