Hrvatska i Ksaver Šandor Gjalski

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Hrvatska i Ksaver Šandor Gjalski

Hrvatska vs. Ksaver Šandor Gjalski

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora. Ksaver Šandor Gjalski (zadnja riječ se čita Đalski), pravim imenom Ljubomil Tito Josip Franjo Babić (Gredice, Zabok, 26. listopada 1854. – Gredice, Zabok, 9. veljače 1935.) bio je hrvatski književnik.

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Beč i Hrvatska · Beč i Ksaver Šandor Gjalski · Vidi više »

Društvo hrvatskih književnika

Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.

Društvo hrvatskih književnika i Hrvatska · Društvo hrvatskih književnika i Ksaver Šandor Gjalski · Vidi više »

Eugen Kvaternik

Eugen Kvaternik (Zagreb, 31. listopada 1825. – klanac Ljupča kraj Plaškoga, 11. listopada 1871.), bio je hrvatski političar, pravnik, pisac i revolucionar.

Eugen Kvaternik i Hrvatska · Eugen Kvaternik i Ksaver Šandor Gjalski · Vidi više »

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.

Hrvatska i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Ksaver Šandor Gjalski · Vidi više »

Hrvatski narodni preporod

Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.

Hrvatska i Hrvatski narodni preporod · Hrvatski narodni preporod i Ksaver Šandor Gjalski · Vidi više »

Károly Khuen-Héderváry

Ban grof Károly Khuen-Héderváry de Hédervár (23. svibnja 1849. – 16. veljače 1918.) mađarski je političar koji je bio hrvatski ban i dvaput ugarski premijer prije Prvog svjetskog rata.

Hrvatska i Károly Khuen-Héderváry · Károly Khuen-Héderváry i Ksaver Šandor Gjalski · Vidi više »

Koprivnica

Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.

Hrvatska i Koprivnica · Koprivnica i Ksaver Šandor Gjalski · Vidi više »

Liječnik

Liječnik pregledava pacijenticu. Liječnik je zdravstveni radnik koji je završio medicinski fakultet i stekao akademski naziv doktora medicine.

Hrvatska i Liječnik · Ksaver Šandor Gjalski i Liječnik · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Hrvatska i Osijek · Ksaver Šandor Gjalski i Osijek · Vidi više »

Politika

Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.

Hrvatska i Politika · Ksaver Šandor Gjalski i Politika · Vidi više »

Realizam (književnost)

Realizam (termin potječe iz latinskog jezika res – stvar, realis – stvaran, predmetan) u znanosti o književnosti javlja se u više značenja.

Hrvatska i Realizam (književnost) · Ksaver Šandor Gjalski i Realizam (književnost) · Vidi više »

Sisak

Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.

Hrvatska i Sisak · Ksaver Šandor Gjalski i Sisak · Vidi više »

Varaždin

Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.

Hrvatska i Varaždin · Ksaver Šandor Gjalski i Varaždin · Vidi više »

Virovitica

Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.

Hrvatska i Virovitica · Ksaver Šandor Gjalski i Virovitica · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Hrvatska i Zagreb · Ksaver Šandor Gjalski i Zagreb · Vidi više »

Zagrebačka županija

Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Hrvatska i Zagrebačka županija · Ksaver Šandor Gjalski i Zagrebačka županija · Vidi više »

1874.

Bez opisa.

1874. i Hrvatska · 1874. i Ksaver Šandor Gjalski · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

19. stoljeće i Hrvatska · 19. stoljeće i Ksaver Šandor Gjalski · Vidi više »

1903.

Bez opisa.

1903. i Hrvatska · 1903. i Ksaver Šandor Gjalski · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

20. stoljeće i Hrvatska · 20. stoljeće i Ksaver Šandor Gjalski · Vidi više »