Sličnosti između Hrvatska i Poljska
Hrvatska i Poljska imaju 71 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Austro-Ugarska, Željezno doba, Češka, Česi, Božić, Bruto domaći proizvod, Demokracija, Drugi svjetski rat, Europa, Europska unija, Habsburška Monarhija, Hrvatski jezik, Industrija, Karpati, Katoličanstvo, Klima, Komunizam, Koordinirano svjetsko vrijeme, Kršćanstvo, Latinski jezik, Mađarski jezik, Matica hrvatska, Međunarodni praznik rada, Muškarac, NATO, Nijemci, Njemačka, Nova godina, Papa, Poljoprivreda, ..., Poljski jezik, Pravoslavlje, Prvi svjetski rat, Republika, Rusija, Ruski jezik, Slaveni, Srednja Europa, Stjepan Prvomučenik, Svi sveti, Tijelovo, Tržišno gospodarstvo, Ukrajinski jezik, Uskrs, Velika Gospa, .eu, 1. ožujka, 1. siječnja, 1. studenoga, 1. svibnja, 10. stoljeće, 1058., 1102., 14. stoljeće, 15. kolovoza, 17. stoljeće, 18. stoljeće, 19. stoljeće, 1918., 1939., 1945., 1990., 1993., 1995., 2000., 2001., 2003., 2004., 25. prosinca, 26. prosinca, 6. siječnja. Proširite indeks (41 više) »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Hrvatska · Austro-Ugarska i Poljska ·
Željezno doba
Željezno doba je završno prapovijesno razdoblje koje se nastavlja na brončano doba.
Hrvatska i Željezno doba · Poljska i Željezno doba ·
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Hrvatska i Češka · Poljska i Češka ·
Česi
Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).
Hrvatska i Česi · Poljska i Česi ·
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
Božić i Hrvatska · Božić i Poljska ·
Bruto domaći proizvod
BDP po paritetu kupovne moći. MMF-u. Bruto domaći proizvod (BDP, engleski gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.
Bruto domaći proizvod i Hrvatska · Bruto domaći proizvod i Poljska ·
Demokracija
Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.
Demokracija i Hrvatska · Demokracija i Poljska ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Drugi svjetski rat i Hrvatska · Drugi svjetski rat i Poljska ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i Hrvatska · Europa i Poljska ·
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Europska unija i Hrvatska · Europska unija i Poljska ·
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Habsburška Monarhija i Hrvatska · Habsburška Monarhija i Poljska ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Hrvatska i Hrvatski jezik · Hrvatski jezik i Poljska ·
Industrija
Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.
Hrvatska i Industrija · Industrija i Poljska ·
Karpati
Karpati su planinski lanac u srednjoj Europi.
Hrvatska i Karpati · Karpati i Poljska ·
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Hrvatska i Katoličanstvo · Katoličanstvo i Poljska ·
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Hrvatska i Klima · Klima i Poljska ·
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Hrvatska i Komunizam · Komunizam i Poljska ·
Koordinirano svjetsko vrijeme
PretvaranjeKoordiniranog univerzalnog vremenau standardno (zimsko) lokalno vrijeme PST / Tihooceansko vrijemeUTC -8 Stjenjačko vrijemeUTC -7 Central Standard TimeUTC -6 EST / Eastern Standard TimeUTC -5 GMT / Greenwichko središnje vrijeme (Greenwich Mean Time)UTC CET / Srednjoeuropsko vrijemeUTC +1 Istočnoeuropsko vrijemeUTC +2 Moskovsko vrijemeUTC +3 Iransko standardno vrijemeUTC +3:30 Indijsko vrijemeUTC +5:30 Australsko zapadno vrijeme UTC +8 Japansko-korejsko vrijemeUTC +9 Australsko istočno vrijemeUTC +10 Svjetsko vrijeme, univerzalno vrijeme, (kratice UT ili GMT)Željko Andreić: Gimnazija Požega.
Hrvatska i Koordinirano svjetsko vrijeme · Koordinirano svjetsko vrijeme i Poljska ·
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Hrvatska i Kršćanstvo · Kršćanstvo i Poljska ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Hrvatska i Latinski jezik · Latinski jezik i Poljska ·
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Hrvatska i Mađarski jezik · Mađarski jezik i Poljska ·
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Hrvatska i Matica hrvatska · Matica hrvatska i Poljska ·
Međunarodni praznik rada
Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt.
Hrvatska i Međunarodni praznik rada · Međunarodni praznik rada i Poljska ·
Muškarac
Muškarac Muškarac je odraslo ljudsko biće muškoga spola.
Hrvatska i Muškarac · Muškarac i Poljska ·
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
Hrvatska i NATO · NATO i Poljska ·
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Hrvatska i Nijemci · Nijemci i Poljska ·
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Hrvatska i Njemačka · Njemačka i Poljska ·
Nova godina
Proslava Nove godine u Sydneyu Nova godina prvi je dan u kalendaru i prvi dan u godini.
Hrvatska i Nova godina · Nova godina i Poljska ·
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Hrvatska i Papa · Papa i Poljska ·
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Hrvatska i Poljoprivreda · Poljoprivreda i Poljska ·
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Hrvatska i Poljski jezik · Poljska i Poljski jezik ·
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Hrvatska i Pravoslavlje · Poljska i Pravoslavlje ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Hrvatska i Prvi svjetski rat · Poljska i Prvi svjetski rat ·
Republika
Republika (od lat. res publica.
Hrvatska i Republika · Poljska i Republika ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Hrvatska i Rusija · Poljska i Rusija ·
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Hrvatska i Ruski jezik · Poljska i Ruski jezik ·
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Hrvatska i Slaveni · Poljska i Slaveni ·
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Hrvatska i Srednja Europa · Poljska i Srednja Europa ·
Stjepan Prvomučenik
Sveti Stjepan Prvomučenik, jedan od sedam đakona izabranih u početcima crkve, prema Djelima apostolskim (Dj 6, 5).
Hrvatska i Stjepan Prvomučenik · Poljska i Stjepan Prvomučenik ·
Svi sveti
čakovečkom groblju. Svi sveti (također Sisveti, Sisvete ili Svisveti, Sesvete; lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum), svetkovina je u Katoličkoj Crkvi kojom se slave svi svetci, kako oni kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.
Hrvatska i Svi sveti · Poljska i Svi sveti ·
Tijelovo
Diploma iz Liegea 1252. o slavljenju Svetkovine Tijelovo, punim nazivom Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove (lat. Dies Sanctissimi Corporis et Sanguinis Domini Iesu Christi, skraćeno Corpus Christi, Tijelo Kristovo), katolička je euharistijska svetkovina, koja se slavi u četvrtak nakon svetkovine Presvetoga Trojstva.
Hrvatska i Tijelovo · Poljska i Tijelovo ·
Tržišno gospodarstvo
Tržišno gospodarstvo ili tržišna ekonomija ili (pogotovo u bivšim realsocijalističkim zemljama ponekad nazivan i kapitalizam) je sustav privrede koja se temelji na sustavu slobodnog poduzetništva i slobodne konkurencije.
Hrvatska i Tržišno gospodarstvo · Poljska i Tržišno gospodarstvo ·
Ukrajinski jezik
Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.
Hrvatska i Ukrajinski jezik · Poljska i Ukrajinski jezik ·
Uskrs
Uskrs, službeno Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg (Gospodinova), također i Uskrsna nedjelja, najveća je kršćanska svetkovina.
Hrvatska i Uskrs · Poljska i Uskrs ·
Velika Gospa
Tizian, ''Uznesenje Marijino'' Velika Gospa dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo.
Hrvatska i Velika Gospa · Poljska i Velika Gospa ·
.eu
.eu je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Europsku uniju.
.eu i Hrvatska · .eu i Poljska ·
1. ožujka
1.
1. ožujka i Hrvatska · 1. ožujka i Poljska ·
1. siječnja
1.
1. siječnja i Hrvatska · 1. siječnja i Poljska ·
1. studenoga
1.
1. studenoga i Hrvatska · 1. studenoga i Poljska ·
1. svibnja
1.
1. svibnja i Hrvatska · 1. svibnja i Poljska ·
10. stoljeće
Bez opisa.
10. stoljeće i Hrvatska · 10. stoljeće i Poljska ·
1058.
Bez opisa.
1058. i Hrvatska · 1058. i Poljska ·
1102.
Bez opisa.
1102. i Hrvatska · 1102. i Poljska ·
14. stoljeće
Bez opisa.
14. stoljeće i Hrvatska · 14. stoljeće i Poljska ·
15. kolovoza
15.
15. kolovoza i Hrvatska · 15. kolovoza i Poljska ·
17. stoljeće
Bez opisa.
17. stoljeće i Hrvatska · 17. stoljeće i Poljska ·
18. stoljeće
Bez opisa.
18. stoljeće i Hrvatska · 18. stoljeće i Poljska ·
19. stoljeće
Bez opisa.
19. stoljeće i Hrvatska · 19. stoljeće i Poljska ·
1918.
Bez opisa.
1918. i Hrvatska · 1918. i Poljska ·
1939.
Bez opisa.
1939. i Hrvatska · 1939. i Poljska ·
1945.
Bez opisa.
1945. i Hrvatska · 1945. i Poljska ·
1990.
Bez opisa.
1990. i Hrvatska · 1990. i Poljska ·
1993.
Bez opisa.
1993. i Hrvatska · 1993. i Poljska ·
1995.
Bez opisa.
1995. i Hrvatska · 1995. i Poljska ·
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
2000. i Hrvatska · 2000. i Poljska ·
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
2001. i Hrvatska · 2001. i Poljska ·
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
2003. i Hrvatska · 2003. i Poljska ·
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
2004. i Hrvatska · 2004. i Poljska ·
25. prosinca
25.
25. prosinca i Hrvatska · 25. prosinca i Poljska ·
26. prosinca
26.
26. prosinca i Hrvatska · 26. prosinca i Poljska ·
6. siječnja
6.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatska i Poljska imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatska i Poljska
Usporedba između Hrvatska i Poljska
Hrvatska ima 922 odnose, a Poljska ima 343. Kao što im je zajedničko 71, Jaccard indeks 5.61% = 71 / (922 + 343).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatska i Poljska. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: