Brže od pregledniku!Sličnosti između Hrvatska teniska reprezentacija i Marin Čilić
Hrvatska teniska reprezentacija i Marin Čilić imaju 29 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Davisov kup, Goran Ivanišević, Hrvatska, Hrvatski teniski savez, Ivan Dodig, Ivan Ljubičić, Ivo Karlović, Lovro Zovko, Mario Ančić, Mate Pavić, Nikola Mektić, Nikola Pilić, Njemačka, Sjedinjene Američke Države, Srbija, Tenis, 1988., 2004., 2005., 2006., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017..
Davisov kup
Davisov kup Davisov kup ime je svjetskog prvenstva u tenisu koje se održava svake godine od 1900. godine.
Davisov kup i Hrvatska teniska reprezentacija · Davisov kup i Marin Čilić ·
Goran Ivanišević
Goran Ivanišević (Split, 13. rujna 1971.) je umirovljeni hrvatski tenisač, do 2021. bio je jedini Hrvat koji je osvojio Wimbledon (2001.). Također je i jedini tenisač u povijesti koji je pobijedio na Wimbledonu s pozivnicom, kao i tenisač s najnižim plasmanom u vrijeme pobjede - 125.
Goran Ivanišević i Hrvatska teniska reprezentacija · Goran Ivanišević i Marin Čilić ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Hrvatska teniska reprezentacija · Hrvatska i Marin Čilić ·
Hrvatski teniski savez
Hrvatski teniski savez (međunarodni naziv: Croatian tennis association) je krovna hrvatska teniska organizacija sa sjedištem u Zagrebu.
Hrvatska teniska reprezentacija i Hrvatski teniski savez · Hrvatski teniski savez i Marin Čilić ·
Ivan Dodig
Ivan Dodig (Mostar, 2. siječnja 1985.), hrvatski je tenisač. Počeo je igrati s osam godina, a profesionalno se tenisom bavi od 2004. Član je hrvatske teniske reprezentacije.
Hrvatska teniska reprezentacija i Ivan Dodig · Ivan Dodig i Marin Čilić ·
Ivan Ljubičić
Ivan Ljubičić (Banja Luka, 19. ožujka 1979.) umirovljeni je hrvatski tenisač.
Hrvatska teniska reprezentacija i Ivan Ljubičić · Ivan Ljubičić i Marin Čilić ·
Ivo Karlović
Ivo Karlović 2011. Ivo Karlović (Zagreb, 28. veljače 1979.), hrvatski tenisač.
Hrvatska teniska reprezentacija i Ivo Karlović · Ivo Karlović i Marin Čilić ·
Lovro Zovko
Lovro Zovko (rođen 18. ožujka, 1981. u Zagrebu) - hrvatski tenisač.
Hrvatska teniska reprezentacija i Lovro Zovko · Lovro Zovko i Marin Čilić ·
Mario Ančić
Mario Ančić (Split, 30. ožujka 1984.), bivši hrvatski tenisač, jedan od četiri šampiona sa splitskih Firula uz Gorana Ivaniševića, Željka Franulovića i Nikolu Pilića.
Hrvatska teniska reprezentacija i Mario Ančić · Marin Čilić i Mario Ančić ·
Mate Pavić
Mate Pavić (Split, 4. srpnja 1993.), hrvatski je tenisač i trenutni broj 1 u igri parova u svijetu.
Hrvatska teniska reprezentacija i Mate Pavić · Marin Čilić i Mate Pavić ·
Nikola Mektić
Nikola Mektić (Zagreb, 24. prosinca 1988.), hrvatski tenisač i trenutni broj 2 u igri parova u svijetu.
Hrvatska teniska reprezentacija i Nikola Mektić · Marin Čilić i Nikola Mektić ·
Nikola Pilić
Nikola Pilić (Split, 27. kolovoza 1939.) je bivši hrvatski tenisač i teniski trener.
Hrvatska teniska reprezentacija i Nikola Pilić · Marin Čilić i Nikola Pilić ·
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Hrvatska teniska reprezentacija i Njemačka · Marin Čilić i Njemačka ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Hrvatska teniska reprezentacija i Sjedinjene Američke Države · Marin Čilić i Sjedinjene Američke Države ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Hrvatska teniska reprezentacija i Srbija · Marin Čilić i Srbija ·
Tenis
Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.
Hrvatska teniska reprezentacija i Tenis · Marin Čilić i Tenis ·
1988.
Bez opisa.
1988. i Hrvatska teniska reprezentacija · 1988. i Marin Čilić ·
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
2004. i Hrvatska teniska reprezentacija · 2004. i Marin Čilić ·
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
2005. i Hrvatska teniska reprezentacija · 2005. i Marin Čilić ·
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
2006. i Hrvatska teniska reprezentacija · 2006. i Marin Čilić ·
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
2009. i Hrvatska teniska reprezentacija · 2009. i Marin Čilić ·
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
2010. i Hrvatska teniska reprezentacija · 2010. i Marin Čilić ·
2011.
Bez opisa.
2011. i Hrvatska teniska reprezentacija · 2011. i Marin Čilić ·
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
2012. i Hrvatska teniska reprezentacija · 2012. i Marin Čilić ·
2013.
Bez opisa.
2013. i Hrvatska teniska reprezentacija · 2013. i Marin Čilić ·
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
2014. i Hrvatska teniska reprezentacija · 2014. i Marin Čilić ·
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
2015. i Hrvatska teniska reprezentacija · 2015. i Marin Čilić ·
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
2016. i Hrvatska teniska reprezentacija · 2016. i Marin Čilić ·
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
2017. i Hrvatska teniska reprezentacija · 2017. i Marin Čilić ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatska teniska reprezentacija i Marin Čilić imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatska teniska reprezentacija i Marin Čilić
Usporedba između Hrvatska teniska reprezentacija i Marin Čilić
Hrvatska teniska reprezentacija ima 76 odnose, a Marin Čilić ima 182. Kao što im je zajedničko 29, Jaccard indeks 11.24% = 29 / (76 + 182).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatska teniska reprezentacija i Marin Čilić. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
