Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Zagreb

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Zagreb

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti vs. Zagreb

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija. Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Sličnosti između Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Zagreb

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Zagreb imaju 9 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Franjo Josip I., Gliptoteka HAZU, Hrvatska, Hrvatski sabor, Josip Juraj Strossmayer, Kabinet grafike HAZU, Strossmayerova galerija starih majstora, Velimir Neidhardt, 1866..

Franjo Josip I.

Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.

Franjo Josip I. i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Franjo Josip I. i Zagreb · Vidi više »

Gliptoteka HAZU

Zgrada Gliptoteke u Medvedgradskoj ulici u Zagrebu. Gliptoteka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti specijalizirani je muzej (umjetnički) s republičkim djelokrugom.

Gliptoteka HAZU i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Gliptoteka HAZU i Zagreb · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Hrvatska i Zagreb · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatski sabor · Hrvatski sabor i Zagreb · Vidi više »

Josip Juraj Strossmayer

Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Josip Juraj Strossmayer · Josip Juraj Strossmayer i Zagreb · Vidi više »

Kabinet grafike HAZU

Kabinet grafike HAZU specijalizirana je muzejska institucija koja se bavi prikupljanjem i prezentacijom crteža, grafika, plakata i grafičkih ploča.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Kabinet grafike HAZU · Kabinet grafike HAZU i Zagreb · Vidi više »

Strossmayerova galerija starih majstora

Strossmayerova galerija starih majstora nosi, ime njezina osnivača i utemeljitelja, biskupa Josipa Jurja Strossmayera.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Strossmayerova galerija starih majstora · Strossmayerova galerija starih majstora i Zagreb · Vidi više »

Velimir Neidhardt

Velimir Neidhardt (Zagreb, 7. listopada 1943.), hrvatski je arhitekt i akademik, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Velimir Neidhardt · Velimir Neidhardt i Zagreb · Vidi više »

1866.

Bez opisa.

1866. i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · 1866. i Zagreb · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Zagreb

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ima 49 odnose, a Zagreb ima 625. Kao što im je zajedničko 9, Jaccard indeks 1.34% = 9 / (49 + 625).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Zagreb. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »