Brže od pregledniku!
49 odnosi: Albert Bazala, Andrija Štampar, Arboretum Trsteno, Austro-Ugarska, Dan HAZU, Drugi svjetski rat, Franjo Josip I., Franjo Rački, Gavro Manojlović, Glagoljica, Gliptoteka HAZU, Grga Novak, Gustav Janeček, Hrvatska, Hrvatski muzej arhitekture HAZU, Hrvatski sabor, Ivan Supek, Ivo Padovan, Jakov Sirotković, Josip Juraj Strossmayer, Josip Torbar, Kabinet grafike HAZU, Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Maksimilijan Vanka, Milan Moguš, Monografija, Nagrada HAZU, Nezavisna Država Hrvatska, Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika HAZU, Pavao Muhić, Revolucija 1848. – 1849., Rječnik, Srednji vijek, Strossmayerova galerija starih majstora, Tadija Smičiklas, Tomislav Maretić, Tomo Matić, Umjetnost, Velimir Neidhardt, Vladimir Mažuranić (leksikograf), Zagreb, Zavod za ornitologiju, Zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu, Znanost, Zvonko Kusić, 16. stoljeće, 1861., 1866., 29. travnja.
Albert Bazala
Albert Bazala (Brno, Moravska, 13. srpnja 1877. – Zagreb, 12. kolovoza 1947.), hrvatski filozof.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Albert Bazala · Vidi više »
Andrija Štampar
Andrija Štampar (Brodski Drenovac, 1. rujna 1888. – Zagreb, 26. lipnja 1958.), hrvatski liječnik, specijalist higijene i socijalne medicine, jedan od osnivača Svjetske zdravstvene organizacije.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Andrija Štampar · Vidi više »
Arboretum Trsteno
nimfe Arboretum Trsteno najstariji je spomenik vrtne arhitekture u Hrvatskoj i jedini arboretum u Hrvatskoj koji se nalazi na jadranskoj obali.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Arboretum Trsteno · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Austro-Ugarska · Vidi više »
Dan HAZU
Sjedište Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu Dan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Dan HAZU) obilježava Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti svake godine 29.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Dan HAZU · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Franjo Josip I. · Vidi više »
Franjo Rački
Franjo Rački (Fužine, 25. studenoga 1828. – Zagreb, 13. veljače 1894.), hrvatski katolički svećenik, povjesničar, publicist, kulturni djelatnik, narodnjački političar, "otac hrvatske moderne kritičke historiografije".
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Franjo Rački · Vidi više »
Gavro Manojlović
Gavro Manojlović (Zadar, 27. listopada 1856. – Zagreb, 1. studenoga 1939.) bio je hrvatski povjesničar i akademik.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Gavro Manojlović · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Glagoljica · Vidi više »
Gliptoteka HAZU
Zgrada Gliptoteke u Medvedgradskoj ulici u Zagrebu. Gliptoteka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti specijalizirani je muzej (umjetnički) s republičkim djelokrugom.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Gliptoteka HAZU · Vidi više »
Grga Novak
Grga Novak (Hvar, 2. travnja 1888. – Zagreb, 7. rujna 1978.), hrvatski povjesničar i arheolog.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Grga Novak · Vidi više »
Gustav Janeček
Gustav Janeček (Konopiště, 30. studenog 1848. – Zagreb, 8. rujna 1929.), hrvatski kemičar i farmaceut češkog podrijetla.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Gustav Janeček · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski muzej arhitekture HAZU
Hrvatski muzej arhitekture u Zagrebu osnovan je 1995. proširenjem djelatnosti Kabineta za arhitekturu i urbanizam Razreda za likovne umjetnosti čija je bogata zbirka arhivalija postala inicijalna zbirka Muzeja.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatski muzej arhitekture HAZU · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatski sabor · Vidi više »
Ivan Supek
Ivan Supek (Zagreb, 8. travnja 1915. – Zagreb, 5. ožujka 2007.), hrvatski fizičar, filozof, književnik i aktivist protiv nuklearnog naoružanja.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Ivan Supek · Vidi više »
Ivo Padovan
Ivo Padovan (Blato na Korčuli, 11. veljače 1922. – Zagreb, 19. prosinca 2010.), istaknuti medicinski stručnjak, redoviti član Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i njezin višegodišnji potpredsjednik i predsjednik, osnivač Lige za borbu protiv raka i središnjeg Instituta za tumore, jedan od utemeljitelja kliničke audiometrije, a bavio se dijagnostikom i terapijom malignih tumora te plastično-rekonstruktivnom kirurgijom.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Ivo Padovan · Vidi više »
Jakov Sirotković
Jakov Sirotković (Rab, 7. studenoga 1922. – Zagreb, 31. listopada 2002.), hrvatski ekonomist i političar.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Jakov Sirotković · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Josip Torbar
Dr.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Josip Torbar · Vidi više »
Kabinet grafike HAZU
Kabinet grafike HAZU specijalizirana je muzejska institucija koja se bavi prikupljanjem i prezentacijom crteža, grafika, plakata i grafičkih ploča.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Kabinet grafike HAZU · Vidi više »
Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti knjižnica je u sastavu HAZU.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Maksimilijan Vanka
Maksimilijan Vanka (Zagreb, 11. svibnja 1889. – Puerto Vallarta (Meksiko), 2. veljače 1963.) bio je hrvatski slikar i kipar.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Maksimilijan Vanka · Vidi više »
Milan Moguš
Milan Moguš (Senj, 27. travnja 1927. – Zagreb, 19. studenoga 2017.) bio je hrvatski jezikoslovac i akademik.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Milan Moguš · Vidi više »
Monografija
Monografija (starogrč. μονογραφία) je znanstveno, stručno ili esejističko djelo u kojem se iscrpno obrađuje ili prikazuje jedan problem, prostor, osoba ili pojava.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Monografija · Vidi više »
Nagrada HAZU
Nagrada HAZU Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj, također poznata i kao Nagrada HAZU, godišnja je nagrada koju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dodjeljuje za izniman doprinos u znanosti i umjetnosti u područjima društvenih znanosti, prirodnih znanosti i matematike, medicinskih znanosti, filoloških znanosti, književnosti, likovnih umjetnosti, glazbenih umjetnosti i tehničkih znanosti.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Nagrada HAZU · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika HAZU
Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika HAZU, stalno savjetodavno tijelo HAZU za sustavnu skrb o hrvatskome standardnom jeziku.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika HAZU · Vidi više »
Pavao Muhić
Pavao Muhić (Požega, 1. siječnja 1811. – Zagreb, 17. listopada 1897.) bio je hrvatski pravnik i političar, akademik.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Pavao Muhić · Vidi više »
Revolucija 1848. – 1849.
Revolucija 1848.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Revolucija 1848. – 1849. · Vidi više »
Rječnik
Rječnik Rječnik, leksikografsko djelo koje sadržava popis riječi, te izraza nekog jezika (ili više jezika) izabranih, raspoređenih i objašnjenih po nekom načelu, te poredanih abecednim ili konceptualnim (tematskim) redoslijedom.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Rječnik · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Srednji vijek · Vidi više »
Strossmayerova galerija starih majstora
Strossmayerova galerija starih majstora nosi, ime njezina osnivača i utemeljitelja, biskupa Josipa Jurja Strossmayera.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Strossmayerova galerija starih majstora · Vidi više »
Tadija Smičiklas
Spomen ploča na kući u Mesničkoj ulici u Zagrebu u kojoj je živio i umro Tadija Smičiklas. Tadija Smičiklas (Reštovo, Žumberak, 1. listopada 1843. – Zagreb, 8. lipnja 1914.), bio je hrvatski povjesničar, političar i publicist, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, rektor Zagrebačkog sveučilišta i predsjednik Matice hrvatske.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Tadija Smičiklas · Vidi više »
Tomislav Maretić
Tomislav Maretić (Virovitica, 13. prosinca 1854. – Zagreb, 15. siječnja 1938.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf, član plemićke obitelji Maretić.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Tomislav Maretić · Vidi više »
Tomo Matić
Tomo Matić (Brod na Savi, 12. srpnja 1874. – Zagreb, 21. prosinca 1968.) bio je hrvatski književni i kulturni povjesničar i filolog, akademik.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Tomo Matić · Vidi više »
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Umjetnost · Vidi više »
Velimir Neidhardt
Velimir Neidhardt (Zagreb, 7. listopada 1943.), hrvatski je arhitekt i akademik, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Velimir Neidhardt · Vidi više »
Vladimir Mažuranić (leksikograf)
Vladimir Mažuranić (Karlovac, 16. listopada 1845. – Zagreb, 17. siječnja 1928.), bio je hrvatski leksikograf, književnik, pravnik, povjesničar i akademik JAZU.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Vladimir Mažuranić (leksikograf) · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Zagreb · Vidi više »
Zavod za ornitologiju
Zavod za ornitologiju (osnovan 1901. kao Hrvatska ornitološka centrala) znanstvena je ustanova koja sustavno provodi ekološka, faunistička i taksonomska ornitološka istraživanja.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Zavod za ornitologiju · Vidi više »
Zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu
Zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu, muzejska ustanova u Cavtatu Čine ju muzej, knjižnica i arhiv.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Znanost · Vidi više »
Zvonko Kusić
Zvonko Kusić (Zagreb, 14. lipnja 1946.), posebni savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske za društvena pitanja, predsjednik Upravnog odbora Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2011.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Zvonko Kusić · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i 16. stoljeće · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i 1861. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i 1866. · Vidi više »
29. travnja
29.
Novi!!: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i 29. travnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
HAZU, JAZU, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
