Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske

Indeks Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske

Predsjednik Zoran Milanović polaže prisegu, 18. veljače 2020. Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske uobičajen je naziv za ceremoniju polaganja svečane prisege predsjednika Republike Hrvatske izabranog na predsjedničkim izborima prije preuzimanja dužnosti.

128 odnosi: Albanija, Aleksandar Vučić, Alfi Kabiljo, Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, Atifete Jahjaga, Žarko Domljan, Češka, Bakir Izetbegović, Ban, Banski dvori, Barack Obama, Biračko pravo, Bitnica, Bonton, Borut Pahor, Crkva sv. Marka u Zagrebu, Crna Gora, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja, Diplomatski zbor, Domovinski rat, Dragan Čović, Dragan Despot, Državni pečat, Energetika, Ero s onoga svijeta, Europska komisija, Filip Vujanović, Franjo Gregurić, Franjo Tuđman, Gradec (Zagreb), Grički top, Himna, Hrvati, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatski predsjednički izbori 1992., Hrvatski predsjednički izbori 2000., Hrvatski predsjednički izbori 2009., Hrvatski sabor, Hrvoje Šarinić, Igor Kuljerić, Ilica, Ivan Gundulić, Ivan Milas, Ivan V. Drašković, Ivica Kostović, Ivo Josipović, Jadranko Crnić, ..., Jakov Gotovac, Jasna Omejec, Joško Ševo, Josip Štolcer-Slavenski, Josip Jelačić, Josipa Lisac, Kanada, Klapa Sveti Juraj HRM, Kolinda Grabar-Kitarović, Konzularni zbor, Kosovo, Lijepa naša domovino, Lynne Yelich, Mađarska, Međimurska županija, Mila Gojsalića (opera), Mladen Ivanić, Narodni dom u Zagrebu, Neven Mimica, Njemačka, Oliver Mlakar, Oružane snage Republike Hrvatske, Palača Dverce, Petar Klarić, Počasno-zaštitna bojna, Poglavar države, Poljska, Predsjednička lenta, Predsjednički dvori, Predsjednički izbori u Hrvatskoj, Predsjednik Republike Hrvatske, Radojka Šverko, Renata Sabljak, Senat, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Makedonija, Slovačka, Slovenija, Smiljko Sokol, Srbija, Stjepan Mesić, Sveti Blaž, Tadija Smičiklas, Tin Ujević, Trg svetog Marka, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Ured predsjednika Republike Hrvatske, Ustav Republike Hrvatske, Ustavni sud Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske, Vladimir Šeks, Vlatko Pavletić, Zagreb, Zagrebačka uspinjača, Zastava Republike Hrvatske, Zlatko Mateša, Zoran Milanović, 1. gardijska počasna bojna, 10. siječnja, 12. kolovoza, 1242., 15. lipnja, 18. veljače, 1992., 1997., 1999., 2. kolovoza, 2. veljače, 2000., 2005., 2009., 2010., 2020., 26. studenoga, 27. lipnja, 27. prosinca, 3. veljače, 5. kolovoza. Proširite indeks (78 više) »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Albanija · Vidi više »

Aleksandar Vučić

Aleksandar Vučić (Beograd, 5. ožujka 1970.) srbijanski je pravnik i političar, 7.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Aleksandar Vučić · Vidi više »

Alfi Kabiljo

Alfi Kabiljo (Zagreb, 22. prosinca 1935.) je hrvatski skladatelj, dirigent, aranžer i producent.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Alfi Kabiljo · Vidi više »

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO je hrvatski profesionalni folklorni ansambl osnovan 1949. godine u Zagrebu.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO · Vidi više »

Atifete Jahjaga

Atifete Jahjaga (Đakovica, 20. travnja 1975.) bila je 3.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Atifete Jahjaga · Vidi više »

Žarko Domljan

Žarko Domljan (Imotski, 14. rujna 1932. — Zagreb, 5. rujna 2020.), povjesničar umjetnosti, leksikograf i političar te predsjednik prvoga saziva višestranačkog Sabora (tada Socijalističke Republike Hrvatske) od 30. svibnja 1990. do 2. kolovoza 1992.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Žarko Domljan · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Češka · Vidi više »

Bakir Izetbegović

Bakir Izetbegović (Sarajevo, 28. lipnja 1956.), bošnjački bosanskohercegovački političar i bivši član Predsjedništva BiH od 2010.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Bakir Izetbegović · Vidi više »

Ban

Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Ban · Vidi više »

Banski dvori

Banski dvori naziv je za povijesnu zgradu na zapadnoj strani Trga sv. Marka u Zagrebu (Trg sv. Marka br. 1) koja je bila dom hrvatskih banova od 1809. do 1918. godine.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Banski dvori · Vidi više »

Barack Obama

Barack Hussein Obama, Jr. (Honolulu, Havaji, SAD, 4. kolovoza 1961.), američki političar (Demokratska stranka), bivši predsjednik SAD-a, na dužnosti od 20. siječnja 2009. pa do 20.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Barack Obama · Vidi više »

Biračko pravo

Biračko pravo je subjektivno pravo građana (državljana) određene države da na izborima daju glas za određenog kandidata, ujedno i pravo da budu kandidati na izborima.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Biračko pravo · Vidi više »

Bitnica

Bitnica ili baterija je topnička vojna jedinica sastavljena od topničkog oružja (topova, minobacača, haubica, i dr.). Obično odgovara satniji u drugim rodovima vojske.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Bitnica · Vidi više »

Bonton

Bonton (fr. bon ton 'dobar način') knjiga je ili kodeks ponašanja kojeg bi se trebao pridržavati svaki pripadnik društva.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Bonton · Vidi više »

Borut Pahor

Borut Pahor (Postojna, 2. studenoga 1963.), slovenski političar, bivši predsjednik Republike Slovenije, bivši predsjednik Vlade Republike Slovenije.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Borut Pahor · Vidi više »

Crkva sv. Marka u Zagrebu

Crkva svetoga Marka jedan je od najstarijih građevnih spomenika grada Zagreba, a smještena je na Trgu svetoga Marka, kao i Hrvatski sabor.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Crkva sv. Marka u Zagrebu · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Crna Gora · Vidi više »

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja · Vidi više »

Diplomatski zbor

Diplomatski zbor (fra. corps diplomatique) je jedinstveni skup (tijelo) svih diplomatskih predstavnika akreditiranih u jednoj državi, odnosno njezinom glavnom gradu.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Diplomatski zbor · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Domovinski rat · Vidi više »

Dragan Čović

Dragan Čović (Mostar, 20. kolovoza 1956.), hrvatski bosanskohercegovački političar i član Predsjedništva BiH od 2014.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Dragan Čović · Vidi više »

Dragan Despot

Dragan Despot (Mostar, 14. srpnja 1956.) hrvatski dramski i filmski glumac.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Dragan Despot · Vidi više »

Državni pečat

Veliki državni pečat (80 mm) Državni pečat Republike Hrvatske služi predsjedniku Republike Hrvatske za ovjeru državnih akata, posebno zakona, ukaza, međunarodnih ugovora, imenovanja i odlikovanja.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Državni pečat · Vidi više »

Energetika

Energetika je znanost o energijskim transformacijama.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Energetika · Vidi više »

Ero s onoga svijeta

Ero s onoga svijeta je komična opera u tri čina Jakova Gotovca, op.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Ero s onoga svijeta · Vidi više »

Europska komisija

Logotip Europske komisije Europska komisija je političko te glavno izvršno tijelo Europske unije, nadležna je promicanje općih interesa Europske unije, predlaganje zakonodavnih akata, provedbu odluka Europskog parlamenta i Vijeća EU-a, poštovanje ugovora Europske unije i izvršavanje proračuna EU.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Europska komisija · Vidi više »

Filip Vujanović

'''Filip Vujanović''' Mornarička položajna zastava Predsjednika Crne Gore Filip Vujanović (Beograd, 1. rujna 1954.), crnogorski političar, bivši predsjednik Crne Gore.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Filip Vujanović · Vidi više »

Franjo Gregurić

Franjo Gregurić (Lobor, 12. listopada 1939.), hrvatski političar, treći predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Franjo Gregurić · Vidi više »

Franjo Tuđman

Dr.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Franjo Tuđman · Vidi više »

Gradec (Zagreb)

Gornji grad. Pogled s Kule Lotrščak. Gradec ili Grič je naziv za stari dio grada Zagreba na obronku Medvednice iz kojeg je, zajedno s Kaptolom, nastao današnji Zagreb.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Gradec (Zagreb) · Vidi više »

Grički top

'''Grički top''' Kula Lotrščak u kojoj je smješten ''Grički top'' Grički top jedna je od zagrebačkih znamenitosti.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Grički top · Vidi više »

Himna

Himna (grč. pjesma, hvalospjev) je reprezentativna pjesma, najčešće države, koja se pjeva ili svira u svečanim i službenim prilikama.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Himna · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »

Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati

Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati hrvatska je parlamentarna politička stranka.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati · Vidi više »

Hrvatska radiotelevizija

Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »

Hrvatski predsjednički izbori 1992.

Predsjednički izbori 1992. su prvi predsjednički izbori po Ustavu iz 1990.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Hrvatski predsjednički izbori 1992. · Vidi više »

Hrvatski predsjednički izbori 2000.

Predsjednički izbori 2000. su treći predsjednički izbori održani po Ustavu iz 1990.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Hrvatski predsjednički izbori 2000. · Vidi više »

Hrvatski predsjednički izbori 2009.

Predsjednički izbori 2009. su peti predsjednički izbori po Ustavu iz 1990.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Hrvatski predsjednički izbori 2009. · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Hrvatski sabor · Vidi više »

Hrvoje Šarinić

Hrvoje Šarinić (Sušak, 17. veljače 1935. – Zagreb, 21. srpnja 2017.), bio je hrvatski političar, četvrti predsjednik Vlade Republike Hrvatske (od 12. kolovoza 1992. do 3. travnja 1993.).

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Hrvoje Šarinić · Vidi više »

Igor Kuljerić

Igor Kuljerić (Šibenik, 1. veljače 1938. – Zagreb, 20. travnja 2006.), je bio hrvatski skladatelj, dirigent i akademik.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Igor Kuljerić · Vidi više »

Ilica

Stambeno trgovački niz na Ilici u Zagrebu Ilica je jedna od najdužih i najstarijih ulicâ u Zagrebu.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Ilica · Vidi više »

Ivan Gundulić

Ivan Gundulić (Dubrovnik, 8. siječnja 1589. – Dubrovnik, 8. prosinca 1638.) bio je hrvatski barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Ivan Gundulić · Vidi više »

Ivan Milas

Ivan Milas (Zmijavci, 18. listopada 1939. – Zmijavci, 29. srpnja 2011.), pravnik i hrvatski političar.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Ivan Milas · Vidi više »

Ivan V. Drašković

Ivan V. Drašković Trakošćanski (njem. Johann Graf von Draskowics) (?, oko 1660. – Varaždin, 4. siječnja 1733.), hrvatski grof, hrvatski ban 1732.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Ivan V. Drašković · Vidi više »

Ivica Kostović

Ivica Kostović (Zagreb, 7. lipnja 1943.) je hrvatski akademik, redoviti profesor i bivši dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, bivši potpredsjednik Vlade, ministar znanosti i tehnologije, predstojnik Ureda Predsjednika Republike, saborski zastupnik i potpredsjednik Hrvatskog sabora te ravnatelj Hrvatskog instituta za istraživanje mozga.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Ivica Kostović · Vidi više »

Ivo Josipović

Ivo Josipović (Zagreb, 28. kolovoza 1957.), treći predsjednik Republike Hrvatske u mandatu od 19. veljače 2010. do 18. veljače 2015. godine.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Ivo Josipović · Vidi više »

Jadranko Crnić

Jadranko Crnić (Zagreb, 25. ožujka 1928. – Zagreb, 4. travnja 2008.), bio je hrvatski pravnik, predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatskog Crvenog križa.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Jadranko Crnić · Vidi više »

Jakov Gotovac

Jakov Gotovac (Split, 11. listopada 1895. – Zagreb, 16. listopada 1982.), bio je hrvatski operni dirigent i skladatelj.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Jakov Gotovac · Vidi više »

Jasna Omejec

Jasna Omejec (1962.), hrvatska pravnica, sveučilišna profesorica, sutkinja i bivša predsjednica Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Jasna Omejec · Vidi više »

Joško Ševo

Joško Ševo (Trogir, 1959.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Joško Ševo · Vidi više »

Josip Štolcer-Slavenski

Čakovcu Čakovcu Josip Štolcer-Slavenski (Čakovec, 11. svibnja 1896. – Beograd, 30. studenoga 1955.) hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Josip Štolcer-Slavenski · Vidi više »

Josip Jelačić

Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Josip Jelačić · Vidi više »

Josipa Lisac

Josipa Lisac (Zagreb, 14. veljače 1950.) hrvatska je pjevačica.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Josipa Lisac · Vidi više »

Kanada

Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Kanada · Vidi više »

Klapa Sveti Juraj HRM

Klapa je osnovana početkom 2001. godine s ciljem očuvanja i promicanja kulture a cappella pjevanja dalmatinske klapske pjesme, skladbi sakralnog i domoljubnog karaktera koje su kao najvrjedniji dio naše glazbene baštine.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Klapa Sveti Juraj HRM · Vidi više »

Kolinda Grabar-Kitarović

Kolinda Grabar-Kitarović (Rijeka, 29. travnja 1968.) hrvatska je političarka i diplomatkinja, predsjednica Republike Hrvatske od 2015.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Kolinda Grabar-Kitarović · Vidi više »

Konzularni zbor

Konzularni zbor (fran. corps consulaire) je skup svih šefova konzularnih ureda sa sjedištem u istom mjestu (gradu) države primateljice.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Konzularni zbor · Vidi više »

Kosovo

Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Kosovo · Vidi više »

Lijepa naša domovino

Natpis na spomeniku himni Lijepa naša domovino (često tek Lijepa naša), himna Republike Hrvatske od 1991. godine.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Lijepa naša domovino · Vidi više »

Lynne Yelich

Lynne Yelich, hrv. Jelić (rođ. Zdunich, 24. ožujka 1953.) kanadska je konzervativna političarka hrvatskoga podrijetla koja je od 2000. do 2015. zastupala izborni distrikt Blackstrap u federalnom parlamentu te obnašala nekoliko dužnosti u kabinetu premijera Stephena Harpera.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Lynne Yelich · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Mađarska · Vidi više »

Međimurska županija

Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Međimurska županija · Vidi više »

Mila Gojsalića (opera)

Mila Gojsalića povijesna je glazbena drama u tri dijela s prologom hrvatskog skladatelja Jakova Gotovca, za koju je libreto prema vlastitoj istoimenoj poemi priredio Danko Angjelinović.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Mila Gojsalića (opera) · Vidi više »

Mladen Ivanić

Mladen Ivanić (Sanski Most, 16. rujna 1958.), srpski bosanskohercegovački političar i ekonomist, bivši srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Mladen Ivanić · Vidi više »

Narodni dom u Zagrebu

Palača Narodnog doma, pogled iz Radićeve ulice Preporodna dvorana Narodni dom u Zagrebu palača je na zagrebačkom Gornjem gradu, u Opatičkoj ulici broj 18.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Narodni dom u Zagrebu · Vidi više »

Neven Mimica

Neven Mimica (Split, 12. listopada 1953.), hrvatski ekonomist i političar, te bivši europski povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoja, slijedom čega je bio član Europske komisije.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Neven Mimica · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Njemačka · Vidi više »

Oliver Mlakar

Oliver Mlakar (Ptuj, 1. srpnja 1935.) je hrvatski TV-voditelj, spiker koji je 30 godina čitao vijesti te vodio najpopularnije kvizove, festivale i zabavne emisije.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Oliver Mlakar · Vidi više »

Oružane snage Republike Hrvatske

Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »

Palača Dverce

Palača Dverce u Zagrebu Palača Dverce (prije palača Buratti) palača je u vlasništvu Grada Zagreba, a rabi se za svečana primanja i druge reprezentativne svrhe koje organizira gradonačelnik i Gradska skupština.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Palača Dverce · Vidi više »

Petar Klarić

Prof.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Petar Klarić · Vidi više »

Počasno-zaštitna bojna

Počasno-zaštitna bojna je pristožerna postrojba Glavnog stožera OS RH, zadužena za izvršavanje počasno – ceremonijalnih zadaća za potrebe državnog i vojnog vrha (Predsjednik Republike, Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo obrane) te zadaće zaštite i osiguranja vrhovnog zapovjednika OSRH.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Počasno-zaštitna bojna · Vidi više »

Poglavar države

"Svjetski suvereni". Fotomontaža napravljena u Europi 1889. s glavnim šefovima država u svijetu. Šef države, također i poglavar države (ili državni poglavar), najviši je predstavnik države u zemlji i prema inozemstvu.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Poglavar države · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Poljska · Vidi više »

Predsjednička lenta

Predsjednička lenta je lenta koju nose predsjednici mnogih država na svijetu kao simbol predsjedničke časti.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Predsjednička lenta · Vidi više »

Predsjednički dvori

Predvorje Predsjedničkih dvora Glavni ulaz u kompleks Predsjedničkih dvora Predsjednički dvori su službena rezidencija predsjednika Republike Hrvatske od 1992. godine, a nalaze se u Zagrebu na adresi Pantovčak 241.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Predsjednički dvori · Vidi više »

Predsjednički izbori u Hrvatskoj

Izbor za predsjednika Republike Hrvatske održavaju se, u pravilu, svakih pet godina, koliko traje jedan mandat predsjedniku Republike.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Predsjednički izbori u Hrvatskoj · Vidi više »

Predsjednik Republike Hrvatske

Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Predsjednik Republike Hrvatske · Vidi više »

Radojka Šverko

Radojka Šverko (Pazin, 9. travnja 1948.), hrvatska pjevačka diva.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Radojka Šverko · Vidi više »

Renata Sabljak

Renata Sabljak (Zagreb, 2. lipnja 1977.), hrvatska je glumica i pjevačica.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Renata Sabljak · Vidi više »

Senat

Rimskom forumu Senat je naziv za skupštinu, često za gornji dom ili komoru legislature ili parlamenta.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Senat · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjeverna Makedonija

Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Sjeverna Makedonija · Vidi više »

Slovačka

Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Slovačka · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Slovenija · Vidi više »

Smiljko Sokol

Smiljko Sokol (Zagreb, 25. studenoga 1940. – Zagreb, 13. travnja 2023.), hrvatski pravnik, sveučilišni profesor, političar, bivši ministar, saborski zastupnik, sudac i predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Smiljko Sokol · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Srbija · Vidi više »

Stjepan Mesić

Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Stjepan Mesić · Vidi više »

Sveti Blaž

Dubrovačke Republike, Prikazan Sveti Vlaho koji u ruci drži maketu Grada Sveti Blaž ili sveti Vlaho (? - oko 316.), liječnik, biskup i svetac.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Sveti Blaž · Vidi više »

Tadija Smičiklas

Spomen ploča na kući u Mesničkoj ulici u Zagrebu u kojoj je živio i umro Tadija Smičiklas. Tadija Smičiklas (Reštovo, Žumberak, 1. listopada 1843. – Zagreb, 8. lipnja 1914.), bio je hrvatski povjesničar, političar i publicist, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, rektor Zagrebačkog sveučilišta i predsjednik Matice hrvatske.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Tadija Smičiklas · Vidi više »

Tin Ujević

Tin Ujević (Vrgorac, 5. srpnja 1891. – Zagreb, 12. studenoga 1955.), bio je hrvatski pjesnik.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Tin Ujević · Vidi više »

Trg svetog Marka

Trg sv. Marka iz zraka. Trg svetog Marka (razgovorno Markov trg), središnji trg zagrebačkog Gornjega grada, nekad poznat i kao Radićev trg.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Trg svetog Marka · Vidi više »

Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija

Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Ured predsjednika Republike Hrvatske

Ured predsjednika Republike Hrvatske državno je tijelo koje je osnovano i ustrojeno za obavljanje savjetodavnih, administrativnih, stručnih i drugih poslova u pripremi i skrbi oko priprema i provođenja odluka i akata koje donosi predsjednik Republike Hrvatske, te za obavljanje drugih Ustavom i zakonima utvrđenih ovlasti i obveza predsjednika.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Ured predsjednika Republike Hrvatske · Vidi više »

Ustav Republike Hrvatske

Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Ustav Republike Hrvatske · Vidi više »

Ustavni sud Republike Hrvatske

Ustavni sud Republike Hrvatske je institucija koja je ustanovljena Ustavom Republike Hrvatske, a koja jamči njegovo poštovanje i primjenu.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Ustavni sud Republike Hrvatske · Vidi više »

Vlada Republike Hrvatske

Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »

Vladimir Šeks

Vladimir Šeks (Osijek, 1. siječnja 1943.), hrvatski je pravnik i političar, predsjednik 5.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Vladimir Šeks · Vidi više »

Vlatko Pavletić

Vlatko Pavletić (Zagreb, 2. prosinca 1930. – Zagreb, 19. rujna 2007.), hrvatski akademik i privremeni predsjednik RH, teoretičar književnosti, esejist, kritičar i političar.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Vlatko Pavletić · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Zagreb · Vidi više »

Zagrebačka uspinjača

Zagrebačka uspinjača Zagrebačka uspinjača je javno prometalo koje spaja zagrebački Gornji i Donji grad.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Zagrebačka uspinjača · Vidi više »

Zastava Republike Hrvatske

Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Zastava Republike Hrvatske · Vidi više »

Zlatko Mateša

Zlatko Mateša (Zagreb, 17. lipnja 1949.), hrvatski političar i bivši hrvatski vaterpolist.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Zlatko Mateša · Vidi više »

Zoran Milanović

Zoran Milanović (Zagreb, 30. listopada 1966.) hrvatski je političar i pravnik, 10.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i Zoran Milanović · Vidi više »

1. gardijska počasna bojna

1.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i 1. gardijska počasna bojna · Vidi više »

10. siječnja

10.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i 10. siječnja · Vidi više »

12. kolovoza

12.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i 12. kolovoza · Vidi više »

1242.

Bez opisa.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i 1242. · Vidi više »

15. lipnja

15.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i 15. lipnja · Vidi više »

18. veljače

18.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i 18. veljače · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i 1992. · Vidi više »

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i 1997. · Vidi više »

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i 1999. · Vidi više »

2. kolovoza

2.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i 2. kolovoza · Vidi više »

2. veljače

2.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i 2. veljače · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i 2000. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i 2005. · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i 2009. · Vidi više »

2010.

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i 2010. · Vidi više »

2020.

2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i 2020. · Vidi više »

26. studenoga

26.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i 26. studenoga · Vidi više »

27. lipnja

27.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i 27. lipnja · Vidi više »

27. prosinca

27.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i 27. prosinca · Vidi više »

3. veljače

3.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i 3. veljače · Vidi više »

5. kolovoza

5.

Novi!!: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i 5. kolovoza · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »