Brže od pregledniku!Sličnosti između Hrvatska pod Habsburzima i Hrvatska povijest
Hrvatska pod Habsburzima i Hrvatska povijest imaju 198 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ante Starčević, Ante Trumbić, Austrijski nasljedni rat, Austrijsko Carstvo, Austrijsko-pruski rat, Austro-Ugarska, Šibenik, Šokci, Štajerska (austrijska savezna zemlja), Žitvanski mir, Žumberačka gora, Čazma, Česma (rijeka), Bachov apsolutizam, Balkanski ratovi, Ban, Banovina, Beč, Bečko Novo Mjesto, Beograd, Berlinski kongres, Bihać, Bitka kod Siska, Boka kotorska, Bosanski pašaluk, Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj, Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu, Budimpešta, Carevinsko vijeće, Carigrad, ..., Cetinski sabor, Cislajtanija, Dalmacija, Dragutin Pavličević, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Dubrovačka Republika, Erdődy, Eugen Kvaternik, Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva, Ferhad-paša Sokolović, Fran Krsto Frankapan, Francuska revolucija, Franjo Josip I., Franjo Tahy, Franjo Trenk, Frankapani, Frano Supilo, Germanizacija, Glina (grad), Gorjani, Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. – 1538., Gradišćanski Hrvati, Graz, Grb Republike Hrvatske, Grkokatolička Crkva, Habsburška Monarhija, Habsburške nasljedne zemlje, Habsburg, Hajduci, Hasan-paša Predojević, Hrastovica, Hrvati, Hrvati u Italiji, Hrvati u Mađarskoj, Hrvati u Rumunjskoj, Hrvati u Slovačkoj, Hrvatska Kostajnica, Hrvatska pragmatička sankcija, Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću, Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću, Hrvatski jezik, Hrvatski narodni preporod, Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini, Hrvatski narodni preporod u Istri, Hrvatski sabor, Hrvatski sabor 1861., Hrvatsko državno pravo, Hrvatsko iseljeništvo, Hrvatsko pitanje, Hrvatsko-srpska koalicija, Hrvatsko-ugarska nagodba, Ilirske pokrajine, Ilirski pokret, Istra, Ivan Katzianer, Ivan Mažuranić, Ivan Zapolja, Ivanić-Grad, Jajce, Janko Drašković, Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, Josip Jelačić, Josip Juraj Strossmayer, Južni Slaveni, Južnoslavenska ideja, Jugoslavenski odbor, Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva, Karlovac, Katolička Crkva u Hrvatskoj, Károly Khuen-Héderváry, Klis, Knezovi Zrinski, Knin, Kondominij, Koprivnica, Koruška (austrijska savezna zemlja), Kraljevina Crna Gora, Kraljevina Dalmacija, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Srbija, Kraljevina Ugarska, Kraljevsko hrvatsko domobranstvo, Kranjska, Križevci, Lika, Ljudevit Gaj, Londonski ugovor, Ludovik II. Jagelović, Luka Ibrišimović, Mađari, Mađarizacija, Maksimilijan Vrhovac, Marija Terezija Austrijska, Markgrofovija Istra, Marko Mesić, Matija Gubec, Međimurska županija, Mir u Srijemskim Karlovcima, Mletačka Republika, Mohačka bitka, Moliški Hrvati, Moravski Hrvati, Moslavina, Napoleon Bonaparte, Napoleonski ratovi, Narodna stranka, Narodni pokret 1903. godine, Nikola Šubić Zrinjski (opera), Nikola Šubić Zrinski, Nikola Jurišić, Nikola Pašić, Ogulin, Opsada Beča 1683., Opsada Gvozdanskog 1577. – 1578., Opsada Sigeta, Osmansko Carstvo, Oton Iveković, Pavao Ritter Vitezović, Petar IV. Zrinski, Petrinja, Požega, Podunavlje, Politika novoga kursa, Pravoslavlje, Prosvijećeni apsolutizam, Prvi svjetski rat, Raspad Austro-Ugarske, Revolucija u Mađarskoj 1848., Riječka rezolucija, Rijeka, Sarajevski atentat, Sedmogodišnji rat, Seljačka buna, Senj, Siget (Sigetska mikroregija, Mađarska), Sisak, Slavonija, Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895., Split, Srbi, Srbi u Hrvatskoj, Središnja Hrvatska, Srijem, Stranka prava, Svetozar Pribićević, Toma Erdődy, Trenkovi panduri, Tridesetogodišnji rat, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Uskoci, Vašvarski mir, Varaždin, Velika Kladuša, Velika Srbija, Venecija, Virovitica, Vlaški statuti, Vlasi, Vojna krajina, Zadar, Zadarska rezolucija, Zagreb, Zagrebačka biskupija, Zagrebačka nadbiskupija, Zahtijevanja naroda, Zemlje Krune sv. Stjepana, Zrin (utvrda), Zrinsko-frankopanska urota. Proširite indeks (168 više) »
Ante Starčević
Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.
Ante Starčević i Hrvatska pod Habsburzima · Ante Starčević i Hrvatska povijest ·
Ante Trumbić
Ante Trumbić (Split, 15. svibnja 1864. – Zagreb, 17. studenoga 1938.), bio je hrvatski političar i pravnik.
Ante Trumbić i Hrvatska pod Habsburzima · Ante Trumbić i Hrvatska povijest ·
Austrijski nasljedni rat
Marija Terezija, kraljica Ugarske, Češke i Hrvatske, nadvojvotkinja Austrije. Fridrik II., kralj Pruske. Austrijski nasljedni rat trajao je od 1740. do 1748. godine.
Austrijski nasljedni rat i Hrvatska pod Habsburzima · Austrijski nasljedni rat i Hrvatska povijest ·
Austrijsko Carstvo
Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.
Austrijsko Carstvo i Hrvatska pod Habsburzima · Austrijsko Carstvo i Hrvatska povijest ·
Austrijsko-pruski rat
Austrijsko-pruski rat (u Njemačkoj znan kao Njemački rat, Deutscher Krieg), Sedmotjedni rat, Njemački građanski rat, Rat za ujedinjenje i Rat braće (Bruderkrieg) je rat koji je vođen 1866. između Austrijskog Carstva i njegovih njemačkih saveznika s jedne strane te Pruske, njenih njemačkih saveznika i Italije s druge strane.
Austrijsko-pruski rat i Hrvatska pod Habsburzima · Austrijsko-pruski rat i Hrvatska povijest ·
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Hrvatska pod Habsburzima · Austro-Ugarska i Hrvatska povijest ·
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Šibenik i Hrvatska pod Habsburzima · Šibenik i Hrvatska povijest ·
Šokci
Vojvodini Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Šokci su hrvatska etnička skupina naseljena na području Slavonije, kamo su se doselili u 17. stoljeću, te Vojvodine, Bosne i Mađarske.
Šokci i Hrvatska pod Habsburzima · Šokci i Hrvatska povijest ·
Štajerska (austrijska savezna zemlja)
Štajerska (njemački: Steiermark) je savezna zemlja (Bundesland) Republike Austrije.
Štajerska (austrijska savezna zemlja) i Hrvatska pod Habsburzima · Štajerska (austrijska savezna zemlja) i Hrvatska povijest ·
Žitvanski mir
Radvaňu nad Dunajom Žitvanski mir (Žitvatoročki mir) bio je mirovni ugovor između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva zaključen dana 11. studenoga 1606. godine.
Hrvatska pod Habsburzima i Žitvanski mir · Hrvatska povijest i Žitvanski mir ·
Žumberačka gora
Sopotski slap. Žumberak ili Žumberačka gora (slov. Gorjanci) je gorje na sjeverozapadu Hrvatske, južno od Zagorja i zapadno od Zagreba te dijelom u Sloveniji.
Hrvatska pod Habsburzima i Žumberačka gora · Hrvatska povijest i Žumberačka gora ·
Čazma
Pogled na Čazmu iz Suhaje Centar Čazme Temelji staroga Grada Čazme Muzej Spomenik hrvatskim braniteljima Božićna bajka Grabovnica: Božićna bajka po ljeti Čazma (latinski: Chasma, mađarski: Csázma, davno Csezmice) je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Hrvatska pod Habsburzima i Čazma · Hrvatska povijest i Čazma ·
Česma (rijeka)
Česma je rijeka u Hrvatskoj, lijeva pritoka rijeke Lonje.
Hrvatska pod Habsburzima i Česma (rijeka) · Hrvatska povijest i Česma (rijeka) ·
Bachov apsolutizam
Bachov apsolutizam - razdoblje između 1852. i 1859. godine nazvano po imenu austrijskog ministra unutarnjih poslova Alexandera Bacha za režim u tadašnjem Austrijskom Carstvu poznat po centralizaciji i germanizaciji (u Hrvatskoj je ukinut Sabor, samouprava županija, a uveden je njemački kao službeni jezik).
Bachov apsolutizam i Hrvatska pod Habsburzima · Bachov apsolutizam i Hrvatska povijest ·
Balkanski ratovi
1. Nakon Londonskog mirovnog ugovora 1913. 2. Nakon mirovnog ugovora iz Bukurešta 1913. Balkanskim ratovima se označavaju dva rata vođena u razdoblju 1912. – 1913. godine.
Balkanski ratovi i Hrvatska pod Habsburzima · Balkanski ratovi i Hrvatska povijest ·
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Ban i Hrvatska pod Habsburzima · Ban i Hrvatska povijest ·
Banovina
Banovina unutar Hrvatske prikazana crvenom bojom, (Grad Sisak i Općina Martinska Ves prikazane u isprekidanoj boji zato što se ponekad nazivaju dijelovima Banovine.) Banovina (također Banska krajina, Banska zemlja i Banija), kraj je u središnjoj Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, između Save, donjeg toka rijeke Kupe, Une i Gline, te takozvane „suhe međe“ prema Bosanskoj krajini.
Banovina i Hrvatska pod Habsburzima · Banovina i Hrvatska povijest ·
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Beč i Hrvatska pod Habsburzima · Beč i Hrvatska povijest ·
Bečko Novo Mjesto
Katedrala Vojna akademija Bečko Novo Mjesto ili Bečki Novigrad (njemački Wiener Neustadt, mađarski Bécsújhely) austrijski je grad smješten oko 50 kilometara južno od Beča, u saveznoj zemlji Donja Austrija.
Bečko Novo Mjesto i Hrvatska pod Habsburzima · Bečko Novo Mjesto i Hrvatska povijest ·
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Beograd i Hrvatska pod Habsburzima · Beograd i Hrvatska povijest ·
Berlinski kongres
Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.
Berlinski kongres i Hrvatska pod Habsburzima · Berlinski kongres i Hrvatska povijest ·
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Bihać i Hrvatska pod Habsburzima · Bihać i Hrvatska povijest ·
Bitka kod Siska
Bitka kod Siska bila je od 15. do 22. lipnja 1593. godine.
Bitka kod Siska i Hrvatska pod Habsburzima · Bitka kod Siska i Hrvatska povijest ·
Boka kotorska
Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.
Boka kotorska i Hrvatska pod Habsburzima · Boka kotorska i Hrvatska povijest ·
Bosanski pašaluk
Bosanski pašaluk je ime za važnu upravnu pokrajinu u Osmanskom Carstvu.
Bosanski pašaluk i Hrvatska pod Habsburzima · Bosanski pašaluk i Hrvatska povijest ·
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj
Austro-Ugarska Monarhija započela je svoju vlast nad Bosnom i Hercegovinom zaposjedanjem zemlje 1878.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Hrvatska pod Habsburzima · Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Hrvatska povijest ·
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu
Nakon osvajanja Srbije, Turci su namjeravali napasti Bosnu.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Hrvatska pod Habsburzima · Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Hrvatska povijest ·
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Budimpešta i Hrvatska pod Habsburzima · Budimpešta i Hrvatska povijest ·
Carevinsko vijeće
Carevinsko vijeće (njem.: Reichsrat, slo.: Državni zbor, češ.: Říšská rada, polj.: Rada Państwa, ukr.: Райхсрат, Державна рада) je bio parlament austrijskog dijela Austro-Ugarske (Cislajtanije) od 1861. do 1918. Bio je dvodomnim parlamentom.
Carevinsko vijeće i Hrvatska pod Habsburzima · Carevinsko vijeće i Hrvatska povijest ·
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Carigrad i Hrvatska pod Habsburzima · Carigrad i Hrvatska povijest ·
Cetinski sabor
Susret hrvatskih velikaša (desno) i izaslanika Ferdinanda Habsburškog (lijevo) na saboru u Cetingradu 1527. g. (slika Dragutina Weingärtnera) Cetinski sabor, zbor hrvatskog plemstva održan u Cetingradu 31.
Cetinski sabor i Hrvatska pod Habsburzima · Cetinski sabor i Hrvatska povijest ·
Cislajtanija
Cislajtanija (arh. Cislitvanija, njem. Cisleithanien) bio je neslužbeni naziv za austrijske zemlje u Austro-Ugarskoj (do 1915. Die im Reichsrat vertretenen Königreiche und Länder – Zemlje i kraljevine zastupane u Carevinskom vijeću, 1915. – 1918. Österreichische Länder – Austrijske zemlje). Nakon Austro-ugarske nagodbe 1867. zemlje s austrijske (lijeve) strane rijeke Litave (njem. Leitha), pogranične desne pritoke Dunava, neslužbeno se nazivaju Cislajtanija (zemlja s ove strane Lajte), a ugarske zemlje preko rijeke se nazivaju ''Translajtanija'' (zemlja preko Lajte).
Cislajtanija i Hrvatska pod Habsburzima · Cislajtanija i Hrvatska povijest ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Hrvatska pod Habsburzima · Dalmacija i Hrvatska povijest ·
Dragutin Pavličević
Dr.
Dragutin Pavličević i Hrvatska pod Habsburzima · Dragutin Pavličević i Hrvatska povijest ·
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska pod Habsburzima · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska povijest ·
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Dubrovačka Republika i Hrvatska pod Habsburzima · Dubrovačka Republika i Hrvatska povijest ·
Erdődy
Grb obitelji Erdödy Erdődy, hrvatsko-ugarska velikaška obitelj podrijetlom iz ugarske županije Szatmár koja je imala posjede u Ugarskoj, Slavoniji i Hrvatskoj sjeverno od Kupe.
Erdődy i Hrvatska pod Habsburzima · Erdődy i Hrvatska povijest ·
Eugen Kvaternik
Eugen Kvaternik (Zagreb, 31. listopada 1825. – klanac Ljupča kraj Plaškoga, 11. listopada 1871.), bio je hrvatski političar, pravnik, pisac i revolucionar.
Eugen Kvaternik i Hrvatska pod Habsburzima · Eugen Kvaternik i Hrvatska povijest ·
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva
Ferdinand I. (dvorac Alcalá de Henares kod Madrida, 10. ožujka 1503. – Beč, 25. srpnja 1564.), austrijski nadvojvoda (1521. – 1564.), češki kralj (1527. – 1564.), ugarsko-hrvatski kralj (1526/1527. – 1564.), rimsko-njemački car (1556. – 1564) iz dinastije Habsburg.
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Hrvatska pod Habsburzima · Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Hrvatska povijest ·
Ferhad-paša Sokolović
Ferhad-paša Sokolović (1530. – Budim, 1586.), osmanski vojskovođa i prvi bosanski paša.
Ferhad-paša Sokolović i Hrvatska pod Habsburzima · Ferhad-paša Sokolović i Hrvatska povijest ·
Fran Krsto Frankapan
Čakovcu Fran Krsto Frankapan (Bosiljevo, 4. ožujka 1643. – Bečko Novo Mjesto, 30. travnja 1671.), bio je hrvatski plemić, vojskovođa i pjesnik iz velikaške obitelji Frankopan.
Fran Krsto Frankapan i Hrvatska pod Habsburzima · Fran Krsto Frankapan i Hrvatska povijest ·
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Francuska revolucija i Hrvatska pod Habsburzima · Francuska revolucija i Hrvatska povijest ·
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Franjo Josip I. i Hrvatska pod Habsburzima · Franjo Josip I. i Hrvatska povijest ·
Franjo Tahy
Franjo Tahy de Tahvár et Tarkő (1526. – 1573.), hrvatski velikaš.
Franjo Tahy i Hrvatska pod Habsburzima · Franjo Tahy i Hrvatska povijest ·
Franjo Trenk
Franjo Trenk (njemački: Franz von der Trenck) (Reggio Calabria, Italija, 1. siječnja 1711. – tamnica Spielberg u Brnu, 4. listopada 1749.) bio je hrvatski barun, austrijski pukovnik.
Franjo Trenk i Hrvatska pod Habsburzima · Franjo Trenk i Hrvatska povijest ·
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Frankapani i Hrvatska pod Habsburzima · Frankapani i Hrvatska povijest ·
Frano Supilo
Frano Supilo (Cavtat, 30. studenoga 1870. – London, 25. rujna 1917.), bio je hrvatski novinar, političar i publicist.
Frano Supilo i Hrvatska pod Habsburzima · Frano Supilo i Hrvatska povijest ·
Germanizacija
Germanizacija označava nametanje njemačkog jezika i kulture ne-germanskim narodima.
Germanizacija i Hrvatska pod Habsburzima · Germanizacija i Hrvatska povijest ·
Glina (grad)
Karta Glina je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Glina (grad) i Hrvatska pod Habsburzima · Glina (grad) i Hrvatska povijest ·
Gorjani
Gorjani su općina u Hrvatskoj.
Gorjani i Hrvatska pod Habsburzima · Gorjani i Hrvatska povijest ·
Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. – 1538.
Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527.
Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. – 1538. i Hrvatska pod Habsburzima · Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. – 1538. i Hrvatska povijest ·
Gradišćanski Hrvati
Položaj Gradišća na karti Austrije Dvojezični natpis u Gradišću Gradišćanski Hrvati (njem. Burgenlandkroaten, mađ. Burgenlandi horvátok, slk. Burgendlandskí Chorváti) skupni je naziv za Hrvate nastanjene na području Burgenlanda (Gradišća) u istočnoj Austriji i susjednim predjelima Mađarske i Slovačke.
Gradišćanski Hrvati i Hrvatska pod Habsburzima · Gradišćanski Hrvati i Hrvatska povijest ·
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Graz i Hrvatska pod Habsburzima · Graz i Hrvatska povijest ·
Grb Republike Hrvatske
Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi.
Grb Republike Hrvatske i Hrvatska pod Habsburzima · Grb Republike Hrvatske i Hrvatska povijest ·
Grkokatolička Crkva
Metliki, Slovenija Grkokatoličanstvo ili Unijatska Crkva.
Grkokatolička Crkva i Hrvatska pod Habsburzima · Grkokatolička Crkva i Hrvatska povijest ·
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Habsburška Monarhija i Hrvatska pod Habsburzima · Habsburška Monarhija i Hrvatska povijest ·
Habsburške nasljedne zemlje
Austrijske nasljedne zemlje, uključujući i neke nehabsburške posjede iz 1512. godine. Habsburške nasljedne zemlje (njem. Habsburgische Erblande), također i Austrijske nasljedne zemlje (njem. Österreichische Erbländer), naziv je za niz zemalja unutar Habsburške Monarhije kojima su Habsburgovci vladali po nasljednom pravu.
Habsburške nasljedne zemlje i Hrvatska pod Habsburzima · Habsburške nasljedne zemlje i Hrvatska povijest ·
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Habsburg i Hrvatska pod Habsburzima · Habsburg i Hrvatska povijest ·
Hajduci
Crtež hajduka iz 1703. Hajduci (od mađarskog hajdu za naoružanog vojnika-plaćenika bez zemlje) bili su odmetnici u zemljama Osmanskog Carstva.
Hajduci i Hrvatska pod Habsburzima · Hajduci i Hrvatska povijest ·
Hasan-paša Predojević
Hasan-paša Predojević (Klobuk u Hercegovini, ? – Sisak, 22. lipnja 1593.), osmanski vojskovođa i namjesnik Bosne, Proleksis enciklopedija.
Hasan-paša Predojević i Hrvatska pod Habsburzima · Hasan-paša Predojević i Hrvatska povijest ·
Hrastovica
Hrastovica je gradsko naselje grada Petrinje u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Hrastovica i Hrvatska pod Habsburzima · Hrastovica i Hrvatska povijest ·
Hrvati
Bez opisa.
Hrvati i Hrvatska pod Habsburzima · Hrvati i Hrvatska povijest ·
Hrvati u Italiji
Hrvati u Italiji su hrvatska iseljenička zajednica u Italiji.
Hrvati u Italiji i Hrvatska pod Habsburzima · Hrvati u Italiji i Hrvatska povijest ·
Hrvati u Mađarskoj
Hrvati su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.
Hrvati u Mađarskoj i Hrvatska pod Habsburzima · Hrvati u Mađarskoj i Hrvatska povijest ·
Hrvati u Rumunjskoj
Hrvati u Rumunjskoj (2002.) Hrvati u Rumunjskoj dijele se u tri skupine Karaševce, Šokce i Turopoljce.
Hrvati u Rumunjskoj i Hrvatska pod Habsburzima · Hrvati u Rumunjskoj i Hrvatska povijest ·
Hrvati u Slovačkoj
Hrvati u Slovačkoj su dio veće skupine hrvatskoga naroda koja se bježeći pred Turcima u 16.
Hrvati u Slovačkoj i Hrvatska pod Habsburzima · Hrvati u Slovačkoj i Hrvatska povijest ·
Hrvatska Kostajnica
Hrvatska Kostajnica je grad u Hrvatskoj.
Hrvatska Kostajnica i Hrvatska pod Habsburzima · Hrvatska Kostajnica i Hrvatska povijest ·
Hrvatska pragmatička sankcija
Hrvatska pragmatička sankcija naziv je za zaključak Hrvatskog sabora donesen 11. ožujka 1712. kojom je regulirano pitanje nasljedstva hrvatskog prijestolja.
Hrvatska pod Habsburzima i Hrvatska pragmatička sankcija · Hrvatska povijest i Hrvatska pragmatička sankcija ·
Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću
Područje Mletačke Republike 1796. godine Mletačka vladavina na području hrvatskog dijela istočne obale Jadrana trajala je do 1797. godine, a prvi iskorak Mletaka na istočni Jadran bio je već za dužda Petra Orseola.
Hrvatska pod Habsburzima i Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću · Hrvatska povijest i Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću ·
Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću
Karta Osmanskog Carstva 1481. – 1683. Hrvatska i Bosanski pašaluk oko 1606. Osmanska vladavina na području današnje Hrvatske označava razdoblje hrvatske povijesti u kojem su se dijelovi današnjeg državnog područja Hrvatske nalazili pod vlašću Osmanskog Carstva.
Hrvatska pod Habsburzima i Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću · Hrvatska povijest i Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Hrvatska pod Habsburzima i Hrvatski jezik · Hrvatska povijest i Hrvatski jezik ·
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Hrvatska pod Habsburzima i Hrvatski narodni preporod · Hrvatska povijest i Hrvatski narodni preporod ·
Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini
Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u drugoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem narodnog preporoda u Hrvatskoj i Ilirskog pokreta razvio na području Bosne i Hercegovine.
Hrvatska pod Habsburzima i Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini · Hrvatska povijest i Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini ·
Hrvatski narodni preporod u Istri
Matice hrvatske, tiskano 1880. u Trstu, Tiskarnica sinovah K. Amati. Hrvatski narodni preporod u Istri, nacionalni pokret istarskih Hrvata od 1860-ih do početka 20. stoljeća.
Hrvatska pod Habsburzima i Hrvatski narodni preporod u Istri · Hrvatska povijest i Hrvatski narodni preporod u Istri ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Hrvatska pod Habsburzima i Hrvatski sabor · Hrvatska povijest i Hrvatski sabor ·
Hrvatski sabor 1861.
Hrvatski sabor 1861., nazvan i "velikim" Hrvatski sabor iz 1861. godine, koji se u literaturi naziva i "Velikim saborom Hrvatske" otvoren je 15. travnja 1861.
Hrvatska pod Habsburzima i Hrvatski sabor 1861. · Hrvatska povijest i Hrvatski sabor 1861. ·
Hrvatsko državno pravo
Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.
Hrvatska pod Habsburzima i Hrvatsko državno pravo · Hrvatska povijest i Hrvatsko državno pravo ·
Hrvatsko iseljeništvo
20. stoljeća. Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu.
Hrvatska pod Habsburzima i Hrvatsko iseljeništvo · Hrvatska povijest i Hrvatsko iseljeništvo ·
Hrvatsko pitanje
Hrvatsko pitanje bio je naziv za pitanje statusa hrvatskih zemalja i hrvatskog naroda u raznim državnopravnim okvirima tijekom povijesti - Austro-Ugarskoj, Kraljevini Jugoslaviji, SFRJ.
Hrvatska pod Habsburzima i Hrvatsko pitanje · Hrvatska povijest i Hrvatsko pitanje ·
Hrvatsko-srpska koalicija
Hrvatska trobojnica Hrvatsko-srpska koalicija je bio vodeći politički savez u Hrvatskoj od 1906.
Hrvatska pod Habsburzima i Hrvatsko-srpska koalicija · Hrvatska povijest i Hrvatsko-srpska koalicija ·
Hrvatsko-ugarska nagodba
Hrvatsko-ugarska nagodba te članak 66., tzv. riječka krpica Hrvatsko-ugarska nagodba je sporazum izaslanstva Hrvatskog sabora i Ugarskog sabora, sklopljen 1868. godine, kojim je uređen položaj Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i Hrvatski sabor donijeli odgovarajuće zakone.
Hrvatska pod Habsburzima i Hrvatsko-ugarska nagodba · Hrvatska povijest i Hrvatsko-ugarska nagodba ·
Ilirske pokrajine
Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.
Hrvatska pod Habsburzima i Ilirske pokrajine · Hrvatska povijest i Ilirske pokrajine ·
Ilirski pokret
Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.
Hrvatska pod Habsburzima i Ilirski pokret · Hrvatska povijest i Ilirski pokret ·
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Hrvatska pod Habsburzima i Istra · Hrvatska povijest i Istra ·
Ivan Katzianer
Ivan Katzianer (njem. Hans ili Johann Katzianer, slov. Ivan Kacijanar; * Begunje na Gorenjskem, 1491. – Hrvatska Kostajnica, 27. listopada 1539.), kranjski plemić i vojskovođa Habsburgovaca; vrhovni kapetan (zapovjednik) habsburških četa u Hrvatskoj (1530. – 1537.) Od godine 1522.
Hrvatska pod Habsburzima i Ivan Katzianer · Hrvatska povijest i Ivan Katzianer ·
Ivan Mažuranić
Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.
Hrvatska pod Habsburzima i Ivan Mažuranić · Hrvatska povijest i Ivan Mažuranić ·
Ivan Zapolja
Ivan Zapolja (mađ. Zápolya János, Szapolyai János) (Spišský Hrad, Slovačka, 2. lipnja 1487. – Sebeş, Rumunjska, 22. srpnja 1540.), ugarski velikaš, erdeljski vojvoda i knez iz plemenitaške obitelji Zapolja te protukralj Ferdinandu Habsburškom (1527. – 1540.) Vjekoslav Klaić: Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svretka XIX.
Hrvatska pod Habsburzima i Ivan Zapolja · Hrvatska povijest i Ivan Zapolja ·
Ivanić-Grad
Ivanić-Grad je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Hrvatska pod Habsburzima i Ivanić-Grad · Hrvatska povijest i Ivanić-Grad ·
Jajce
Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.
Hrvatska pod Habsburzima i Jajce · Hrvatska povijest i Jajce ·
Janko Drašković
Grof Janko Drašković (Zagreb, 20. listopada 1770. – Radgona (Bad Radkersburg), 14. siječnja 1856.), bio je hrvatski političar, "najstariji hrvatski preporoditelj".
Hrvatska pod Habsburzima i Janko Drašković · Hrvatska povijest i Janko Drašković ·
Josip II., car Svetog Rimskog Carstva
Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.
Hrvatska pod Habsburzima i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva · Hrvatska povijest i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva ·
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Hrvatska pod Habsburzima i Josip Jelačić · Hrvatska povijest i Josip Jelačić ·
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Hrvatska pod Habsburzima i Josip Juraj Strossmayer · Hrvatska povijest i Josip Juraj Strossmayer ·
Južni Slaveni
Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).
Hrvatska pod Habsburzima i Južni Slaveni · Hrvatska povijest i Južni Slaveni ·
Južnoslavenska ideja
Južnoslavenska ideja (ilirska ideja ili južnoslavenstvo odnosno jugoslavenstvo), ideja o kulturnom, nacionalnom i političkom povezivanju južnoslavenskih naroda, pri čemu su ti narodi shvaćani kao skup posebnih nacija ili kao jedna nacija.
Hrvatska pod Habsburzima i Južnoslavenska ideja · Hrvatska povijest i Južnoslavenska ideja ·
Jugoslavenski odbor
Jugoslavenski odbor, Pariz, 1916. gornji red slijeva: Niko Županič, Ćiro Kamenarović, dr. Milan Srškić, dr. Nikola Stojanović, dr. Franko Potočnjak, Jovo Banjanin, Fran Supilo, Dušan Vasiljević; donji red slijeva: dr. Julije Gazzari, prof. Pavle Popović, dr. Ivo de Giulli, dr. Bogumil Vošnjak, dr. Ante Trumbić, dr. Hinko Hinković, Ivan Meštrović, dr. Josip JedlovskiOpća i nacionalna enciklopedija - http://proleksis.lzmk.hr/29378/ Jugoslavenski odborhttp://ia600308.us.archive.org/1/items/dokumentiopostan00iifeuoft/dokumentiopostan00iifeuoft.pdf Archive.org Dokumenti o postanku Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1914-1919. Sabrao ih Ferdo Šišić. str. 84-85 (pdf, 20 MB!) Jugoslavenski odbor je bilo političko tijelo hrvatskih, slovenskih i srpskih političara i emigranata iz Austro-Ugarske koje je tijekom I. svjetskoga rata djelovalo na državnom ujedinjenju austrougarskih južnoslavenskih zemalja sa Srbijom i Crnom Gorom.
Hrvatska pod Habsburzima i Jugoslavenski odbor · Hrvatska povijest i Jugoslavenski odbor ·
Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva
Karlo VI. (Beč, 1. listopada 1685. – Beč, 20. listopada 1740.), rimsko-njemački car (1711. – 1740.), ugarsko-hrvatski (Karlo III.) i češki kralj (Karlo II.). Zadnji je muški potomak iz dinastije Habsburg, zbog čega je Pragmatičnom sankcijom nastojao osigurati prijestolje kćeri Mariji Tereziji.
Hrvatska pod Habsburzima i Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva · Hrvatska povijest i Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva ·
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Hrvatska pod Habsburzima i Karlovac · Hrvatska povijest i Karlovac ·
Katolička Crkva u Hrvatskoj
Katolička Crkva u Hrvatskoj najbrojnija je kršćanska i općenito vjerska zajednica u Hrvatskoj.
Hrvatska pod Habsburzima i Katolička Crkva u Hrvatskoj · Hrvatska povijest i Katolička Crkva u Hrvatskoj ·
Károly Khuen-Héderváry
Ban grof Károly Khuen-Héderváry de Hédervár (23. svibnja 1849. – 16. veljače 1918.) mađarski je političar koji je bio hrvatski ban i dvaput ugarski premijer prije Prvog svjetskog rata.
Hrvatska pod Habsburzima i Károly Khuen-Héderváry · Hrvatska povijest i Károly Khuen-Héderváry ·
Klis
JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.
Hrvatska pod Habsburzima i Klis · Hrvatska povijest i Klis ·
Knezovi Zrinski
Zrinski su hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom srednjeg vijeka, sve do kraja 17. stoljeća značajno utjecala na politički, kulturni i društveni život u Hrvatskoj.
Hrvatska pod Habsburzima i Knezovi Zrinski · Hrvatska povijest i Knezovi Zrinski ·
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Hrvatska pod Habsburzima i Knin · Hrvatska povijest i Knin ·
Kondominij
Kondominij ili koimperij (iz latinskog con-dominium, hrv. "suvlasništvo") u međunarodnom pravu označava zajedničku upravu i vlast nad teritorijem između dviju ili više država.
Hrvatska pod Habsburzima i Kondominij · Hrvatska povijest i Kondominij ·
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Hrvatska pod Habsburzima i Koprivnica · Hrvatska povijest i Koprivnica ·
Koruška (austrijska savezna zemlja)
Koruška (njem. Kärnten, slo. Koroška) je najjužnija savezna zemlja Republike Austrije.
Hrvatska pod Habsburzima i Koruška (austrijska savezna zemlja) · Hrvatska povijest i Koruška (austrijska savezna zemlja) ·
Kraljevina Crna Gora
Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.
Hrvatska pod Habsburzima i Kraljevina Crna Gora · Hrvatska povijest i Kraljevina Crna Gora ·
Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.
Hrvatska pod Habsburzima i Kraljevina Dalmacija · Hrvatska povijest i Kraljevina Dalmacija ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Hrvatska pod Habsburzima i Kraljevina Jugoslavija · Hrvatska povijest i Kraljevina Jugoslavija ·
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Hrvatska pod Habsburzima i Kraljevina Srbija · Hrvatska povijest i Kraljevina Srbija ·
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Hrvatska pod Habsburzima i Kraljevina Ugarska · Hrvatska povijest i Kraljevina Ugarska ·
Kraljevsko hrvatsko domobranstvo
Kraljevsko hrvatsko domobranstvoSaborski dnevnik Kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Opseg 2, LXXI.
Hrvatska pod Habsburzima i Kraljevsko hrvatsko domobranstvo · Hrvatska povijest i Kraljevsko hrvatsko domobranstvo ·
Kranjska
Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.
Hrvatska pod Habsburzima i Kranjska · Hrvatska povijest i Kranjska ·
Križevci
Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.
Hrvatska pod Habsburzima i Križevci · Hrvatska povijest i Križevci ·
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Hrvatska pod Habsburzima i Lika · Hrvatska povijest i Lika ·
Ljudevit Gaj
Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.
Hrvatska pod Habsburzima i Ljudevit Gaj · Hrvatska povijest i Ljudevit Gaj ·
Londonski ugovor
Londonski ugovor iz 1915.
Hrvatska pod Habsburzima i Londonski ugovor · Hrvatska povijest i Londonski ugovor ·
Ludovik II. Jagelović
Ludovik II.
Hrvatska pod Habsburzima i Ludovik II. Jagelović · Hrvatska povijest i Ludovik II. Jagelović ·
Luka Ibrišimović
Požegi Luka Ibrišimović (ili Imbrišimović) (Požega ili Sibinj, oko 1626. – Požega, ožujak 1698.) franjevac, protuturski borac i vođa ustanka u Slavoniji.
Hrvatska pod Habsburzima i Luka Ibrišimović · Hrvatska povijest i Luka Ibrišimović ·
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Hrvatska pod Habsburzima i Mađari · Hrvatska povijest i Mađari ·
Mađarizacija
Stanovništvo Kraljevine Ugarske (1880). etničke skupine u Kraljevini Ugarskoj (1880) Madari u Kraljevini Ugarskoj (1890) Mađarizacija označava povijesno provođeno nastojanje kako bi se ne-mađarsko stanovništvo Kraljevine Ugarske silom pretvorilo u dio mađarske nacije.
Hrvatska pod Habsburzima i Mađarizacija · Hrvatska povijest i Mađarizacija ·
Maksimilijan Vrhovac
Maksimilijan Vrhovac Maksimilijan Vrhovac (mađ.: Verhovácz Miksa; Karlovac, 23. studenog 1752. – Zagreb, 16. prosinca 1827.), zagrebački biskup.
Hrvatska pod Habsburzima i Maksimilijan Vrhovac · Hrvatska povijest i Maksimilijan Vrhovac ·
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Hrvatska pod Habsburzima i Marija Terezija Austrijska · Hrvatska povijest i Marija Terezija Austrijska ·
Markgrofovija Istra
Markgrofovija Istra bila je teritorijalna jedinica u sklopu austrijske krunske zemlje Austrijsko primorje u Habsburškoj Monarhiji i Austro-Ugarskoj.
Hrvatska pod Habsburzima i Markgrofovija Istra · Hrvatska povijest i Markgrofovija Istra ·
Marko Mesić
Spomenik popu '''Marku Mesiću''' u Brinju Marko Mesić (1640. – Karlobag, 2. veljače 1713.), hrvatski svećenik i ratnik.
Hrvatska pod Habsburzima i Marko Mesić · Hrvatska povijest i Marko Mesić ·
Matija Gubec
Antuna Augustinčića (dio spomenika seljačkoj buni 1573.) Ambroz Matija Gubec (mađarski: Gubecz Máté), (Hižakovec u Hrvatskom zagorju oko 1548. - Zagreb, 15. veljače 1573.?),, Mladen Švab (2002.), hbl.lzmk.hr, preuzeto 1.
Hrvatska pod Habsburzima i Matija Gubec · Hrvatska povijest i Matija Gubec ·
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Hrvatska pod Habsburzima i Međimurska županija · Hrvatska povijest i Međimurska županija ·
Mir u Srijemskim Karlovcima
Prikaz Mir u Srijemskim Karlovcima sklopljen je u siječnju 1699. godine, njime se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.
Hrvatska pod Habsburzima i Mir u Srijemskim Karlovcima · Hrvatska povijest i Mir u Srijemskim Karlovcima ·
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Hrvatska pod Habsburzima i Mletačka Republika · Hrvatska povijest i Mletačka Republika ·
Mohačka bitka
Mohačka bitka (mađarski: mohácsi csata ili mohácsi vész; turski: Mohaç Savaşı ili Mohaç Meydan Savaşı) bitka je koja se 29. kolovoza 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske protiv Osmanskog Carstva.
Hrvatska pod Habsburzima i Mohačka bitka · Hrvatska povijest i Mohačka bitka ·
Moliški Hrvati
Moliški Hrvati (Molizanski Hrvati) dio su hrvatskog naroda i žive u regiji Molise u Italiji u selima Acquaviva Collecroce (hrvatski Kruč), San Felice del Molise (hrvatski Štifilić), Montemitro (hrvatski Mundimitar).
Hrvatska pod Habsburzima i Moliški Hrvati · Hrvatska povijest i Moliški Hrvati ·
Moravski Hrvati
Hrvatski dom u Frielištofu Moravski Hrvati (češ.: Moravští Chorvati ili Moravští Chorvaté, njem.: Mährische Kroaten) su etnička skupina koja se bježeći pred Turcima u 16.
Hrvatska pod Habsburzima i Moravski Hrvati · Hrvatska povijest i Moravski Hrvati ·
Moslavina
Hrvatske prikazana crvenom bojom Vrtlinske. Moslavina (mađarski: Monoszló) je mikroregija središnje Hrvatske.
Hrvatska pod Habsburzima i Moslavina · Hrvatska povijest i Moslavina ·
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Hrvatska pod Habsburzima i Napoleon Bonaparte · Hrvatska povijest i Napoleon Bonaparte ·
Napoleonski ratovi
Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.
Hrvatska pod Habsburzima i Napoleonski ratovi · Hrvatska povijest i Napoleonski ratovi ·
Narodna stranka
Narodna stranka bila je politička stranka uglavnom hrvatskoga naroda u Habsburškoj Monarhiji, izrasla iz ideja ilirskoga pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda.
Hrvatska pod Habsburzima i Narodna stranka · Hrvatska povijest i Narodna stranka ·
Narodni pokret 1903. godine
Tijekom 1903. godine izbio je u Banskoj Hrvatskoj tzv.
Hrvatska pod Habsburzima i Narodni pokret 1903. godine · Hrvatska povijest i Narodni pokret 1903. godine ·
Nikola Šubić Zrinjski (opera)
Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca zacijelo je najpopularnije hrvatsko glazbeno-scensko djelo.
Hrvatska pod Habsburzima i Nikola Šubić Zrinjski (opera) · Hrvatska povijest i Nikola Šubić Zrinjski (opera) ·
Nikola Šubić Zrinski
Vlastoručni potpis Nikole Šubića Zrinskog Stari portret Zrinskog s kraja 16. stoljeća Grof Nikola Šubić Zrinski ili Nikola IV.
Hrvatska pod Habsburzima i Nikola Šubić Zrinski · Hrvatska povijest i Nikola Šubić Zrinski ·
Nikola Jurišić
Nikola Jurišić (o. 1490 - 1545.) Spomenik '''Nikoli Jurišiću''' u Zagrebu. Grb baruna Nikole Jurišića. Nikola barun Jurišić od Kisega (mađarski: Jurisics Miklós), (Senj, oko 1490. - Kiseg, 1545.), hrvatski plemić, vojskovođa i diplomat.
Hrvatska pod Habsburzima i Nikola Jurišić · Hrvatska povijest i Nikola Jurišić ·
Nikola Pašić
Nikola Pašić (Zaječar, 18. prosinca 1845. – Beograd, 10. prosinca 1926.), bio je srpski političar, dugogodišnji predsjednik vlade Kraljevine Srbije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, osnivač i vođa Narodne radikalne stranke.
Hrvatska pod Habsburzima i Nikola Pašić · Hrvatska povijest i Nikola Pašić ·
Ogulin
Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Hrvatska pod Habsburzima i Ogulin · Hrvatska povijest i Ogulin ·
Opsada Beča 1683.
Opsada Beča ili Druga bitka kod Beča (njem.: Schlacht am Kahlenberg, polj.: Bitwa pod Wiedniem ili Odsiecz Wiedeńska, tur.: İkinci Viyana Kuşatması, ukr.: Віденська відсіч / Viděns'ka Vidsič) naziv je za događaj koji se odvijao u razdoblju od 14. srpnja do 12. rujna 1683. kada je vojska Osmanskog Carstva opsjela Beč, glavni grad Habsburške Monarhije.
Hrvatska pod Habsburzima i Opsada Beča 1683. · Hrvatska povijest i Opsada Beča 1683. ·
Opsada Gvozdanskog 1577. – 1578.
Opsada Gvozdanskog 1577.
Hrvatska pod Habsburzima i Opsada Gvozdanskog 1577. – 1578. · Hrvatska povijest i Opsada Gvozdanskog 1577. – 1578. ·
Opsada Sigeta
Spomenik Nikoli Šubiću Zrinskom i Sulejmanu I. na mjestu čuvene bitke kod Sigeta. Opsada Sigeta trajala je od 5. kolovoza do 7. rujna 1566. godine.
Hrvatska pod Habsburzima i Opsada Sigeta · Hrvatska povijest i Opsada Sigeta ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Hrvatska pod Habsburzima i Osmansko Carstvo · Hrvatska povijest i Osmansko Carstvo ·
Oton Iveković
Oton Iveković (Klanjec, 17. travnja 1869. – Klanjec, 4. srpnja 1939.), bio je hrvatski slikar historicizma.
Hrvatska pod Habsburzima i Oton Iveković · Hrvatska povijest i Oton Iveković ·
Pavao Ritter Vitezović
''Kronika aliti spomen vsega svijeta vikov'' (1744.) Pavao Ritter Vitezović (Senj, 7. siječnja 1652. – Beč, 20. siječnja 1713.), hrvatski polihistor, književnik, povjesničar, jezikoslovac i nakladnik.
Hrvatska pod Habsburzima i Pavao Ritter Vitezović · Hrvatska povijest i Pavao Ritter Vitezović ·
Petar IV. Zrinski
Grof Petar IV.
Hrvatska pod Habsburzima i Petar IV. Zrinski · Hrvatska povijest i Petar IV. Zrinski ·
Petrinja
Grad Petrinja smješten je na desnoj obali Kupe, na ušću Petrinjčice.
Hrvatska pod Habsburzima i Petrinja · Hrvatska povijest i Petrinja ·
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Hrvatska pod Habsburzima i Požega · Hrvatska povijest i Požega ·
Podunavlje
VukovarPodunavlje je naziv za područja uz Dunav locirana u Srbiji (Vojvodina i Središnja Srbija) i Hrvatskoj (Slavonija, Srijem i Baranja).
Hrvatska pod Habsburzima i Podunavlje · Hrvatska povijest i Podunavlje ·
Politika novoga kursa
Politika »novoga kursa« je bila politički program dijela hrvatskih i srpskih političara iz banske Hrvatske i Dalmacije, oblikovan u prvom desetljeću XX.
Hrvatska pod Habsburzima i Politika novoga kursa · Hrvatska povijest i Politika novoga kursa ·
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Hrvatska pod Habsburzima i Pravoslavlje · Hrvatska povijest i Pravoslavlje ·
Prosvijećeni apsolutizam
18. stoljeća. Čitala je prosvjetiteljska djela i održavala veze s francuskim prosvjetiteljima, osobito Voltaireom, koji je boravio kao njezin gost na dvoru. To joj nije smetalo da okrutno progoni svoje protivnike i vlada strogo apsolutistički. Prosvijećeni apsolutizam je oblik vladavine koji se pojavio u drugoj polovici 18. stoljeća; neki autori vole razdoblje apsolutizma približno odrediti razdobljem 1660.
Hrvatska pod Habsburzima i Prosvijećeni apsolutizam · Hrvatska povijest i Prosvijećeni apsolutizam ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Hrvatska pod Habsburzima i Prvi svjetski rat · Hrvatska povijest i Prvi svjetski rat ·
Raspad Austro-Ugarske
Austro-Ugarska je naziv Habsburške Monarhije od Austro-ugarske nagodbe 1867.
Hrvatska pod Habsburzima i Raspad Austro-Ugarske · Hrvatska povijest i Raspad Austro-Ugarske ·
Revolucija u Mađarskoj 1848.
Ova revolucija pored općih značajki europskih ustanaka protiv feudalnih vlastodržaca i oslobađanja kmetova te borbi za druga temeljna ljudska prava je imala prvenstveno karakter mađarske borbe za samostalnost i nezavisnu državu.
Hrvatska pod Habsburzima i Revolucija u Mađarskoj 1848. · Hrvatska povijest i Revolucija u Mađarskoj 1848. ·
Riječka rezolucija
Riječka rezolucija je politički dokument potpisan 3. listopada 1905. u Rijeci nakon dvodnevnoga sastanka hrvatskih i srpskih zastupnika iz pokrajinskih sabora u Dalmaciji i Istri te iz banske Hrvatske.
Hrvatska pod Habsburzima i Riječka rezolucija · Hrvatska povijest i Riječka rezolucija ·
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Hrvatska pod Habsburzima i Rijeka · Hrvatska povijest i Rijeka ·
Sarajevski atentat
Oko pet minuta prije atentata, 28. lipnja 1914. Sarajevski atentat poslužio je kao povod za izbijanje Prvoga svjetskog rata.
Hrvatska pod Habsburzima i Sarajevski atentat · Hrvatska povijest i Sarajevski atentat ·
Sedmogodišnji rat
Sedmogodišnji rat (1756. – 1763.) bio je globalni oružani sukob koji je uključivao većinu europskih velikih sila, a vodio se prvenstveno u Europi, Americi, Aziji i Pacifiku.
Hrvatska pod Habsburzima i Sedmogodišnji rat · Hrvatska povijest i Sedmogodišnji rat ·
Seljačka buna
Seljačka buna (ili Hrvatsko-slovenska Seljačka buna po suvremenicima nazivana još i Velika seljačka buna ili seljački rat),, preuzeto 30.
Hrvatska pod Habsburzima i Seljačka buna · Hrvatska povijest i Seljačka buna ·
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Hrvatska pod Habsburzima i Senj · Hrvatska povijest i Senj ·
Siget (Sigetska mikroregija, Mađarska)
Barokna crkva u Sigetu. Siget (mađ. Szigetvár, nje. Großsiget, Inselburg) je gradić u južnoj Mađarskoj.
Hrvatska pod Habsburzima i Siget (Sigetska mikroregija, Mađarska) · Hrvatska povijest i Siget (Sigetska mikroregija, Mađarska) ·
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Hrvatska pod Habsburzima i Sisak · Hrvatska povijest i Sisak ·
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Hrvatska pod Habsburzima i Slavonija · Hrvatska povijest i Slavonija ·
Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895.
Spaljivanje mađarske zastave na Trgu bana Jelačića 16.
Hrvatska pod Habsburzima i Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895. · Hrvatska povijest i Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895. ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Hrvatska pod Habsburzima i Split · Hrvatska povijest i Split ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Hrvatska pod Habsburzima i Srbi · Hrvatska povijest i Srbi ·
Srbi u Hrvatskoj
Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.
Hrvatska pod Habsburzima i Srbi u Hrvatskoj · Hrvatska povijest i Srbi u Hrvatskoj ·
Središnja Hrvatska
Prikaz Središnje Hrvatske na karti Republike Hrvatske. Središnja Hrvatska ili Zagrebačka makroregija je dio peripanonskog prostora i težište je naseljenosti i gospodarskog razvoja Hrvatske.
Hrvatska pod Habsburzima i Središnja Hrvatska · Hrvatska povijest i Središnja Hrvatska ·
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Hrvatska pod Habsburzima i Srijem · Hrvatska povijest i Srijem ·
Stranka prava
Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.
Hrvatska pod Habsburzima i Stranka prava · Hrvatska povijest i Stranka prava ·
Svetozar Pribićević
Svetozar Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 26. listopada 1875. – Prag, 15. rujna 1936.), bio je hrvatski političar, vodeća politička figura hrvatskih Srba.
Hrvatska pod Habsburzima i Svetozar Pribićević · Hrvatska povijest i Svetozar Pribićević ·
Toma Erdődy
Portret '''Tome Erdödya''' u molitvi. U pozadini se odvija Bitka kod Siska, a na nebu je banderola s geslom "'''In Deo vici'''" zagrebačkoj katedrali. Iznad glave urezano je geslo "'''In Deo vici'''" Toma II.
Hrvatska pod Habsburzima i Toma Erdődy · Hrvatska povijest i Toma Erdődy ·
Trenkovi panduri
Hrvatski Panduri oko 1742. godine. Trenkovi panduri bili su postrojba hrvatskih vojnika iz Slavonije koji su sudjelovali u ratovima koje je bečki dvor u to vrijeme vodio u Europi.
Hrvatska pod Habsburzima i Trenkovi panduri · Hrvatska povijest i Trenkovi panduri ·
Tridesetogodišnji rat
Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.
Hrvatska pod Habsburzima i Tridesetogodišnji rat · Hrvatska povijest i Tridesetogodišnji rat ·
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Hrvatska pod Habsburzima i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Hrvatska povijest i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Uskoci
Tvrđava Nehaj Isklesana glava Uskoka Kliški uskoci Save Pojam uskoci dolazi od hrvatske riječi uskočiti, a ovaj pojam se u prošlosti odnosio na vojnički organiziranu grupu, ratnike koje su sačinjavali uglavnom katolički bjegunci iz područja Hrvatske, Hercegovine i Bosne koji su se nalazili pod Osmanskom okupacijom.
Hrvatska pod Habsburzima i Uskoci · Hrvatska povijest i Uskoci ·
Vašvarski mir
Vašvarski mir (turskim riječima) Vašvarski mir ili Mir u Vašvaru (mađ. Vasvár), nazivan još i sramotnim mirom, bio je mirovni ugovor između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva koji je uslijedio nakon Monošterske bitke ili bitke kod Sv.
Hrvatska pod Habsburzima i Vašvarski mir · Hrvatska povijest i Vašvarski mir ·
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Hrvatska pod Habsburzima i Varaždin · Hrvatska povijest i Varaždin ·
Velika Kladuša
Velika Kladuša je općina na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.
Hrvatska pod Habsburzima i Velika Kladuša · Hrvatska povijest i Velika Kladuša ·
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Hrvatska pod Habsburzima i Velika Srbija · Hrvatska povijest i Velika Srbija ·
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Hrvatska pod Habsburzima i Venecija · Hrvatska povijest i Venecija ·
Virovitica
Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.
Hrvatska pod Habsburzima i Virovitica · Hrvatska povijest i Virovitica ·
Vlaški statuti
Svoj Vlaški zakon je donio Hrvatski sabor 1629.
Hrvatska pod Habsburzima i Vlaški statuti · Hrvatska povijest i Vlaški statuti ·
Vlasi
Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.
Hrvatska pod Habsburzima i Vlasi · Hrvatska povijest i Vlasi ·
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Hrvatska pod Habsburzima i Vojna krajina · Hrvatska povijest i Vojna krajina ·
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Hrvatska pod Habsburzima i Zadar · Hrvatska povijest i Zadar ·
Zadarska rezolucija
Zadarska rezolucija je dokument prihvaćen u Zadru 17. listopada 1905. na sastanku 26 srpskih opozicijskih zastupnika iz Dalmacije, odnosno srpskih zastupnika u Carevinskom vijeću Austro-Ugarske s predstavnicima srpskih stranaka u Dalmaciji (Srpska stranka) te banskoj Hrvatskoj (Srpska narodna radikalna stranka i Srpska samostalna stranka).
Hrvatska pod Habsburzima i Zadarska rezolucija · Hrvatska povijest i Zadarska rezolucija ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Hrvatska pod Habsburzima i Zagreb · Hrvatska povijest i Zagreb ·
Zagrebačka biskupija
Zagrebačka biskupija je bila uspostavljena oko 1094., točnije - po povijesnim vrelima - između druge polovice 1093. i prve polovice 1095. godine da bi bila glavni oslonac ugarske vlasti na području od Drave do Gvozda, a da bi tu zadaću mogla što bolje obavljati, potpala je pod ugarskog nadbiskupa, po svemu se čini kaločkoga.
Hrvatska pod Habsburzima i Zagrebačka biskupija · Hrvatska povijest i Zagrebačka biskupija ·
Zagrebačka nadbiskupija
Zagrebačka nadbiskupija (lat. Archidioecesis Zagrebiensis) je brojem vjernika najveća upravna jedinica Katoličke crkve u Hrvatskoj.
Hrvatska pod Habsburzima i Zagrebačka nadbiskupija · Hrvatska povijest i Zagrebačka nadbiskupija ·
Zahtijevanja naroda
Zahtijevanja naroda "Zahtijevanja naroda" naziv je za političku peticiju, odnosno proglas prihvaćen 25. ožujka 1848. koji je u 30 točaka sadržavao načela i program hrvatskog građanstva, odnosno nacionalna, državno-pravna, socijalna i liberalna traženja za promjenu položaja Hrvatske u Austrijskom Carstvu, kao i za promjenu državne strukture i socijalnih pitanja unutar Hrvatske.
Hrvatska pod Habsburzima i Zahtijevanja naroda · Hrvatska povijest i Zahtijevanja naroda ·
Zemlje Krune sv. Stjepana
Zemlje Krune sv.
Hrvatska pod Habsburzima i Zemlje Krune sv. Stjepana · Hrvatska povijest i Zemlje Krune sv. Stjepana ·
Zrin (utvrda)
Utvrda Zrin je srednjovjekovna utvrda smještena na padinama Zrinske gore iznad današnjeg istoimenog sela Zrin, petnaestak kilometara sjevernije od Dvora, današnjega općinskog sjedišta.
Hrvatska pod Habsburzima i Zrin (utvrda) · Hrvatska povijest i Zrin (utvrda) ·
Zrinsko-frankopanska urota
Bečkom Novom Mjestu, 30. travnja 1671. godine Zrinsko-frankopanska urota, bio je pokret hrvatskog i ugarskog plemstva protiv apsolutističke politike Habsburgovaca u razdoblju od 1664. do 1671. godine.
Hrvatska pod Habsburzima i Zrinsko-frankopanska urota · Hrvatska povijest i Zrinsko-frankopanska urota ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatska pod Habsburzima i Hrvatska povijest imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatska pod Habsburzima i Hrvatska povijest
Usporedba između Hrvatska pod Habsburzima i Hrvatska povijest
Hrvatska pod Habsburzima ima 209 odnose, a Hrvatska povijest ima 588. Kao što im je zajedničko 198, Jaccard indeks 24.84% = 198 / (209 + 588).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatska pod Habsburzima i Hrvatska povijest. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
