Sličnosti između Hrvatska povijest i Knezovi Zrinski
Hrvatska povijest i Knezovi Zrinski imaju 37 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Anžuvinci, Arpadovići, Šubići, Babonići, Ban, Beč, Bečko Novo Mjesto, Cetinski sabor, Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva, Fran Krsto Frankapan, Frankapani, Germanizacija, Graz, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska Kostajnica, Jadransko more, Koloman, Kraljevina Ugarska, Kupa, Ludovik I. Anžuvinac, Matica hrvatska, Međimurska županija, Mladen II. Šubić Bribirski, Mletačka Republika, Mohačka bitka, Nikola Šubić Zrinski, Pacta conventa, Pavao I. Šubić Bribirski, Petar IV. Zrinski, ..., Siget (Sigetska mikroregija, Mađarska), Slavonija, Tridesetogodišnji rat, Una, Zagreb, Zrinsko-frankopanska urota, 1465.. Proširite indeks (7 više) »
Anžuvinci
Anžuvinci su francuska dinastija, mlađa loza francuske kraljevske dinastije Capet, osnovana u 14.stoljeću.
Anžuvinci i Hrvatska povijest · Anžuvinci i Knezovi Zrinski ·
Arpadovići
Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.
Arpadovići i Hrvatska povijest · Arpadovići i Knezovi Zrinski ·
Šubići
Šubići, jedno od dvanaest starohrvatskih plemena i hrvatska velikaška obitelj proistekla iz plemenskog starješinskog ustroja.
Šubići i Hrvatska povijest · Šubići i Knezovi Zrinski ·
Babonići
Babonići (Babonegi, Babonezići) su hrvatska velikaška obitelj koja se u izvorima javlja krajem 12. stoljeća.
Babonići i Hrvatska povijest · Babonići i Knezovi Zrinski ·
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Ban i Hrvatska povijest · Ban i Knezovi Zrinski ·
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Beč i Hrvatska povijest · Beč i Knezovi Zrinski ·
Bečko Novo Mjesto
Katedrala Vojna akademija Bečko Novo Mjesto ili Bečki Novigrad (njemački Wiener Neustadt, mađarski Bécsújhely) austrijski je grad smješten oko 50 kilometara južno od Beča, u saveznoj zemlji Donja Austrija.
Bečko Novo Mjesto i Hrvatska povijest · Bečko Novo Mjesto i Knezovi Zrinski ·
Cetinski sabor
Susret hrvatskih velikaša (desno) i izaslanika Ferdinanda Habsburškog (lijevo) na saboru u Cetingradu 1527. g. (slika Dragutina Weingärtnera) Cetinski sabor, zbor hrvatskog plemstva održan u Cetingradu 31.
Cetinski sabor i Hrvatska povijest · Cetinski sabor i Knezovi Zrinski ·
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva
Ferdinand I. (dvorac Alcalá de Henares kod Madrida, 10. ožujka 1503. – Beč, 25. srpnja 1564.), austrijski nadvojvoda (1521. – 1564.), češki kralj (1527. – 1564.), ugarsko-hrvatski kralj (1526/1527. – 1564.), rimsko-njemački car (1556. – 1564) iz dinastije Habsburg.
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Hrvatska povijest · Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Knezovi Zrinski ·
Fran Krsto Frankapan
Čakovcu Fran Krsto Frankapan (Bosiljevo, 4. ožujka 1643. – Bečko Novo Mjesto, 30. travnja 1671.), bio je hrvatski plemić, vojskovođa i pjesnik iz velikaške obitelji Frankopan.
Fran Krsto Frankapan i Hrvatska povijest · Fran Krsto Frankapan i Knezovi Zrinski ·
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Frankapani i Hrvatska povijest · Frankapani i Knezovi Zrinski ·
Germanizacija
Germanizacija označava nametanje njemačkog jezika i kulture ne-germanskim narodima.
Germanizacija i Hrvatska povijest · Germanizacija i Knezovi Zrinski ·
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Graz i Hrvatska povijest · Graz i Knezovi Zrinski ·
Hrvati
Bez opisa.
Hrvati i Hrvatska povijest · Hrvati i Knezovi Zrinski ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Hrvatska povijest · Hrvatska i Knezovi Zrinski ·
Hrvatska Kostajnica
Hrvatska Kostajnica je grad u Hrvatskoj.
Hrvatska Kostajnica i Hrvatska povijest · Hrvatska Kostajnica i Knezovi Zrinski ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Hrvatska povijest i Jadransko more · Jadransko more i Knezovi Zrinski ·
Koloman
Bez opisa.
Hrvatska povijest i Koloman · Knezovi Zrinski i Koloman ·
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Hrvatska povijest i Kraljevina Ugarska · Knezovi Zrinski i Kraljevina Ugarska ·
Kupa
Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.
Hrvatska povijest i Kupa · Knezovi Zrinski i Kupa ·
Ludovik I. Anžuvinac
Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.
Hrvatska povijest i Ludovik I. Anžuvinac · Knezovi Zrinski i Ludovik I. Anžuvinac ·
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Hrvatska povijest i Matica hrvatska · Knezovi Zrinski i Matica hrvatska ·
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Hrvatska povijest i Međimurska županija · Knezovi Zrinski i Međimurska županija ·
Mladen II. Šubić Bribirski
Mladen/Mladin II.
Hrvatska povijest i Mladen II. Šubić Bribirski · Knezovi Zrinski i Mladen II. Šubić Bribirski ·
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Hrvatska povijest i Mletačka Republika · Knezovi Zrinski i Mletačka Republika ·
Mohačka bitka
Mohačka bitka (mađarski: mohácsi csata ili mohácsi vész; turski: Mohaç Savaşı ili Mohaç Meydan Savaşı) bitka je koja se 29. kolovoza 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske protiv Osmanskog Carstva.
Hrvatska povijest i Mohačka bitka · Knezovi Zrinski i Mohačka bitka ·
Nikola Šubić Zrinski
Vlastoručni potpis Nikole Šubića Zrinskog Stari portret Zrinskog s kraja 16. stoljeća Grof Nikola Šubić Zrinski ili Nikola IV.
Hrvatska povijest i Nikola Šubić Zrinski · Knezovi Zrinski i Nikola Šubić Zrinski ·
Pacta conventa
rukopis iz 14. st., Narodni muzej u BudimpeštiPacta conventa (zvana još i Qualiter, prema prvoj riječi) je navodni sporazum za koji se smatra da je sklopljen oko 1102. godine između ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva.
Hrvatska povijest i Pacta conventa · Knezovi Zrinski i Pacta conventa ·
Pavao I. Šubić Bribirski
Pavao I. Šubić Birbirski (o. 1245. - ?, 1. svibnja 1312.), hrvatski ban, gospodar Bosne i najmoćniji član velikaške obitelji Šubić koju je, za svoje vladavine, podigao na najvišu razinu moći.
Hrvatska povijest i Pavao I. Šubić Bribirski · Knezovi Zrinski i Pavao I. Šubić Bribirski ·
Petar IV. Zrinski
Grof Petar IV.
Hrvatska povijest i Petar IV. Zrinski · Knezovi Zrinski i Petar IV. Zrinski ·
Siget (Sigetska mikroregija, Mađarska)
Barokna crkva u Sigetu. Siget (mađ. Szigetvár, nje. Großsiget, Inselburg) je gradić u južnoj Mađarskoj.
Hrvatska povijest i Siget (Sigetska mikroregija, Mađarska) · Knezovi Zrinski i Siget (Sigetska mikroregija, Mađarska) ·
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Hrvatska povijest i Slavonija · Knezovi Zrinski i Slavonija ·
Tridesetogodišnji rat
Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.
Hrvatska povijest i Tridesetogodišnji rat · Knezovi Zrinski i Tridesetogodišnji rat ·
Una
Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.
Hrvatska povijest i Una · Knezovi Zrinski i Una ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Hrvatska povijest i Zagreb · Knezovi Zrinski i Zagreb ·
Zrinsko-frankopanska urota
Bečkom Novom Mjestu, 30. travnja 1671. godine Zrinsko-frankopanska urota, bio je pokret hrvatskog i ugarskog plemstva protiv apsolutističke politike Habsburgovaca u razdoblju od 1664. do 1671. godine.
Hrvatska povijest i Zrinsko-frankopanska urota · Knezovi Zrinski i Zrinsko-frankopanska urota ·
1465.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatska povijest i Knezovi Zrinski imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatska povijest i Knezovi Zrinski
Usporedba između Hrvatska povijest i Knezovi Zrinski
Hrvatska povijest ima 588 odnose, a Knezovi Zrinski ima 214. Kao što im je zajedničko 37, Jaccard indeks 4.61% = 37 / (588 + 214).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatska povijest i Knezovi Zrinski. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: