Brže od pregledniku!Sličnosti između Hrvatska povijest i Matica hrvatska
Hrvatska povijest i Matica hrvatska imaju 36 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ante Starčević, Šibenik, Banovina Hrvatska, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Drniš, Dubrovnik, Franjo Tuđman, Hrvatska, Hrvatski narodni preporod, Hrvatsko proljeće, Ilok, Ivan Mažuranić, Janko Drašković, Karlovac, Koprivnica, Križevci, Marko Veselica, Nezavisna Država Hrvatska, Nin, Ogulin, Osijek, Petrinja, Požega, Poreč, Pula, Rijeka, Sinj, Sisak, Split, Trogir, ..., Varaždin, Vinkovci, Virovitica, Vukovar, Zadar, Zagreb. Proširite indeks (6 više) »
Ante Starčević
Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.
Ante Starčević i Hrvatska povijest · Ante Starčević i Matica hrvatska ·
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Šibenik i Hrvatska povijest · Šibenik i Matica hrvatska ·
Banovina Hrvatska
Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.
Banovina Hrvatska i Hrvatska povijest · Banovina Hrvatska i Matica hrvatska ·
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
Digitalno obrađeno zaglavlje ''Telegrama'', jugoslavenskih novina za društvena i kulturna pitanja, br. 359, 17. ožujka 1967. u kojem je objavljena ''Deklaracija''. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim, te se - doduše vrlo postupno - nastojalo postići da Hrvati govore jezik koji će biti tek lokalna varijanta srpskog jezika). Novosadski dogovor nije bio po volji hrvatskih jezikoslovaca pa ni onih koji su, ne želeći mu se odmah javno usprotiviti, stavili na njega potpis. Stoga su izdali Deklaraciju, i u njoj iznijeli svoje negativne stavove o Novosadskom dogovoru. Dokument je potpisalo 18 hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova, među kojima Matica hrvatska, Društvo književnika Hrvatske, Hrvatsko filološko društvo i Institut za jezik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Hrvatska povijest · Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Matica hrvatska ·
Drniš
Drniš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Šibensko-kninskoj županiji.
Drniš i Hrvatska povijest · Drniš i Matica hrvatska ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Dubrovnik i Hrvatska povijest · Dubrovnik i Matica hrvatska ·
Franjo Tuđman
Dr.
Franjo Tuđman i Hrvatska povijest · Franjo Tuđman i Matica hrvatska ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Hrvatska povijest · Hrvatska i Matica hrvatska ·
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Hrvatska povijest i Hrvatski narodni preporod · Hrvatski narodni preporod i Matica hrvatska ·
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Hrvatska povijest i Hrvatsko proljeće · Hrvatsko proljeće i Matica hrvatska ·
Ilok
Središte grada Ilok je najistočniji grad u Hrvatskoj, a pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Hrvatska povijest i Ilok · Ilok i Matica hrvatska ·
Ivan Mažuranić
Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.
Hrvatska povijest i Ivan Mažuranić · Ivan Mažuranić i Matica hrvatska ·
Janko Drašković
Grof Janko Drašković (Zagreb, 20. listopada 1770. – Radgona (Bad Radkersburg), 14. siječnja 1856.), bio je hrvatski političar, "najstariji hrvatski preporoditelj".
Hrvatska povijest i Janko Drašković · Janko Drašković i Matica hrvatska ·
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Hrvatska povijest i Karlovac · Karlovac i Matica hrvatska ·
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Hrvatska povijest i Koprivnica · Koprivnica i Matica hrvatska ·
Križevci
Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.
Hrvatska povijest i Križevci · Križevci i Matica hrvatska ·
Marko Veselica
Marko Veselica (Glavice, 9. siječnja 1936. – Zagreb, 17. veljače 2017.), bio je hrvatski političar i ekonomist, te važan disident u komunističkoj Jugoslaviji.
Hrvatska povijest i Marko Veselica · Marko Veselica i Matica hrvatska ·
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Hrvatska povijest i Nezavisna Država Hrvatska · Matica hrvatska i Nezavisna Država Hrvatska ·
Nin
kneza Branimira Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora.
Hrvatska povijest i Nin · Matica hrvatska i Nin ·
Ogulin
Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Hrvatska povijest i Ogulin · Matica hrvatska i Ogulin ·
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Hrvatska povijest i Osijek · Matica hrvatska i Osijek ·
Petrinja
Grad Petrinja smješten je na desnoj obali Kupe, na ušću Petrinjčice.
Hrvatska povijest i Petrinja · Matica hrvatska i Petrinja ·
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Hrvatska povijest i Požega · Matica hrvatska i Požega ·
Poreč
Poreč (tal. Parenzo, lat. Parens ili Parentium) je grad na zapadu Hrvatske smješten na zapadnoj obali poluotoka Istre.
Hrvatska povijest i Poreč · Matica hrvatska i Poreč ·
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Hrvatska povijest i Pula · Matica hrvatska i Pula ·
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Hrvatska povijest i Rijeka · Matica hrvatska i Rijeka ·
Sinj
Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.
Hrvatska povijest i Sinj · Matica hrvatska i Sinj ·
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Hrvatska povijest i Sisak · Matica hrvatska i Sisak ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Hrvatska povijest i Split · Matica hrvatska i Split ·
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Hrvatska povijest i Trogir · Matica hrvatska i Trogir ·
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Hrvatska povijest i Varaždin · Matica hrvatska i Varaždin ·
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Hrvatska povijest i Vinkovci · Matica hrvatska i Vinkovci ·
Virovitica
Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.
Hrvatska povijest i Virovitica · Matica hrvatska i Virovitica ·
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Hrvatska povijest i Vukovar · Matica hrvatska i Vukovar ·
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Hrvatska povijest i Zadar · Matica hrvatska i Zadar ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatska povijest i Matica hrvatska imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatska povijest i Matica hrvatska
Usporedba između Hrvatska povijest i Matica hrvatska
Hrvatska povijest ima 588 odnose, a Matica hrvatska ima 237. Kao što im je zajedničko 36, Jaccard indeks 4.36% = 36 / (588 + 237).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatska povijest i Matica hrvatska. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
