Brže od pregledniku!Sličnosti između Hrvatska povijest i Pavao I. Šubić Bribirski
Hrvatska povijest i Pavao I. Šubić Bribirski imaju 23 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Anžuvinci, Arpadovići, Šibenik, Šubići, Babonići, Ban, Bribir (Skradin), Dalmacija, Hrvatska, Humska zemlja, Karlo I. Robert, Kraljevina Ugarska, Mladen I. Šubić Bribirski, Mladen II. Šubić Bribirski, Mletačka Republika, Nin, Ostrogon, Petrova gora, Split, Trogir, Venecija, Zadar, Zagreb.
Anžuvinci
Anžuvinci su francuska dinastija, mlađa loza francuske kraljevske dinastije Capet, osnovana u 14.stoljeću.
Anžuvinci i Hrvatska povijest · Anžuvinci i Pavao I. Šubić Bribirski ·
Arpadovići
Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.
Arpadovići i Hrvatska povijest · Arpadovići i Pavao I. Šubić Bribirski ·
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Šibenik i Hrvatska povijest · Šibenik i Pavao I. Šubić Bribirski ·
Šubići
Šubići, jedno od dvanaest starohrvatskih plemena i hrvatska velikaška obitelj proistekla iz plemenskog starješinskog ustroja.
Šubići i Hrvatska povijest · Šubići i Pavao I. Šubić Bribirski ·
Babonići
Babonići (Babonegi, Babonezići) su hrvatska velikaška obitelj koja se u izvorima javlja krajem 12. stoljeća.
Babonići i Hrvatska povijest · Babonići i Pavao I. Šubić Bribirski ·
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Ban i Hrvatska povijest · Ban i Pavao I. Šubić Bribirski ·
Bribir (Skradin)
Bribir (lat. Varvaria) je naselje u Hrvatskoj, u sastavu upravnog područja grada Skradina.
Bribir (Skradin) i Hrvatska povijest · Bribir (Skradin) i Pavao I. Šubić Bribirski ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Hrvatska povijest · Dalmacija i Pavao I. Šubić Bribirski ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Hrvatska povijest · Hrvatska i Pavao I. Šubić Bribirski ·
Humska zemlja
Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.
Hrvatska povijest i Humska zemlja · Humska zemlja i Pavao I. Šubić Bribirski ·
Karlo I. Robert
Karlo I. Robert (Napulj 1288. – Višegrad, Mađarska 16. srpnja 1342.), hrvatsko-ugarski kralj (1301. – 1342.) i prvi član napuljske dinastije Anžuvinaca na hrvatsko-ugarskom prijestolju.
Hrvatska povijest i Karlo I. Robert · Karlo I. Robert i Pavao I. Šubić Bribirski ·
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Hrvatska povijest i Kraljevina Ugarska · Kraljevina Ugarska i Pavao I. Šubić Bribirski ·
Mladen I. Šubić Bribirski
Mladen I. Šubić Bribirski (o. 1255. – 1304.), trogirski načelnik od 1276.
Hrvatska povijest i Mladen I. Šubić Bribirski · Mladen I. Šubić Bribirski i Pavao I. Šubić Bribirski ·
Mladen II. Šubić Bribirski
Mladen/Mladin II.
Hrvatska povijest i Mladen II. Šubić Bribirski · Mladen II. Šubić Bribirski i Pavao I. Šubić Bribirski ·
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Hrvatska povijest i Mletačka Republika · Mletačka Republika i Pavao I. Šubić Bribirski ·
Nin
kneza Branimira Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora.
Hrvatska povijest i Nin · Nin i Pavao I. Šubić Bribirski ·
Ostrogon
Ostrogon ili Ostrigon Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađarski: Esztergom, latinski: Strigonium, njemački: Gran, poljski: Ostrzyhom, slovački: Ostrihom, turski: Estergon, rumunjski: Strigoniu) je grad na sjeveru Mađarske udaljen oko 50 km od Budimpešte.
Hrvatska povijest i Ostrogon · Ostrogon i Pavao I. Šubić Bribirski ·
Petrova gora
Petrova gora se nalazi u Karlovačkoj županiji, Republika Hrvatska.
Hrvatska povijest i Petrova gora · Pavao I. Šubić Bribirski i Petrova gora ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Hrvatska povijest i Split · Pavao I. Šubić Bribirski i Split ·
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Hrvatska povijest i Trogir · Pavao I. Šubić Bribirski i Trogir ·
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Hrvatska povijest i Venecija · Pavao I. Šubić Bribirski i Venecija ·
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Hrvatska povijest i Zadar · Pavao I. Šubić Bribirski i Zadar ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Hrvatska povijest i Zagreb · Pavao I. Šubić Bribirski i Zagreb ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatska povijest i Pavao I. Šubić Bribirski imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatska povijest i Pavao I. Šubić Bribirski
Usporedba između Hrvatska povijest i Pavao I. Šubić Bribirski
Hrvatska povijest ima 588 odnose, a Pavao I. Šubić Bribirski ima 61. Kao što im je zajedničko 23, Jaccard indeks 3.54% = 23 / (588 + 61).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatska povijest i Pavao I. Šubić Bribirski. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
