Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Hrvatska povijest i Primorska Hrvatska (kneževina)

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Hrvatska povijest i Primorska Hrvatska (kneževina)

Hrvatska povijest vs. Primorska Hrvatska (kneževina)

Hrvatski je narod oko 626. Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).

Sličnosti između Hrvatska povijest i Primorska Hrvatska (kneževina)

Hrvatska povijest i Primorska Hrvatska (kneževina) imaju 66 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Avari, Ćiril i Metod, Ban, Bijaći, Biograd na Moru, Bizant, Boka kotorska, Borna, Branimir, Carigrad, Cres, Dalmacija, Dalmacija (rimska provincija), Delmati, Dmitar Zvonimir, Domagoj, Drava, Dubrovnik, Dukljansko Kraljevstvo, Franci, Hrvati, Hrvatski jezik, Hrvatski knezovi, Hrvatski vladari, Hrvatsko Kraljevstvo, Humska zemlja, Hvar, Istra, Ivan VIII., papa, Jadransko more, ..., Karlo Veliki, Klis, Kneževina, Knin, Kralj Tomislav, Krk, Kupa, Lastovo, Lika, Ljudevit Posavski, Lošinj, Mađari, Mletačka Republika, Neretvanska kneževina, Nin, O upravljanju Carstvom, Panonija, Panonska Hrvatska (kneževina), Rab, Rijeka, Skradin, Slaveni, Split, Srbija, Travunija, Trogir, Trpimir I., Trpimirovići, Una, Venecija, Višeslav, Višeslavova krstionica, Vis, Zadar, 7. stoljeće, 9. stoljeće. Proširite indeks (36 više) »

Avari

Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.

Avari i Hrvatska povijest · Avari i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Ćiril i Metod

Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.

Hrvatska povijest i Ćiril i Metod · Primorska Hrvatska (kneževina) i Ćiril i Metod · Vidi više »

Ban

Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.

Ban i Hrvatska povijest · Ban i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Bijaći

Iskopine i obnovljena crkva sv. Marte u Bijaćima Veliki Bijać, crkva sv. Onofrija (sv.Nofar) Bijaći (Biaci, Byaci, Biaki, Biachi) su bili staro hrvatsko naselje smješteno na zapadnom dijelu Kaštelanskog polja.

Bijaći i Hrvatska povijest · Bijaći i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Biograd na Moru

Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.

Biograd na Moru i Hrvatska povijest · Biograd na Moru i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Bizant i Hrvatska povijest · Bizant i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Boka kotorska

Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.

Boka kotorska i Hrvatska povijest · Boka kotorska i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Borna

Borna, hrvatski knez (~810., druga polovica VIII. st. – ?, 821.). Prema starijoj historiografiji, vjerojatno sin i nasljednik kneza Višeslava.

Borna i Hrvatska povijest · Borna i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Branimir

Branimir je bio knez Primorske Hrvatske od 879. do oko 892. godine, posljednji vladar iz dinastije Domagojevića.

Branimir i Hrvatska povijest · Branimir i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Carigrad

Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.

Carigrad i Hrvatska povijest · Carigrad i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Cres

Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.

Cres i Hrvatska povijest · Cres i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Dalmacija i Hrvatska povijest · Dalmacija i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Dalmacija (rimska provincija)

Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća prije Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimljani označavali taj kraj.

Dalmacija (rimska provincija) i Hrvatska povijest · Dalmacija (rimska provincija) i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Delmati

Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Dalmatski konjanik iz helenizma (umjetnička rekonstrukcija). Delmati ili Dalmati bili su narod koji je u antičko doba nastavao područje srednje Dalmacije, na području između rijeka Krke i Cetine.

Delmati i Hrvatska povijest · Delmati i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Dmitar Zvonimir

Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.

Dmitar Zvonimir i Hrvatska povijest · Dmitar Zvonimir i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Domagoj

website.

Domagoj i Hrvatska povijest · Domagoj i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Drava

Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.

Drava i Hrvatska povijest · Drava i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Dubrovnik i Hrvatska povijest · Dubrovnik i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Dukljansko Kraljevstvo

Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.

Dukljansko Kraljevstvo i Hrvatska povijest · Dukljansko Kraljevstvo i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Franci

Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.

Franci i Hrvatska povijest · Franci i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Hrvati i Hrvatska povijest · Hrvati i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Hrvatska povijest i Hrvatski jezik · Hrvatski jezik i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Hrvatski knezovi

U ranom srednjem vijeku Hrvatska bješe podijeljena na Panonsku i Primorsku Hrvatsku Knezovi Panonske Hrvatske Knezovi Primorske Hrvatske Ime Vladavina Napomene Vojnomir 791.

Hrvatska povijest i Hrvatski knezovi · Hrvatski knezovi i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Hrvatski vladari

Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.

Hrvatska povijest i Hrvatski vladari · Hrvatski vladari i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Hrvatsko Kraljevstvo

Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.

Hrvatska povijest i Hrvatsko Kraljevstvo · Hrvatsko Kraljevstvo i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Humska zemlja

Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.

Hrvatska povijest i Humska zemlja · Humska zemlja i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Hvar

Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.

Hrvatska povijest i Hvar · Hvar i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Hrvatska povijest i Istra · Istra i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Ivan VIII., papa

Ivan VIII. (Rim ? - Rim 882.), rimski papa.

Hrvatska povijest i Ivan VIII., papa · Ivan VIII., papa i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Hrvatska povijest i Jadransko more · Jadransko more i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Karlo Veliki

Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.

Hrvatska povijest i Karlo Veliki · Karlo Veliki i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Klis

JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.

Hrvatska povijest i Klis · Klis i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Kneževina

Kneževina odnosi se na oblik vlasti države, na čelu s knezom.

Hrvatska povijest i Kneževina · Kneževina i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Knin

Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.

Hrvatska povijest i Knin · Knin i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Kralj Tomislav

Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.

Hrvatska povijest i Kralj Tomislav · Kralj Tomislav i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Krk

Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).

Hrvatska povijest i Krk · Krk i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Kupa

Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.

Hrvatska povijest i Kupa · Kupa i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Lastovo

Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.

Hrvatska povijest i Lastovo · Lastovo i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Lika

Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.

Hrvatska povijest i Lika · Lika i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Ljudevit Posavski

Ljudevit Posavski bio je knez Donje Panonije, a vladao je od 810. do 823. godine.

Hrvatska povijest i Ljudevit Posavski · Ljudevit Posavski i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Lošinj

Lošinj je otok na Kvarneru.

Hrvatska povijest i Lošinj · Lošinj i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Hrvatska povijest i Mađari · Mađari i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Hrvatska povijest i Mletačka Republika · Mletačka Republika i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Neretvanska kneževina

Neretvanska kneževina je bila starohrvatska država na području današnje južne Hrvatske (splitsko-dalmatinska županija i dubrovačko-neretvanska županija).

Hrvatska povijest i Neretvanska kneževina · Neretvanska kneževina i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Nin

kneza Branimira Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora.

Hrvatska povijest i Nin · Nin i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

O upravljanju Carstvom

O upravljanju carstvom (skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku.

Hrvatska povijest i O upravljanju Carstvom · O upravljanju Carstvom i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Panonija

Položaj Panonije u Rimskom Carstvu Detaljna karta Panonije i Dalmacije Dvije Panonije u II. stoljeću Četiri Panonije u III. stoljeću Panonija (grčki Παννονία, Pannonίa, latinski Pannonia), antički je naziv za područje kojemu je na sjeveru i istoku, od Bečke šume do ušća Save u Dunav, bila granica desna obala Dunava; na jugu je granica bila nešto južnije od Save i Kupe, a na zapadu je Panonija graničila s Norikom.

Hrvatska povijest i Panonija · Panonija i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Panonska Hrvatska (kneževina)

Savsko-dravska Kneževina, Kneževina Donja Panonija, Donjopanonska Kneževina ili u hrvatskoj historiografiji Panonska HrvatskaGračanin 2008., str.

Hrvatska povijest i Panonska Hrvatska (kneževina) · Panonska Hrvatska (kneževina) i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Rab

Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.

Hrvatska povijest i Rab · Primorska Hrvatska (kneževina) i Rab · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Hrvatska povijest i Rijeka · Primorska Hrvatska (kneževina) i Rijeka · Vidi više »

Skradin

Skradin je grad u Hrvatskoj.

Hrvatska povijest i Skradin · Primorska Hrvatska (kneževina) i Skradin · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Hrvatska povijest i Slaveni · Primorska Hrvatska (kneževina) i Slaveni · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Hrvatska povijest i Split · Primorska Hrvatska (kneževina) i Split · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Hrvatska povijest i Srbija · Primorska Hrvatska (kneževina) i Srbija · Vidi više »

Travunija

Travunija (lat. Tribunia) je srednjovjekovna država koja je obuhvaćala južnu Dalmaciju i dijelove istočne Hercegovine.

Hrvatska povijest i Travunija · Primorska Hrvatska (kneževina) i Travunija · Vidi više »

Trogir

Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Hrvatska povijest i Trogir · Primorska Hrvatska (kneževina) i Trogir · Vidi više »

Trpimir I.

Fragment grede s natpisom kneza Trpimira iz 9. stoljeća, pronađen u Rižinicama kraj Solina Trpimir (lat. Tirpimiro, Tibimir, Trapimir) je bio knez Primorske Hrvatske od oko 845. do 864. godine, te utemeljitelj vladarske dinastije Trpimirovića.

Hrvatska povijest i Trpimir I. · Primorska Hrvatska (kneževina) i Trpimir I. · Vidi više »

Trpimirovići

Trpimirovići su hrvatska vladarska dinastija iz koje su u ranom srednjem vijeku birani hrvatski knezovi, a kasnije kraljevi.

Hrvatska povijest i Trpimirovići · Primorska Hrvatska (kneževina) i Trpimirovići · Vidi više »

Una

Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.

Hrvatska povijest i Una · Primorska Hrvatska (kneževina) i Una · Vidi više »

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Hrvatska povijest i Venecija · Primorska Hrvatska (kneževina) i Venecija · Vidi više »

Višeslav

Krstionica kneza VišeslavaVišeslav je bio knez primorskih Hrvata, na području Primorske Hrvatske oko godine 800., premda se ne zna koliko je područje bilo pod njegovom vlašću.

Hrvatska povijest i Višeslav · Primorska Hrvatska (kneževina) i Višeslav · Vidi više »

Višeslavova krstionica

Krstionica kneza Višeslava Višeslavova krstionica naziv je kamene krstionice na kojoj se spominje knez Višeslav, to je jedan od najznačajnijih spomenika hrvatske kulture iz ranog srednjeg vijeka.

Hrvatska povijest i Višeslavova krstionica · Primorska Hrvatska (kneževina) i Višeslavova krstionica · Vidi više »

Vis

Vis (i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.

Hrvatska povijest i Vis · Primorska Hrvatska (kneževina) i Vis · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Hrvatska povijest i Zadar · Primorska Hrvatska (kneževina) i Zadar · Vidi više »

7. stoljeće

Bez opisa.

7. stoljeće i Hrvatska povijest · 7. stoljeće i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

9. stoljeće

Bez opisa.

9. stoljeće i Hrvatska povijest · 9. stoljeće i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Hrvatska povijest i Primorska Hrvatska (kneževina)

Hrvatska povijest ima 588 odnose, a Primorska Hrvatska (kneževina) ima 231. Kao što im je zajedničko 66, Jaccard indeks 8.06% = 66 / (588 + 231).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatska povijest i Primorska Hrvatska (kneževina). Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »