Sličnosti između Hrvatska povijest i Stogodišnji hrvatsko-turski rat
Hrvatska povijest i Stogodišnji hrvatsko-turski rat imaju 70 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Antemurale Christianitatis, Štajerska (austrijska savezna zemlja), Žigmund Luksemburški, Žitvanski mir, Čazma, Ban, Bernardin Frankopan, Bihać, Bitka kod Siska, Bitka na Kosovu polju, Bosanski pašaluk, Bosansko Kraljevstvo, Cetinski sabor, Dalmacija, Dragutin Pavličević, Erdődy, Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva, Ferhad-paša Sokolović, Frankapani, Gorjani, Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. – 1538., Habsburg, Hasan-paša Predojević, Herceg Novi, Ivan Zapolja, Jajačka banovina, Jajce, Karlovac, Klis, Knin, ..., Koruška (austrijska savezna zemlja), Kraljevina Ugarska, Krbavska bitka, Lav X., Matija Gubec, Matija Korvin, Međimurska županija, Mehmed II., Mletačka Republika, Mohačka bitka, Moslavina, Nikola Šubić Zrinski, Nikola Jurišić, Opsada Gvozdanskog 1577. – 1578., Opsada Sigeta, Osijek, Osmansko Carstvo, Ostrogon, Pavao Ritter Vitezović, Petar Berislavić, Petrinja, Počitelj (Čapljina, BiH), Požega, Seljačka buna, Senj, Sinj, Skradin, Srebrenička banovina, Srijem, Stjepangrad, Sveto Rimsko Carstvo, Tridesetogodišnji rat, Vašvarski mir, Velika Kladuša, Vlasi, Vojna krajina, Vukovar, Zagreb, Zrinsko-frankopanska urota, 1465.. Proširite indeks (40 više) »
Antemurale Christianitatis
Latinski naslov Antemurale Christianitatis ("predziđe kršćanstva"), je papa Lav X. dao Hrvatskoj godine 1519. u pismu banu Petru Berislaviću.
Antemurale Christianitatis i Hrvatska povijest · Antemurale Christianitatis i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Štajerska (austrijska savezna zemlja)
Štajerska (njemački: Steiermark) je savezna zemlja (Bundesland) Republike Austrije.
Štajerska (austrijska savezna zemlja) i Hrvatska povijest · Štajerska (austrijska savezna zemlja) i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Žigmund Luksemburški
Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.
Hrvatska povijest i Žigmund Luksemburški · Stogodišnji hrvatsko-turski rat i Žigmund Luksemburški ·
Žitvanski mir
Radvaňu nad Dunajom Žitvanski mir (Žitvatoročki mir) bio je mirovni ugovor između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva zaključen dana 11. studenoga 1606. godine.
Hrvatska povijest i Žitvanski mir · Stogodišnji hrvatsko-turski rat i Žitvanski mir ·
Čazma
Pogled na Čazmu iz Suhaje Centar Čazme Temelji staroga Grada Čazme Muzej Spomenik hrvatskim braniteljima Božićna bajka Grabovnica: Božićna bajka po ljeti Čazma (latinski: Chasma, mađarski: Csázma, davno Csezmice) je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Hrvatska povijest i Čazma · Stogodišnji hrvatsko-turski rat i Čazma ·
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Ban i Hrvatska povijest · Ban i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Bernardin Frankopan
Bernardin Frankopan (lat. Bernardinus de Frangepanibus) (?, 1453. - ?, 1529.), bio je hrvatski velikaš, vojskovođa, diplomat i mecena, pripadnik roda knezova Frankopana.
Bernardin Frankopan i Hrvatska povijest · Bernardin Frankopan i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Bihać i Hrvatska povijest · Bihać i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Bitka kod Siska
Bitka kod Siska bila je od 15. do 22. lipnja 1593. godine.
Bitka kod Siska i Hrvatska povijest · Bitka kod Siska i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Bitka na Kosovu polju
Bitka na Kosovu polju vodila se 15. lipnja 1389. godine između Srbije potpomognute bosanskim, hrvatskim i albanskim snagama protiv Osmanskog Carstva, na Kosovu polju oko 5 kilometara sjeverozapadno od Prištine.
Bitka na Kosovu polju i Hrvatska povijest · Bitka na Kosovu polju i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Bosanski pašaluk
Bosanski pašaluk je ime za važnu upravnu pokrajinu u Osmanskom Carstvu.
Bosanski pašaluk i Hrvatska povijest · Bosanski pašaluk i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Bosansko Kraljevstvo
Bosansko Kraljevstvo ili Kraljevina Bosna bilo je srednjovjekovno kraljevstvo nastalo iz Bosanske Banovine (1154. – 1377.). Postojalo je od 1377. do 1463. godine.
Bosansko Kraljevstvo i Hrvatska povijest · Bosansko Kraljevstvo i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Cetinski sabor
Susret hrvatskih velikaša (desno) i izaslanika Ferdinanda Habsburškog (lijevo) na saboru u Cetingradu 1527. g. (slika Dragutina Weingärtnera) Cetinski sabor, zbor hrvatskog plemstva održan u Cetingradu 31.
Cetinski sabor i Hrvatska povijest · Cetinski sabor i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Hrvatska povijest · Dalmacija i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Dragutin Pavličević
Dr.
Dragutin Pavličević i Hrvatska povijest · Dragutin Pavličević i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Erdődy
Grb obitelji Erdödy Erdődy, hrvatsko-ugarska velikaška obitelj podrijetlom iz ugarske županije Szatmár koja je imala posjede u Ugarskoj, Slavoniji i Hrvatskoj sjeverno od Kupe.
Erdődy i Hrvatska povijest · Erdődy i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva
Ferdinand I. (dvorac Alcalá de Henares kod Madrida, 10. ožujka 1503. – Beč, 25. srpnja 1564.), austrijski nadvojvoda (1521. – 1564.), češki kralj (1527. – 1564.), ugarsko-hrvatski kralj (1526/1527. – 1564.), rimsko-njemački car (1556. – 1564) iz dinastije Habsburg.
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Hrvatska povijest · Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Ferhad-paša Sokolović
Ferhad-paša Sokolović (1530. – Budim, 1586.), osmanski vojskovođa i prvi bosanski paša.
Ferhad-paša Sokolović i Hrvatska povijest · Ferhad-paša Sokolović i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Frankapani i Hrvatska povijest · Frankapani i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Gorjani
Gorjani su općina u Hrvatskoj.
Gorjani i Hrvatska povijest · Gorjani i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. – 1538.
Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527.
Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. – 1538. i Hrvatska povijest · Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. – 1538. i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Habsburg i Hrvatska povijest · Habsburg i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Hasan-paša Predojević
Hasan-paša Predojević (Klobuk u Hercegovini, ? – Sisak, 22. lipnja 1593.), osmanski vojskovođa i namjesnik Bosne, Proleksis enciklopedija.
Hasan-paša Predojević i Hrvatska povijest · Hasan-paša Predojević i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Herceg Novi
Herceg Novi (crnogor. ćiril. Херцег Нови, tal. Castelnuovo di Cattaro) je grad i općina na Crnogorskom primorju – Boki kotorskoj, Crna Gora.
Herceg Novi i Hrvatska povijest · Herceg Novi i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Ivan Zapolja
Ivan Zapolja (mađ. Zápolya János, Szapolyai János) (Spišský Hrad, Slovačka, 2. lipnja 1487. – Sebeş, Rumunjska, 22. srpnja 1540.), ugarski velikaš, erdeljski vojvoda i knez iz plemenitaške obitelji Zapolja te protukralj Ferdinandu Habsburškom (1527. – 1540.) Vjekoslav Klaić: Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svretka XIX.
Hrvatska povijest i Ivan Zapolja · Ivan Zapolja i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Jajačka banovina
Hrvatska uoči Mohačke bitke 1526. godine. Vojvodine Usore Jajačka banovina je bila vojna upravna jedinica na prostoru današnje države Bosne i Hercegovine.
Hrvatska povijest i Jajačka banovina · Jajačka banovina i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Jajce
Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.
Hrvatska povijest i Jajce · Jajce i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Hrvatska povijest i Karlovac · Karlovac i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Klis
JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.
Hrvatska povijest i Klis · Klis i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Hrvatska povijest i Knin · Knin i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Koruška (austrijska savezna zemlja)
Koruška (njem. Kärnten, slo. Koroška) je najjužnija savezna zemlja Republike Austrije.
Hrvatska povijest i Koruška (austrijska savezna zemlja) · Koruška (austrijska savezna zemlja) i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Hrvatska povijest i Kraljevina Ugarska · Kraljevina Ugarska i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Krbavska bitka
Krbavska bitka (nazvana i Bitka Hrvata) (9. rujna 1493. godine) dogodila se je na Krbavskom polju u Lici (Krbavi), u kojoj je bosanski sandžak-beg Hadum Jakub-paša porazio hrvatsku feudalnu vojsku pod zapovjedništvom bana Emerika Derenčina.
Hrvatska povijest i Krbavska bitka · Krbavska bitka i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Lav X.
Papa Lav X., rođen kao Giovanni de' Medici, sin firentinskog kneza Lorenza Veličanstvenog, (Firenca, 11. prosinca 1475. – Rim, 1. prosinca 1521.), bio je papa od 1513. do svoje smrti 1521. Iako je ovaj učeni papa i humanist bio pravi predstavnik renesanse(Izgradio Baziliku sv. Petra u Rimu, te je bio pokrovitelj Michelangela i Rafaela), u Europi rastrganoj teološkim borbama, često je kritiziran kao nedorastao svojoj službi.
Hrvatska povijest i Lav X. · Lav X. i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Matija Gubec
Antuna Augustinčića (dio spomenika seljačkoj buni 1573.) Ambroz Matija Gubec (mađarski: Gubecz Máté), (Hižakovec u Hrvatskom zagorju oko 1548. - Zagreb, 15. veljače 1573.?),, Mladen Švab (2002.), hbl.lzmk.hr, preuzeto 1.
Hrvatska povijest i Matija Gubec · Matija Gubec i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Matija Korvin
Grb Matije Korvina Matija Korvin, poznat i kao Matijaš (Kolozsvár, 23. veljače 1443. – Beč, 6. travnja 1490.), hrvatsko-ugarski kralj (1458. – 1490.), protukralj Češke (1469. – 1490.). Osvojio je dio habsburških nasljednih zemalja, kojima je vladao iz Beča s naslovom austrijskog vojvode (1485. – 1490.). Bio je jedan od najznačajnijih ugarskih i hrvatskih vladara te posljednji koji je uspješno oslabio moć velikaša i ojačao središnju kraljevsku vlast.
Hrvatska povijest i Matija Korvin · Matija Korvin i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Hrvatska povijest i Međimurska županija · Međimurska županija i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Mehmed II.
Mehmed II. Mehmed II zvani el-Fatih (Osvajač) (29/30. ožujka 1432. – 3. svibnja 1481.) bio je osmanski sultan.
Hrvatska povijest i Mehmed II. · Mehmed II. i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Hrvatska povijest i Mletačka Republika · Mletačka Republika i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Mohačka bitka
Mohačka bitka (mađarski: mohácsi csata ili mohácsi vész; turski: Mohaç Savaşı ili Mohaç Meydan Savaşı) bitka je koja se 29. kolovoza 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske protiv Osmanskog Carstva.
Hrvatska povijest i Mohačka bitka · Mohačka bitka i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Moslavina
Hrvatske prikazana crvenom bojom Vrtlinske. Moslavina (mađarski: Monoszló) je mikroregija središnje Hrvatske.
Hrvatska povijest i Moslavina · Moslavina i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Nikola Šubić Zrinski
Vlastoručni potpis Nikole Šubića Zrinskog Stari portret Zrinskog s kraja 16. stoljeća Grof Nikola Šubić Zrinski ili Nikola IV.
Hrvatska povijest i Nikola Šubić Zrinski · Nikola Šubić Zrinski i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Nikola Jurišić
Nikola Jurišić (o. 1490 - 1545.) Spomenik '''Nikoli Jurišiću''' u Zagrebu. Grb baruna Nikole Jurišića. Nikola barun Jurišić od Kisega (mađarski: Jurisics Miklós), (Senj, oko 1490. - Kiseg, 1545.), hrvatski plemić, vojskovođa i diplomat.
Hrvatska povijest i Nikola Jurišić · Nikola Jurišić i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Opsada Gvozdanskog 1577. – 1578.
Opsada Gvozdanskog 1577.
Hrvatska povijest i Opsada Gvozdanskog 1577. – 1578. · Opsada Gvozdanskog 1577. – 1578. i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Opsada Sigeta
Spomenik Nikoli Šubiću Zrinskom i Sulejmanu I. na mjestu čuvene bitke kod Sigeta. Opsada Sigeta trajala je od 5. kolovoza do 7. rujna 1566. godine.
Hrvatska povijest i Opsada Sigeta · Opsada Sigeta i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Hrvatska povijest i Osijek · Osijek i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Hrvatska povijest i Osmansko Carstvo · Osmansko Carstvo i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Ostrogon
Ostrogon ili Ostrigon Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađarski: Esztergom, latinski: Strigonium, njemački: Gran, poljski: Ostrzyhom, slovački: Ostrihom, turski: Estergon, rumunjski: Strigoniu) je grad na sjeveru Mađarske udaljen oko 50 km od Budimpešte.
Hrvatska povijest i Ostrogon · Ostrogon i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Pavao Ritter Vitezović
''Kronika aliti spomen vsega svijeta vikov'' (1744.) Pavao Ritter Vitezović (Senj, 7. siječnja 1652. – Beč, 20. siječnja 1713.), hrvatski polihistor, književnik, povjesničar, jezikoslovac i nakladnik.
Hrvatska povijest i Pavao Ritter Vitezović · Pavao Ritter Vitezović i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Petar Berislavić
Ivana Meštrovića iz 1933. godine. Petar Berislavić (mađ. Beriszló; Trogir, 1475. – Vražja gora kraj Korenice, 20. svibnja 1520.) bio je hrvatski ban, vesprimski biskup, kardinal i vojskovođa iz roda Berislavića Trogirskih.
Hrvatska povijest i Petar Berislavić · Petar Berislavić i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Petrinja
Grad Petrinja smješten je na desnoj obali Kupe, na ušću Petrinjčice.
Hrvatska povijest i Petrinja · Petrinja i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Počitelj (Čapljina, BiH)
Počitelj je naseljeno mjesto u gradu Čapljini, Federacija BiH, BiH.
Hrvatska povijest i Počitelj (Čapljina, BiH) · Počitelj (Čapljina, BiH) i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Hrvatska povijest i Požega · Požega i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Seljačka buna
Seljačka buna (ili Hrvatsko-slovenska Seljačka buna po suvremenicima nazivana još i Velika seljačka buna ili seljački rat),, preuzeto 30.
Hrvatska povijest i Seljačka buna · Seljačka buna i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Hrvatska povijest i Senj · Senj i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Sinj
Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.
Hrvatska povijest i Sinj · Sinj i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Skradin
Skradin je grad u Hrvatskoj.
Hrvatska povijest i Skradin · Skradin i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Srebrenička banovina
Hrvatska uoči Mohačke bitke 1526. godine. Vojvodine Usore Srebrenička (Srebrnička) banovina je bila vojna upravna jedinica na prostoru današnje države Bosne i Hercegovine.
Hrvatska povijest i Srebrenička banovina · Srebrenička banovina i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Hrvatska povijest i Srijem · Srijem i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Stjepangrad
Stjepangrad, Blagajska utvrda ili Bona je srednjovjekovna utvrda antičkih korijena u Hercegovini, kod Blagaja.
Hrvatska povijest i Stjepangrad · Stjepangrad i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Hrvatska povijest i Sveto Rimsko Carstvo · Stogodišnji hrvatsko-turski rat i Sveto Rimsko Carstvo ·
Tridesetogodišnji rat
Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.
Hrvatska povijest i Tridesetogodišnji rat · Stogodišnji hrvatsko-turski rat i Tridesetogodišnji rat ·
Vašvarski mir
Vašvarski mir (turskim riječima) Vašvarski mir ili Mir u Vašvaru (mađ. Vasvár), nazivan još i sramotnim mirom, bio je mirovni ugovor između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva koji je uslijedio nakon Monošterske bitke ili bitke kod Sv.
Hrvatska povijest i Vašvarski mir · Stogodišnji hrvatsko-turski rat i Vašvarski mir ·
Velika Kladuša
Velika Kladuša je općina na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.
Hrvatska povijest i Velika Kladuša · Stogodišnji hrvatsko-turski rat i Velika Kladuša ·
Vlasi
Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.
Hrvatska povijest i Vlasi · Stogodišnji hrvatsko-turski rat i Vlasi ·
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Hrvatska povijest i Vojna krajina · Stogodišnji hrvatsko-turski rat i Vojna krajina ·
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Hrvatska povijest i Vukovar · Stogodišnji hrvatsko-turski rat i Vukovar ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Hrvatska povijest i Zagreb · Stogodišnji hrvatsko-turski rat i Zagreb ·
Zrinsko-frankopanska urota
Bečkom Novom Mjestu, 30. travnja 1671. godine Zrinsko-frankopanska urota, bio je pokret hrvatskog i ugarskog plemstva protiv apsolutističke politike Habsburgovaca u razdoblju od 1664. do 1671. godine.
Hrvatska povijest i Zrinsko-frankopanska urota · Stogodišnji hrvatsko-turski rat i Zrinsko-frankopanska urota ·
1465.
Bez opisa.
1465. i Hrvatska povijest · 1465. i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatska povijest i Stogodišnji hrvatsko-turski rat imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatska povijest i Stogodišnji hrvatsko-turski rat
Usporedba između Hrvatska povijest i Stogodišnji hrvatsko-turski rat
Hrvatska povijest ima 588 odnose, a Stogodišnji hrvatsko-turski rat ima 331. Kao što im je zajedničko 70, Jaccard indeks 7.62% = 70 / (588 + 331).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatska povijest i Stogodišnji hrvatsko-turski rat. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: