Brže od pregledniku!Sličnosti između Hrvatska povijest i Unitarističko jugoslavenstvo
Hrvatska povijest i Unitarističko jugoslavenstvo imaju 14 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, Federacija, Hrvatska, Hrvatsko proljeće, Josip Broz Tito, Južnoslavenska ideja, Miko Tripalo, Miroslav Krleža, Raspad SFRJ, Savka Dabčević-Kučar, Slobodan Milošević, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Unitarističko jugoslavenstvo, Ustav druge Jugoslavije.
Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije
partizana i kasnije zastava DFJ Zastava SSSR-a – služila je i kao zastava KPJ Faksimil odluke II. zasjedanja AVNOJ-a 1943. o federativnom uređenju Jugoslavije. Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) je bivša jugoslavenska komunistička institucija.
Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije i Hrvatska povijest · Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije i Unitarističko jugoslavenstvo ·
Federacija
Federacija (od lat. foedus - savez) ili savezna (federativna) država je na ustavnopravnom temelju osnovana zajednica više jedinica, koje se nazivaju države, republike, provincije, zemlje, pokrajine (federalne jedinice).
Federacija i Hrvatska povijest · Federacija i Unitarističko jugoslavenstvo ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Hrvatska povijest · Hrvatska i Unitarističko jugoslavenstvo ·
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Hrvatska povijest i Hrvatsko proljeće · Hrvatsko proljeće i Unitarističko jugoslavenstvo ·
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Hrvatska povijest i Josip Broz Tito · Josip Broz Tito i Unitarističko jugoslavenstvo ·
Južnoslavenska ideja
Južnoslavenska ideja (ilirska ideja ili južnoslavenstvo odnosno jugoslavenstvo), ideja o kulturnom, nacionalnom i političkom povezivanju južnoslavenskih naroda, pri čemu su ti narodi shvaćani kao skup posebnih nacija ili kao jedna nacija.
Hrvatska povijest i Južnoslavenska ideja · Južnoslavenska ideja i Unitarističko jugoslavenstvo ·
Miko Tripalo
Ante Miko Tripalo (Sinj, 16. studenog 1926. – Zagreb, 11. prosinca 1995.), hrvatski političar i autor.
Hrvatska povijest i Miko Tripalo · Miko Tripalo i Unitarističko jugoslavenstvo ·
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Hrvatska povijest i Miroslav Krleža · Miroslav Krleža i Unitarističko jugoslavenstvo ·
Raspad SFRJ
Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.
Hrvatska povijest i Raspad SFRJ · Raspad SFRJ i Unitarističko jugoslavenstvo ·
Savka Dabčević-Kučar
Savka Dabčević-Kučar (Korčula, 6. prosinca 1923. – Zagreb, 6. kolovoza 2009.), hrvatska političarka i ekonomistica.
Hrvatska povijest i Savka Dabčević-Kučar · Savka Dabčević-Kučar i Unitarističko jugoslavenstvo ·
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Hrvatska povijest i Slobodan Milošević · Slobodan Milošević i Unitarističko jugoslavenstvo ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Hrvatska povijest i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Unitarističko jugoslavenstvo ·
Unitarističko jugoslavenstvo
Jugounitarizam je skup ideja koji se zalaže za ideje centralizirane i unitarne jugoslavenske države preko poticanja osjećaja jugoslavenskog nacionalizma (jugoslavenstvo).
Hrvatska povijest i Unitarističko jugoslavenstvo · Unitarističko jugoslavenstvo i Unitarističko jugoslavenstvo ·
Ustav druge Jugoslavije
Ustav iz 1946. Socijalistička Jugoslavija je tijekom svog postojanja u nekoliko navrata mijenjala ustave.
Hrvatska povijest i Ustav druge Jugoslavije · Unitarističko jugoslavenstvo i Ustav druge Jugoslavije ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatska povijest i Unitarističko jugoslavenstvo imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatska povijest i Unitarističko jugoslavenstvo
Usporedba između Hrvatska povijest i Unitarističko jugoslavenstvo
Hrvatska povijest ima 588 odnose, a Unitarističko jugoslavenstvo ima 21. Kao što im je zajedničko 14, Jaccard indeks 2.30% = 14 / (588 + 21).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatska povijest i Unitarističko jugoslavenstvo. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
