Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Hrvatska povijest i Zagrebačka nadbiskupija

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Hrvatska povijest i Zagrebačka nadbiskupija

Hrvatska povijest vs. Zagrebačka nadbiskupija

Hrvatski je narod oko 626. Zagrebačka nadbiskupija (lat. Archidioecesis Zagrebiensis) je brojem vjernika najveća upravna jedinica Katoličke crkve u Hrvatskoj.

Sličnosti između Hrvatska povijest i Zagrebačka nadbiskupija

Hrvatska povijest i Zagrebačka nadbiskupija imaju 15 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Alojzije Stepinac, Franjo Josip I., Hrvatska, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski narodni preporod, Hrvatski sabor, Josip Jelačić, Maksimilijan Vrhovac, Mletačka Republika, Osmansko Carstvo, Ostrogon, Panonska Hrvatska (kneževina), Zagreb, Zagrebačka biskupija, 1465..

Alojzije Stepinac

Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.

Alojzije Stepinac i Hrvatska povijest · Alojzije Stepinac i Zagrebačka nadbiskupija · Vidi više »

Franjo Josip I.

Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.

Franjo Josip I. i Hrvatska povijest · Franjo Josip I. i Zagrebačka nadbiskupija · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i Hrvatska povijest · Hrvatska i Zagrebačka nadbiskupija · Vidi više »

Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom

Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.

Hrvatska povijest i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Zagrebačka nadbiskupija · Vidi više »

Hrvatski narodni preporod

Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.

Hrvatska povijest i Hrvatski narodni preporod · Hrvatski narodni preporod i Zagrebačka nadbiskupija · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Hrvatska povijest i Hrvatski sabor · Hrvatski sabor i Zagrebačka nadbiskupija · Vidi više »

Josip Jelačić

Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.

Hrvatska povijest i Josip Jelačić · Josip Jelačić i Zagrebačka nadbiskupija · Vidi više »

Maksimilijan Vrhovac

Maksimilijan Vrhovac Maksimilijan Vrhovac (mađ.: Verhovácz Miksa; Karlovac, 23. studenog 1752. – Zagreb, 16. prosinca 1827.), zagrebački biskup.

Hrvatska povijest i Maksimilijan Vrhovac · Maksimilijan Vrhovac i Zagrebačka nadbiskupija · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Hrvatska povijest i Mletačka Republika · Mletačka Republika i Zagrebačka nadbiskupija · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Hrvatska povijest i Osmansko Carstvo · Osmansko Carstvo i Zagrebačka nadbiskupija · Vidi više »

Ostrogon

Ostrogon ili Ostrigon Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađarski: Esztergom, latinski: Strigonium, njemački: Gran, poljski: Ostrzyhom, slovački: Ostrihom, turski: Estergon, rumunjski: Strigoniu) je grad na sjeveru Mađarske udaljen oko 50 km od Budimpešte.

Hrvatska povijest i Ostrogon · Ostrogon i Zagrebačka nadbiskupija · Vidi više »

Panonska Hrvatska (kneževina)

Savsko-dravska Kneževina, Kneževina Donja Panonija, Donjopanonska Kneževina ili u hrvatskoj historiografiji Panonska HrvatskaGračanin 2008., str.

Hrvatska povijest i Panonska Hrvatska (kneževina) · Panonska Hrvatska (kneževina) i Zagrebačka nadbiskupija · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Hrvatska povijest i Zagreb · Zagreb i Zagrebačka nadbiskupija · Vidi više »

Zagrebačka biskupija

Zagrebačka biskupija je bila uspostavljena oko 1094., točnije - po povijesnim vrelima - između druge polovice 1093. i prve polovice 1095. godine da bi bila glavni oslonac ugarske vlasti na području od Drave do Gvozda, a da bi tu zadaću mogla što bolje obavljati, potpala je pod ugarskog nadbiskupa, po svemu se čini kaločkoga.

Hrvatska povijest i Zagrebačka biskupija · Zagrebačka biskupija i Zagrebačka nadbiskupija · Vidi više »

1465.

Bez opisa.

1465. i Hrvatska povijest · 1465. i Zagrebačka nadbiskupija · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Hrvatska povijest i Zagrebačka nadbiskupija

Hrvatska povijest ima 588 odnose, a Zagrebačka nadbiskupija ima 219. Kao što im je zajedničko 15, Jaccard indeks 1.86% = 15 / (588 + 219).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatska povijest i Zagrebačka nadbiskupija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »