Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Hrvatska radiotelevizija i Telenovela

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Hrvatska radiotelevizija i Telenovela

Hrvatska radiotelevizija vs. Telenovela

Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije. Telenovela (španjolski telenovela znači teleroman - na portugalskom jeziku „novela“, u pojedinim državama i „teleseria“) je specijalizirana forma sapunice koja potječe iz Latinske Amerike.

Sličnosti između Hrvatska radiotelevizija i Telenovela

Hrvatska radiotelevizija i Telenovela imaju 27 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Europa, Hrvatska, Hrvatska radiotelevizija, Internet, Južna Amerika, Psihologija, Radio, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Televizija, Zemljopisno područje, 1950., 1968., 1972., 1979., 1981., 1986., 1992., 1997., 1998., 2000., 2001., 2007., 2009., 2011., 2015., 2016., 2018..

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Europa i Hrvatska radiotelevizija · Europa i Telenovela · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i Hrvatska radiotelevizija · Hrvatska i Telenovela · Vidi više »

Hrvatska radiotelevizija

Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.

Hrvatska radiotelevizija i Hrvatska radiotelevizija · Hrvatska radiotelevizija i Telenovela · Vidi više »

Internet

Vizualizacija količine puteva na internetu. Internet je javno je dostupna globalna podatkovna mreža koja povezuje računala i računalne mreže služeći se internetskim protokolima za njihovu komunikaciju.

Hrvatska radiotelevizija i Internet · Internet i Telenovela · Vidi više »

Južna Amerika

Južna Amerika Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje.

Hrvatska radiotelevizija i Južna Amerika · Južna Amerika i Telenovela · Vidi više »

Psihologija

Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.

Hrvatska radiotelevizija i Psihologija · Psihologija i Telenovela · Vidi više »

Radio

Radio iz 1920. godine Radio, u starijoj literaturi krugoval, bežično je primanje i prijenos komunikacijskih signala elektromagnetskim valovima čije su frekvencije niže od frekvencije vidljive svjetlosti.

Hrvatska radiotelevizija i Radio · Radio i Telenovela · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Hrvatska radiotelevizija i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Telenovela · Vidi više »

Televizija

Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.

Hrvatska radiotelevizija i Televizija · Telenovela i Televizija · Vidi više »

Zemljopisno područje

Jedan od prikaza hrvatskih pokrajina (krajeva/makroregija):Središnja Hrvatska, Istočna Hrvatska, Planinska Hrvatska, Sjeverna hrvatska obala, Južna hrvatska obala. Zemljopisno područje ili zemljopisna regija (od engleskog izraza geographical region ili talijanskog Regione) je naziv koji može označavati prirodno-zemljopisno područje (s obzirom na tlo, klimu, vegetaciju, ekologiju i dr.) ili društveno-zemljopisno područje (s obzirom na gospodarstvo, naselja, stanovništvo...). Naziv se najčešće koristi za područje koje je manje-više jasno razgraničeno svojim prirodnim obilježjima (granice koje mogu biti rijeke, planine,...) i koje ima posebnosti vezane s kulturom ili poviješću određenog kraja.

Hrvatska radiotelevizija i Zemljopisno područje · Telenovela i Zemljopisno područje · Vidi više »

1950.

Bez opisa.

1950. i Hrvatska radiotelevizija · 1950. i Telenovela · Vidi više »

1968.

Bez opisa.

1968. i Hrvatska radiotelevizija · 1968. i Telenovela · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

1972. i Hrvatska radiotelevizija · 1972. i Telenovela · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

1979. i Hrvatska radiotelevizija · 1979. i Telenovela · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

1981. i Hrvatska radiotelevizija · 1981. i Telenovela · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

1986. i Hrvatska radiotelevizija · 1986. i Telenovela · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

1992. i Hrvatska radiotelevizija · 1992. i Telenovela · Vidi više »

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

1997. i Hrvatska radiotelevizija · 1997. i Telenovela · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

1998. i Hrvatska radiotelevizija · 1998. i Telenovela · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

2000. i Hrvatska radiotelevizija · 2000. i Telenovela · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

2001. i Hrvatska radiotelevizija · 2001. i Telenovela · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

2007. i Hrvatska radiotelevizija · 2007. i Telenovela · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

2009. i Hrvatska radiotelevizija · 2009. i Telenovela · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

2011. i Hrvatska radiotelevizija · 2011. i Telenovela · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

2015. i Hrvatska radiotelevizija · 2015. i Telenovela · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

2016. i Hrvatska radiotelevizija · 2016. i Telenovela · Vidi više »

2018.

Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.

2018. i Hrvatska radiotelevizija · 2018. i Telenovela · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Hrvatska radiotelevizija i Telenovela

Hrvatska radiotelevizija ima 260 odnose, a Telenovela ima 211. Kao što im je zajedničko 27, Jaccard indeks 5.73% = 27 / (260 + 211).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatska radiotelevizija i Telenovela. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »