Sličnosti između Hrvatska rukometna reprezentacija i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011.
Hrvatska rukometna reprezentacija i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. imaju 62 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Alžirska rukometna reprezentacija, Argentinska rukometna reprezentacija, Španjolska, Španjolska rukometna reprezentacija, Švedska, Švedska rukometna reprezentacija, Željko Musa, Češka, Brazil, Brazilska rukometna reprezentacija, Danska, Danska rukometna reprezentacija, Denis Buntić, Egipatska rukometna reprezentacija, Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010., Francuska, Francuska rukometna reprezentacija, Husqvarna Garden, Igor Vori, Islandska rukometna reprezentacija, Ivano Balić, Japanska rukometna reprezentacija, Jönköping, Južnokorejska rukometna reprezentacija, Luc Abalo, Mađarska rukometna reprezentacija, Malmö, Manuel Štrlek, Michaël Guigou, Nikola Karabatić, ..., Njemačka, Njemačka rukometna reprezentacija, Norveška, Norveška rukometna reprezentacija, Poljska rukometna reprezentacija, Slovenija, Srbija, Srbijanska rukometna reprezentacija, Svjetsko prvenstvo u rukometu, Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2009., Thierry Omeyer, Tuniska rukometna reprezentacija, Vedran Zrnić, XXX. Olimpijske igre – London 2012., 1. veljače, 10. svibnja, 12. lipnja, 14. siječnja, 15. siječnja, 19. siječnja, 2009., 2010., 2011., 22. siječnja, 23. siječnja, 24. siječnja, 25. siječnja, 27. siječnja, 28. siječnja, 30. siječnja, 31. siječnja, 6. veljače. Proširite indeks (32 više) »
Alžirska rukometna reprezentacija
Alžirska rukometna reprezentacija predstavlja državu Alžir u športu rukometu.
Alžirska rukometna reprezentacija i Hrvatska rukometna reprezentacija · Alžirska rukometna reprezentacija i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Argentinska rukometna reprezentacija
Argentinska rukometna reprezentacija predstavlja državu Argentinu u rukometu.
Argentinska rukometna reprezentacija i Hrvatska rukometna reprezentacija · Argentinska rukometna reprezentacija i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Španjolska i Hrvatska rukometna reprezentacija · Španjolska i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Španjolska rukometna reprezentacija
Španjolska rukometna reprezentacija (2013) Španjolska rukometna reprezentacija predstavlja državu Španjolsku u športu rukometu.
Španjolska rukometna reprezentacija i Hrvatska rukometna reprezentacija · Španjolska rukometna reprezentacija i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Švedska i Hrvatska rukometna reprezentacija · Švedska i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Švedska rukometna reprezentacija
Švedska rukometna reprezentacija predstavlja državu Švedsku u športu rukometu.
Švedska rukometna reprezentacija i Hrvatska rukometna reprezentacija · Švedska rukometna reprezentacija i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Željko Musa
Željko Musa (Mostar, 8. siječnja 1986.) hrvatski je rukometaš.
Hrvatska rukometna reprezentacija i Željko Musa · Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. i Željko Musa ·
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Hrvatska rukometna reprezentacija i Češka · Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. i Češka ·
Brazil
Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.
Brazil i Hrvatska rukometna reprezentacija · Brazil i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Brazilska rukometna reprezentacija
Brazilska rukometna reprezentacija predstavlja državu Brazil u športu rukometu.
Brazilska rukometna reprezentacija i Hrvatska rukometna reprezentacija · Brazilska rukometna reprezentacija i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Danska i Hrvatska rukometna reprezentacija · Danska i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Danska rukometna reprezentacija
Danska rukometna reprezentacija predstavlja državu Dansku u športu rukometu.
Danska rukometna reprezentacija i Hrvatska rukometna reprezentacija · Danska rukometna reprezentacija i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Denis Buntić
Denis Buntić (Ljubuški, 13. listopada 1982.) hrvatski je rukometaš.
Denis Buntić i Hrvatska rukometna reprezentacija · Denis Buntić i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Egipatska rukometna reprezentacija
Egipatska rukometna reprezentacija predstavlja državu Egipat u športu rukometu.
Egipatska rukometna reprezentacija i Hrvatska rukometna reprezentacija · Egipatska rukometna reprezentacija i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010.
Deveto Europsko prvenstvo u rukometu održavalo se od 19. do 31. siječnja 2010. u Austriji, u pet gradova: Wiener Neustadtu, Grazu, Linzu, Innsbrucku i Beču.
Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Hrvatska rukometna reprezentacija · Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Francuska i Hrvatska rukometna reprezentacija · Francuska i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Francuska rukometna reprezentacija
Francuska rukometna reprezentacija predstavlja državu Francusku u športu rukometu.
Francuska rukometna reprezentacija i Hrvatska rukometna reprezentacija · Francuska rukometna reprezentacija i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Husqvarna Garden
Husqvarna Garden, bivša Kinnarps Arena, višenamjenska je dvorana koja uglavnom služi za hokej mečeve lokalnog hokej tima HV 71 i smještena je u gradu Jönköping u naselju Rosenlund.
Hrvatska rukometna reprezentacija i Husqvarna Garden · Husqvarna Garden i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Igor Vori
Igor Vori (Sesvete, 20. rujna 1980.), bivši je hrvatski rukometaš i bivši trener RK Prvo plinarsko društvo Zagreb.
Hrvatska rukometna reprezentacija i Igor Vori · Igor Vori i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Islandska rukometna reprezentacija
Islandska rukometna reprezentacija predstavlja državu Island u športu rukometu.
Hrvatska rukometna reprezentacija i Islandska rukometna reprezentacija · Islandska rukometna reprezentacija i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Ivano Balić
Ivano Balić (Split, 1. travnja 1979.), hrvatski rukometaš, olimpijski pobjednik i svjetski prvak.
Hrvatska rukometna reprezentacija i Ivano Balić · Ivano Balić i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Japanska rukometna reprezentacija
Japanska rukometna reprezentacija predstavlja državu Japan u športu rukometu.
Hrvatska rukometna reprezentacija i Japanska rukometna reprezentacija · Japanska rukometna reprezentacija i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Jönköping
Jönköping je grad i sjedište istoimene općine i istoimene županije u središnjem dijelu južne Švedske.
Hrvatska rukometna reprezentacija i Jönköping · Jönköping i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Južnokorejska rukometna reprezentacija
Južnokorejska rukometna reprezentacija predstavlja državu Južnu Koreju u športu rukometu.
Hrvatska rukometna reprezentacija i Južnokorejska rukometna reprezentacija · Južnokorejska rukometna reprezentacija i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Luc Abalo
Luc Abalo (Ivry-sur-Seine, 6. rujna 1984.) je umirovljeni francuski rukometaš i reprezentativac koji je igrao na poziciji desnog krila i slovio za jedno od najboljih desnih krila svijeta.
Hrvatska rukometna reprezentacija i Luc Abalo · Luc Abalo i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Mađarska rukometna reprezentacija
Mađarska rukometna reprezentacija predstavlja državu Mađarsku u športu rukometu.
Hrvatska rukometna reprezentacija i Mađarska rukometna reprezentacija · Mađarska rukometna reprezentacija i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Malmö
Malmö (danski: Malmø) grad je u Švedskoj.
Hrvatska rukometna reprezentacija i Malmö · Malmö i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Manuel Štrlek
Manuel Štrlek (Zagreb, 1. prosinca 1988.) je hrvatski rukometni reprezentativac.
Hrvatska rukometna reprezentacija i Manuel Štrlek · Manuel Štrlek i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Michaël Guigou
Michaël Guigou (Apt, Vaucluse, 28. siječnja 1982.) je francuski rukometaš.
Hrvatska rukometna reprezentacija i Michaël Guigou · Michaël Guigou i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Nikola Karabatić
Nikola Karabatić (Niš, 11. travnja 1984.), rukometni je reprezentativac Francuske i član francuskoga rukometnog kluba PSG.
Hrvatska rukometna reprezentacija i Nikola Karabatić · Nikola Karabatić i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Hrvatska rukometna reprezentacija i Njemačka · Njemačka i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Njemačka rukometna reprezentacija
Njemačka rukometna reprezentacija predstavlja državu Njemačku u športu rukometu.
Hrvatska rukometna reprezentacija i Njemačka rukometna reprezentacija · Njemačka rukometna reprezentacija i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Hrvatska rukometna reprezentacija i Norveška · Norveška i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Norveška rukometna reprezentacija
Norveška rukometna reprezentacija predstavlja državu Norvešku u športu rukometu.
Hrvatska rukometna reprezentacija i Norveška rukometna reprezentacija · Norveška rukometna reprezentacija i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Poljska rukometna reprezentacija
Reprezentacija i Predsjednik Republike Poljske Lech Kaczyński. Poljska rukometna reprezentacija predstavlja državu Poljsku u športu rukometu.
Hrvatska rukometna reprezentacija i Poljska rukometna reprezentacija · Poljska rukometna reprezentacija i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Hrvatska rukometna reprezentacija i Slovenija · Slovenija i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Hrvatska rukometna reprezentacija i Srbija · Srbija i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Srbijanska rukometna reprezentacija
Srbijanska rukometna reprezentacija predstavlja Srbiju u rukometnim natjecanjima.
Hrvatska rukometna reprezentacija i Srbijanska rukometna reprezentacija · Srbijanska rukometna reprezentacija i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Svjetsko prvenstvo u rukometu
Svjetsko rukometno prvenstvo za muškarce športsko je natjecanje koje se održava od 1938. godine, a stalno od 1954. godine.
Hrvatska rukometna reprezentacija i Svjetsko prvenstvo u rukometu · Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2009.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009. je 21.
Hrvatska rukometna reprezentacija i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2009. · Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2009. ·
Thierry Omeyer
Thierry Omeyer (Mulhouse, 2. studenog 1976.) je bivši francuski rukometni vratar i najbolji rukometni vratar svih vremena.
Hrvatska rukometna reprezentacija i Thierry Omeyer · Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. i Thierry Omeyer ·
Tuniska rukometna reprezentacija
Tuniska rukometna reprezentacija predstavlja državu Tunis u športu rukometu.
Hrvatska rukometna reprezentacija i Tuniska rukometna reprezentacija · Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. i Tuniska rukometna reprezentacija ·
Vedran Zrnić
Vedran Zrnić (Zagreb, 26. rujna 1979.) je hrvatski rukometaš.
Hrvatska rukometna reprezentacija i Vedran Zrnić · Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. i Vedran Zrnić ·
XXX. Olimpijske igre – London 2012.
XXX.
Hrvatska rukometna reprezentacija i XXX. Olimpijske igre – London 2012. · Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. i XXX. Olimpijske igre – London 2012. ·
1. veljače
1.
1. veljače i Hrvatska rukometna reprezentacija · 1. veljače i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
10. svibnja
10.
10. svibnja i Hrvatska rukometna reprezentacija · 10. svibnja i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
12. lipnja
12.
12. lipnja i Hrvatska rukometna reprezentacija · 12. lipnja i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
14. siječnja
14.
14. siječnja i Hrvatska rukometna reprezentacija · 14. siječnja i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
15. siječnja
15.
15. siječnja i Hrvatska rukometna reprezentacija · 15. siječnja i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
19. siječnja
19.
19. siječnja i Hrvatska rukometna reprezentacija · 19. siječnja i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
2009. i Hrvatska rukometna reprezentacija · 2009. i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
2010. i Hrvatska rukometna reprezentacija · 2010. i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
2011.
Bez opisa.
2011. i Hrvatska rukometna reprezentacija · 2011. i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
22. siječnja
22.
22. siječnja i Hrvatska rukometna reprezentacija · 22. siječnja i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
23. siječnja
23.
23. siječnja i Hrvatska rukometna reprezentacija · 23. siječnja i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
24. siječnja
24.
24. siječnja i Hrvatska rukometna reprezentacija · 24. siječnja i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
25. siječnja
25.
25. siječnja i Hrvatska rukometna reprezentacija · 25. siječnja i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
27. siječnja
27.
27. siječnja i Hrvatska rukometna reprezentacija · 27. siječnja i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
28. siječnja
28.
28. siječnja i Hrvatska rukometna reprezentacija · 28. siječnja i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
30. siječnja
30.
30. siječnja i Hrvatska rukometna reprezentacija · 30. siječnja i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
31. siječnja
31.
31. siječnja i Hrvatska rukometna reprezentacija · 31. siječnja i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
6. veljače
6.
6. veljače i Hrvatska rukometna reprezentacija · 6. veljače i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatska rukometna reprezentacija i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatska rukometna reprezentacija i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011.
Usporedba između Hrvatska rukometna reprezentacija i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011.
Hrvatska rukometna reprezentacija ima 637 odnose, a Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. ima 173. Kao što im je zajedničko 62, Jaccard indeks 7.65% = 62 / (637 + 173).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatska rukometna reprezentacija i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: