Brže od pregledniku!Sličnosti između Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski parlamentarni izbori 2003.
Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski parlamentarni izbori 2003. imaju 20 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Božidar Pankretić, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatski sabor, Istarski demokratski sabor, Ivica Račan, Ivo Sanader, Jadranka Kosor, Josip Friščić, Kolinda Grabar-Kitarović, Primorsko goranski savez, Slavonsko-baranjska hrvatska stranka, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Stjepan Mesić, Zlatko Tomčić, 2003., 23. studenoga.
Božidar Pankretić
Božidar Pankretić (Gaj, Vrbovec, 9. studenoga 1964.), bivši ministar regionalnog razvoja,šumarstva i vodnog gospodarstva.
Božidar Pankretić i Hrvatska seljačka stranka · Božidar Pankretić i Hrvatski parlamentarni izbori 2003. ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Hrvatska seljačka stranka · Hrvatska i Hrvatski parlamentarni izbori 2003. ·
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Hrvatska demokratska zajednica i Hrvatska seljačka stranka · Hrvatska demokratska zajednica i Hrvatski parlamentarni izbori 2003. ·
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati hrvatska je parlamentarna politička stranka.
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati i Hrvatska seljačka stranka · Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati i Hrvatski parlamentarni izbori 2003. ·
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Hrvatska seljačka stranka i Hrvatska seljačka stranka · Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski parlamentarni izbori 2003. ·
Hrvatska socijalno-liberalna stranka
Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.
Hrvatska seljačka stranka i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · Hrvatska socijalno-liberalna stranka i Hrvatski parlamentarni izbori 2003. ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski sabor · Hrvatski parlamentarni izbori 2003. i Hrvatski sabor ·
Istarski demokratski sabor
Istarski demokratski sabor (IDS, talj. Dieta democratica istriana) je politička stranka regionalistička i socijalno-liberalnog opredjeljenja te dugo vremena najveća regionalistička stranka u Republici Hrvatskoj.
Hrvatska seljačka stranka i Istarski demokratski sabor · Hrvatski parlamentarni izbori 2003. i Istarski demokratski sabor ·
Ivica Račan
Ivica Račan (Ebersbach, 24. veljače 1944. – Zagreb, 29. travnja 2007.), bio je hrvatski političar, predsjednik Vlade Republike Hrvatske od 27. siječnja 2000. do 23. prosinca 2003. godine i prvi predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske.
Hrvatska seljačka stranka i Ivica Račan · Hrvatski parlamentarni izbori 2003. i Ivica Račan ·
Ivo Sanader
Dr.
Hrvatska seljačka stranka i Ivo Sanader · Hrvatski parlamentarni izbori 2003. i Ivo Sanader ·
Jadranka Kosor
Jadranka Kosor (Pakrac, 1. srpnja 1953.), hrvatska političarka, 9.
Hrvatska seljačka stranka i Jadranka Kosor · Hrvatski parlamentarni izbori 2003. i Jadranka Kosor ·
Josip Friščić
Josip Friščić (Subotica Podravska, 15. kolovoza 1949. – Koprivnica, 23. siječnja 2016.), bio je hrvatski političar, bivši potpredsjednik Hrvatskog sabora, bivši predsjednik HSS-a. Župan Koprivničko-križevačke županije od 2001. do 2008. godine.
Hrvatska seljačka stranka i Josip Friščić · Hrvatski parlamentarni izbori 2003. i Josip Friščić ·
Kolinda Grabar-Kitarović
Kolinda Grabar-Kitarović (Rijeka, 29. travnja 1968.) hrvatska je političarka i diplomatkinja, predsjednica Republike Hrvatske od 2015.
Hrvatska seljačka stranka i Kolinda Grabar-Kitarović · Hrvatski parlamentarni izbori 2003. i Kolinda Grabar-Kitarović ·
Primorsko goranski savez
Primorsko goranski savez (PGS) hrvatska je regionalna politička stranka koja djeluje na području Hrvatskog primorja i Kvarnera te Gorskoga kotara.
Hrvatska seljačka stranka i Primorsko goranski savez · Hrvatski parlamentarni izbori 2003. i Primorsko goranski savez ·
Slavonsko-baranjska hrvatska stranka
Slavonsko-baranjska hrvatska stranka (SBHS) bila je regionalistička politička stranka u Hrvatskoj, koja je djelovala na području Slavonije.
Hrvatska seljačka stranka i Slavonsko-baranjska hrvatska stranka · Hrvatski parlamentarni izbori 2003. i Slavonsko-baranjska hrvatska stranka ·
Socijaldemokratska partija Hrvatske
|tijelo4 zastupljenost.
Hrvatska seljačka stranka i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Hrvatski parlamentarni izbori 2003. i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Stjepan Mesić
Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).
Hrvatska seljačka stranka i Stjepan Mesić · Hrvatski parlamentarni izbori 2003. i Stjepan Mesić ·
Zlatko Tomčić
Zlatko Tomčić (Zagreb, 10. srpnja 1945.), hrvatski političar, bivši predsjednik Hrvatske seljačke stranke, te bivši predsjednik Hrvatskoga sabora.
Hrvatska seljačka stranka i Zlatko Tomčić · Hrvatski parlamentarni izbori 2003. i Zlatko Tomčić ·
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
2003. i Hrvatska seljačka stranka · 2003. i Hrvatski parlamentarni izbori 2003. ·
23. studenoga
23.
23. studenoga i Hrvatska seljačka stranka · 23. studenoga i Hrvatski parlamentarni izbori 2003. ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski parlamentarni izbori 2003. imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski parlamentarni izbori 2003.
Usporedba između Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski parlamentarni izbori 2003.
Hrvatska seljačka stranka ima 272 odnose, a Hrvatski parlamentarni izbori 2003. ima 94. Kao što im je zajedničko 20, Jaccard indeks 5.46% = 20 / (272 + 94).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski parlamentarni izbori 2003.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
