Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski predsjednički izbori 2014.

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski predsjednički izbori 2014.

Hrvatska seljačka stranka vs. Hrvatski predsjednički izbori 2014.

Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka. Izbori za predsjednika Republike Hrvatske šesti su po redu predsjednički izbori u Republici Hrvatskoj.

Sličnosti između Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski predsjednički izbori 2014.

Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski predsjednički izbori 2014. imaju 12 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Franjo Tuđman, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatski parlamentarni izbori 2015., Istarski demokratski sabor, Kolinda Grabar-Kitarović, Predsjednički izbori u Hrvatskoj, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Zagreb.

Franjo Tuđman

Dr.

Franjo Tuđman i Hrvatska seljačka stranka · Franjo Tuđman i Hrvatski predsjednički izbori 2014. · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i Hrvatska seljačka stranka · Hrvatska i Hrvatski predsjednički izbori 2014. · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.

Hrvatska demokratska zajednica i Hrvatska seljačka stranka · Hrvatska demokratska zajednica i Hrvatski predsjednički izbori 2014. · Vidi više »

Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati

Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati hrvatska je parlamentarna politička stranka.

Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati i Hrvatska seljačka stranka · Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati i Hrvatski predsjednički izbori 2014. · Vidi više »

Hrvatska seljačka stranka

Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.

Hrvatska seljačka stranka i Hrvatska seljačka stranka · Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski predsjednički izbori 2014. · Vidi više »

Hrvatska socijalno-liberalna stranka

Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.

Hrvatska seljačka stranka i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · Hrvatska socijalno-liberalna stranka i Hrvatski predsjednički izbori 2014. · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 2015.

Izbori za Osmi saziv Hrvatskog sabora održani su 8. studenoga 2015. godine.

Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski parlamentarni izbori 2015. · Hrvatski parlamentarni izbori 2015. i Hrvatski predsjednički izbori 2014. · Vidi više »

Istarski demokratski sabor

Istarski demokratski sabor (IDS, talj. Dieta democratica istriana) je politička stranka regionalistička i socijalno-liberalnog opredjeljenja te dugo vremena najveća regionalistička stranka u Republici Hrvatskoj.

Hrvatska seljačka stranka i Istarski demokratski sabor · Hrvatski predsjednički izbori 2014. i Istarski demokratski sabor · Vidi više »

Kolinda Grabar-Kitarović

Kolinda Grabar-Kitarović (Rijeka, 29. travnja 1968.) hrvatska je političarka i diplomatkinja, predsjednica Republike Hrvatske od 2015.

Hrvatska seljačka stranka i Kolinda Grabar-Kitarović · Hrvatski predsjednički izbori 2014. i Kolinda Grabar-Kitarović · Vidi više »

Predsjednički izbori u Hrvatskoj

Izbor za predsjednika Republike Hrvatske održavaju se, u pravilu, svakih pet godina, koliko traje jedan mandat predsjedniku Republike.

Hrvatska seljačka stranka i Predsjednički izbori u Hrvatskoj · Hrvatski predsjednički izbori 2014. i Predsjednički izbori u Hrvatskoj · Vidi više »

Socijaldemokratska partija Hrvatske

|tijelo4 zastupljenost.

Hrvatska seljačka stranka i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Hrvatski predsjednički izbori 2014. i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Hrvatska seljačka stranka i Zagreb · Hrvatski predsjednički izbori 2014. i Zagreb · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski predsjednički izbori 2014.

Hrvatska seljačka stranka ima 272 odnose, a Hrvatski predsjednički izbori 2014. ima 40. Kao što im je zajedničko 12, Jaccard indeks 3.85% = 12 / (272 + 40).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski predsjednički izbori 2014.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »