Brže od pregledniku!Sličnosti između Hrvatska seljačka stranka i Jugoslavenska nacionalna stranka
Hrvatska seljačka stranka i Jugoslavenska nacionalna stranka imaju 17 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Aleksandar I. Karađorđević, Šestosiječanjska diktatura, Časopis za suvremenu povijest, Beograd, Bogoljub Jevtić, Hrvatska, Hrvatska seljačka stranka, Hrvoje Matković, Jugoslavenska demokratska stranka, Jugoslavenska muslimanska organizacija, Kraljevina Jugoslavija, Narodna radikalna stranka, Petar Živković, Samostalna demokratska stranka, Slovenska narodna stranka, Vidovdanski ustav, 1935..
Aleksandar I. Karađorđević
Kralj Aleksandar I. Karađorđević, kralj Jugoslavije, poznat i kao Kralj Aleksandar Ujedinitelj (srp. Краљ Александар I Карађорђевић, Cetinje, 16. prosinca 1888. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je iz srpske kraljevske obitelji Karađorđevića, prvi kralj Kraljevine Jugoslavije (1929. – 1934.), a prije toga Regent Kraljevstva SHS (1918. – 1921.), i kralj Kraljevine SHS (1921. – 1929.). Za njegove vladavine kao Regenta Kraljevstva SHS donesena je 1920., Obznana i proglašen Vidovdanski ustav (1921.) (kojime je ozakonjen centralistički sustav i vlada u cijelosti postala ovisna o monarhu) te je ukinuo Ustav i uveo diktaturu 6. siječnja 1929.
Aleksandar I. Karađorđević i Hrvatska seljačka stranka · Aleksandar I. Karađorđević i Jugoslavenska nacionalna stranka ·
Šestosiječanjska diktatura
''Borbe'' o proglašenju diktature,9. siječnja 1929. Pojam Šestosiječanjska diktatura (također: Šestojanuarska diktatura – prvi je naziv češći u literaturi nakon 1990.) odnosi se na monarhističku diktaturu koju je 6. siječnja 1929. godine u Kraljevini SHS uveo kralj Aleksandar I. Karađorđević.
Šestosiječanjska diktatura i Hrvatska seljačka stranka · Šestosiječanjska diktatura i Jugoslavenska nacionalna stranka ·
Časopis za suvremenu povijest
Časopis za suvremenu povijest hrvatski je znanstveni časopis koji objavljuje rezultate istraživanja na području novije povijesti.
Hrvatska seljačka stranka i Časopis za suvremenu povijest · Jugoslavenska nacionalna stranka i Časopis za suvremenu povijest ·
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Beograd i Hrvatska seljačka stranka · Beograd i Jugoslavenska nacionalna stranka ·
Bogoljub Jevtić
Bogoljub Jevtić (Kragujevac, 24. prosinca 1886. — Pariz, 1960.), srpski političar i diplomat.
Bogoljub Jevtić i Hrvatska seljačka stranka · Bogoljub Jevtić i Jugoslavenska nacionalna stranka ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Hrvatska seljačka stranka · Hrvatska i Jugoslavenska nacionalna stranka ·
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Hrvatska seljačka stranka i Hrvatska seljačka stranka · Hrvatska seljačka stranka i Jugoslavenska nacionalna stranka ·
Hrvoje Matković
Hrvoje Matković (Šibenik, 12. listopada 1923. – Zagreb, 26. kolovoza 2010.), bio je hrvatski povjesničar.
Hrvatska seljačka stranka i Hrvoje Matković · Hrvoje Matković i Jugoslavenska nacionalna stranka ·
Jugoslavenska demokratska stranka
Demokratska stranka, odnosno Jugoslavenska demokratska stranka (službeni naziv) je politička stranka koja je djelovala u Prvoj Jugoslaviji, u emigraciji za vrijeme Drugog svjetskog rata te kraće vrijeme nakon uspostave komunističkog režima Druge Jugoslavije.
Hrvatska seljačka stranka i Jugoslavenska demokratska stranka · Jugoslavenska demokratska stranka i Jugoslavenska nacionalna stranka ·
Jugoslavenska muslimanska organizacija
Jugoslavenska muslimanska organizacija (JMO), bosanskohercegovačka politička stranka nakon Prvoga svjetskog rata, a okupljala je uglavnom Bošnjake.
Hrvatska seljačka stranka i Jugoslavenska muslimanska organizacija · Jugoslavenska muslimanska organizacija i Jugoslavenska nacionalna stranka ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Hrvatska seljačka stranka i Kraljevina Jugoslavija · Jugoslavenska nacionalna stranka i Kraljevina Jugoslavija ·
Narodna radikalna stranka
Narodna radikalna stranka je politička stranka koja je djelovala od 1881. do 1929. godine u Srbiji i Jugoslaviji.
Hrvatska seljačka stranka i Narodna radikalna stranka · Jugoslavenska nacionalna stranka i Narodna radikalna stranka ·
Petar Živković
Petar Živković Petar Živković, (Negotin, 1. siječnja 1879. – Pariz, 3. veljače 1947.), srbijanski, jugoslavenski general i premijer.
Hrvatska seljačka stranka i Petar Živković · Jugoslavenska nacionalna stranka i Petar Živković ·
Samostalna demokratska stranka
Samostalna demokratska stranka (SDS) osnovana je 1924. godine kad je Svetozar Pribićević, politički vođa Srba prečana, istupio iz Demokratske stranke.
Hrvatska seljačka stranka i Samostalna demokratska stranka · Jugoslavenska nacionalna stranka i Samostalna demokratska stranka ·
Slovenska narodna stranka
Slovenska pučka stranka (slovenski: Slovenska ljudska stranka) je politička stranka u Sloveniji.
Hrvatska seljačka stranka i Slovenska narodna stranka · Jugoslavenska nacionalna stranka i Slovenska narodna stranka ·
Vidovdanski ustav
Vidovdanski ustav Vidovdanski ustav izglasan je 28. lipnja 1921. godine (po pravoslavnom kalendaru blagdan sv. Vida – Vidovdanski ustav) kao prvi ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Hrvatska seljačka stranka i Vidovdanski ustav · Jugoslavenska nacionalna stranka i Vidovdanski ustav ·
1935.
Bez opisa.
1935. i Hrvatska seljačka stranka · 1935. i Jugoslavenska nacionalna stranka ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatska seljačka stranka i Jugoslavenska nacionalna stranka imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatska seljačka stranka i Jugoslavenska nacionalna stranka
Usporedba između Hrvatska seljačka stranka i Jugoslavenska nacionalna stranka
Hrvatska seljačka stranka ima 272 odnose, a Jugoslavenska nacionalna stranka ima 45. Kao što im je zajedničko 17, Jaccard indeks 5.36% = 17 / (272 + 45).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatska seljačka stranka i Jugoslavenska nacionalna stranka. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
