Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Hrvatska seljačka stranka i Marijana Petir

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Hrvatska seljačka stranka i Marijana Petir

Hrvatska seljačka stranka vs. Marijana Petir

Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka. Marijana Petir (Kutina, 4. listopada 1975.), političarka, bivša hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, vanjska članica Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora, voditeljica Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve Sisačke biskupije, članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj EU Parlamenta, EU svom seljaku majka, hrvatska Vlada je hrvatskom seljaku maćeha bivša saborska zastupnica i zamjenica župana, potpredsjednica HSS-a. Po struci je profesorica biologije i teologinja.

Sličnosti između Hrvatska seljačka stranka i Marijana Petir

Hrvatska seljačka stranka i Marijana Petir imaju 17 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Europski parlament, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatski parlamentarni izbori 2007., Hrvatski parlamentarni izbori 2011., Hrvatski predsjednički izbori 2005., Ivo Sanader, Izbori za Europski parlament 2013., Klub zastupnika, Stjepan Mesić, Zagreb, 2002., 2003., 2011., 2016..

Europski parlament

Europski parlament (EP) jedno je od tri zakonodavna ogranka Europske unije i jedna od njezinih sedam institucija.

Europski parlament i Hrvatska seljačka stranka · Europski parlament i Marijana Petir · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i Hrvatska seljačka stranka · Hrvatska i Marijana Petir · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.

Hrvatska demokratska zajednica i Hrvatska seljačka stranka · Hrvatska demokratska zajednica i Marijana Petir · Vidi više »

Hrvatska seljačka stranka

Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.

Hrvatska seljačka stranka i Hrvatska seljačka stranka · Hrvatska seljačka stranka i Marijana Petir · Vidi više »

Hrvatska socijalno-liberalna stranka

Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.

Hrvatska seljačka stranka i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · Hrvatska socijalno-liberalna stranka i Marijana Petir · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 2007.

Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održani su 25. studenog 2007. godine, odnosno 24.

Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski parlamentarni izbori 2007. · Hrvatski parlamentarni izbori 2007. i Marijana Petir · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 2011.

Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor raspisani su odlukom Predsjednika RH, te održani 4. prosinca 2011. godine, odnosno 3.

Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski parlamentarni izbori 2011. · Hrvatski parlamentarni izbori 2011. i Marijana Petir · Vidi više »

Hrvatski predsjednički izbori 2005.

Rezultati predsjedničkih izbora po županijama: Stjepan Mesić - narančasto, Jadranka Kosor - plavo. Predsjednički izbori 2005. su četvrti predsjednički izbori po Ustavu iz 1990.

Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski predsjednički izbori 2005. · Hrvatski predsjednički izbori 2005. i Marijana Petir · Vidi više »

Ivo Sanader

Dr.

Hrvatska seljačka stranka i Ivo Sanader · Ivo Sanader i Marijana Petir · Vidi više »

Izbori za Europski parlament 2013.

Izbori za Europski parlament 2013. izbori su za predstavnike Hrvatske u Europskom parlamentu, održani su 14. travnja 2013. godine.

Hrvatska seljačka stranka i Izbori za Europski parlament 2013. · Izbori za Europski parlament 2013. i Marijana Petir · Vidi više »

Klub zastupnika

Klub zastupnika u Hrvatskom saboru čine najmanje tri zastupnika.

Hrvatska seljačka stranka i Klub zastupnika · Klub zastupnika i Marijana Petir · Vidi više »

Stjepan Mesić

Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).

Hrvatska seljačka stranka i Stjepan Mesić · Marijana Petir i Stjepan Mesić · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Hrvatska seljačka stranka i Zagreb · Marijana Petir i Zagreb · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

2002. i Hrvatska seljačka stranka · 2002. i Marijana Petir · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

2003. i Hrvatska seljačka stranka · 2003. i Marijana Petir · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

2011. i Hrvatska seljačka stranka · 2011. i Marijana Petir · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

2016. i Hrvatska seljačka stranka · 2016. i Marijana Petir · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Hrvatska seljačka stranka i Marijana Petir

Hrvatska seljačka stranka ima 272 odnose, a Marijana Petir ima 58. Kao što im je zajedničko 17, Jaccard indeks 5.15% = 17 / (272 + 58).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatska seljačka stranka i Marijana Petir. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »