Sličnosti između Hrvatska seljačka stranka i Svetozar Pribićević
Hrvatska seljačka stranka i Svetozar Pribićević imaju 27 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Atentat u Narodnoj skupštini 1928., Austro-Ugarska, Đuro Basariček, Šestosiječanjska diktatura, Hrvatska, Hrvatska seljačka stranka, Hrvoje Matković, Ivan Granđa, Ivan Pernar, Josip Predavec, Jugoslavenska demokratska stranka, Kraljevina Jugoslavija, Ljubomir Davidović, Narodna radikalna stranka, Nikola Pašić, Pavle Radić, Puniša Račić, Samostalna demokratska stranka, Seljačko-demokratska koalicija, Stjepan Radić, Vidovdanski ustav, Zagreb, 1924., 1925., 1928., 20. lipnja, 27. svibnja.
Atentat u Narodnoj skupštini 1928.
Atentat u Narodnoj skupštini 1928., dogodio se 20. lipnja 1928. godine kada je u Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije u Beogradu izvršen atentat na zastupnike Hrvatske seljačke stranke, Ivana Pernara, Đuru Basaričeka, Ivana Granđu, Stjepana Radića i Pavla Radića.
Atentat u Narodnoj skupštini 1928. i Hrvatska seljačka stranka · Atentat u Narodnoj skupštini 1928. i Svetozar Pribićević ·
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Hrvatska seljačka stranka · Austro-Ugarska i Svetozar Pribićević ·
Đuro Basariček
Đuro Basariček (Zagreb, 13. ožujka 1884. – Beograd, 20. lipnja 1928.), bio je hrvatski političar, pravnik, publicist i društveni aktivist.
Hrvatska seljačka stranka i Đuro Basariček · Svetozar Pribićević i Đuro Basariček ·
Šestosiječanjska diktatura
''Borbe'' o proglašenju diktature,9. siječnja 1929. Pojam Šestosiječanjska diktatura (također: Šestojanuarska diktatura – prvi je naziv češći u literaturi nakon 1990.) odnosi se na monarhističku diktaturu koju je 6. siječnja 1929. godine u Kraljevini SHS uveo kralj Aleksandar I. Karađorđević.
Šestosiječanjska diktatura i Hrvatska seljačka stranka · Šestosiječanjska diktatura i Svetozar Pribićević ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Hrvatska seljačka stranka · Hrvatska i Svetozar Pribićević ·
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Hrvatska seljačka stranka i Hrvatska seljačka stranka · Hrvatska seljačka stranka i Svetozar Pribićević ·
Hrvoje Matković
Hrvoje Matković (Šibenik, 12. listopada 1923. – Zagreb, 26. kolovoza 2010.), bio je hrvatski povjesničar.
Hrvatska seljačka stranka i Hrvoje Matković · Hrvoje Matković i Svetozar Pribićević ·
Ivan Granđa
Ivan Granđa (Šašinovec, 25. ožujka 1879. – Zagreb, 31. ožujka 1953.),, Suzana Leček (2002.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 12.
Hrvatska seljačka stranka i Ivan Granđa · Ivan Granđa i Svetozar Pribićević ·
Ivan Pernar
Ivan Pernar (Hrastina kraj Zaprešića (Marija Gorica), 3. studenoga 1889. – New York, 2. travnja 1967.), bio je hrvatski odvjetnik i političar.
Hrvatska seljačka stranka i Ivan Pernar · Ivan Pernar i Svetozar Pribićević ·
Josip Predavec
Josip Predavec (Rugvica, 2. srpnja 1884. – Dugo Selo, 14. srpnja 1933.), bio je hrvatski povjesničar, agronom, prosvjetljitelj hrvatskog seljaštva, političar.
Hrvatska seljačka stranka i Josip Predavec · Josip Predavec i Svetozar Pribićević ·
Jugoslavenska demokratska stranka
Demokratska stranka, odnosno Jugoslavenska demokratska stranka (službeni naziv) je politička stranka koja je djelovala u Prvoj Jugoslaviji, u emigraciji za vrijeme Drugog svjetskog rata te kraće vrijeme nakon uspostave komunističkog režima Druge Jugoslavije.
Hrvatska seljačka stranka i Jugoslavenska demokratska stranka · Jugoslavenska demokratska stranka i Svetozar Pribićević ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Hrvatska seljačka stranka i Kraljevina Jugoslavija · Kraljevina Jugoslavija i Svetozar Pribićević ·
Ljubomir Davidović
Ljubomir Davidović Ljubomir Davidović (Beograd, 24. prosinca 1863. – Beograd, 19. veljače 1940.), srpski političar, osnivač Demokratske stranke u Srbiji.
Hrvatska seljačka stranka i Ljubomir Davidović · Ljubomir Davidović i Svetozar Pribićević ·
Narodna radikalna stranka
Narodna radikalna stranka je politička stranka koja je djelovala od 1881. do 1929. godine u Srbiji i Jugoslaviji.
Hrvatska seljačka stranka i Narodna radikalna stranka · Narodna radikalna stranka i Svetozar Pribićević ·
Nikola Pašić
Nikola Pašić (Zaječar, 18. prosinca 1845. – Beograd, 10. prosinca 1926.), bio je srpski političar, dugogodišnji predsjednik vlade Kraljevine Srbije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, osnivač i vođa Narodne radikalne stranke.
Hrvatska seljačka stranka i Nikola Pašić · Nikola Pašić i Svetozar Pribićević ·
Pavle Radić
Pavle (Pavao) Radić (Trebarjevo Desno, 10. siječnja 1880. – Beograd, 20. lipnja 1928.), bio je hrvatski političar.
Hrvatska seljačka stranka i Pavle Radić · Pavle Radić i Svetozar Pribićević ·
Puniša Račić
Puniša Račić. Puniša Račić (Slatina kod Andrijevice, Crna Gora, 17. srpnja 1886. – Beograd, 16. listopada 1944.), bio je agent srbijanske vlade, četnik i političar.
Hrvatska seljačka stranka i Puniša Račić · Puniša Račić i Svetozar Pribićević ·
Samostalna demokratska stranka
Samostalna demokratska stranka (SDS) osnovana je 1924. godine kad je Svetozar Pribićević, politički vođa Srba prečana, istupio iz Demokratske stranke.
Hrvatska seljačka stranka i Samostalna demokratska stranka · Samostalna demokratska stranka i Svetozar Pribićević ·
Seljačko-demokratska koalicija
Stjepan Radić govori na skupštinskom zborovanju u Dubrovniku 27. svibnja 1928. godine (desno od Radića je Josip Predavec a lijevo Svetozar Pribićević). Seljačko-demokratska koalicija naziv je za koaliciju Hrvatske seljačke stranke i Samostalne demokratske stranke (SDS), koja je okupljala ponajviše Srbe prečane.
Hrvatska seljačka stranka i Seljačko-demokratska koalicija · Seljačko-demokratska koalicija i Svetozar Pribićević ·
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Hrvatska seljačka stranka i Stjepan Radić · Stjepan Radić i Svetozar Pribićević ·
Vidovdanski ustav
Vidovdanski ustav Vidovdanski ustav izglasan je 28. lipnja 1921. godine (po pravoslavnom kalendaru blagdan sv. Vida – Vidovdanski ustav) kao prvi ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Hrvatska seljačka stranka i Vidovdanski ustav · Svetozar Pribićević i Vidovdanski ustav ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Hrvatska seljačka stranka i Zagreb · Svetozar Pribićević i Zagreb ·
1924.
Bez opisa.
1924. i Hrvatska seljačka stranka · 1924. i Svetozar Pribićević ·
1925.
Bez opisa.
1925. i Hrvatska seljačka stranka · 1925. i Svetozar Pribićević ·
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
1928. i Hrvatska seljačka stranka · 1928. i Svetozar Pribićević ·
20. lipnja
20.
20. lipnja i Hrvatska seljačka stranka · 20. lipnja i Svetozar Pribićević ·
27. svibnja
27.
27. svibnja i Hrvatska seljačka stranka · 27. svibnja i Svetozar Pribićević ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatska seljačka stranka i Svetozar Pribićević imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatska seljačka stranka i Svetozar Pribićević
Usporedba između Hrvatska seljačka stranka i Svetozar Pribićević
Hrvatska seljačka stranka ima 272 odnose, a Svetozar Pribićević ima 81. Kao što im je zajedničko 27, Jaccard indeks 7.65% = 27 / (272 + 81).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatska seljačka stranka i Svetozar Pribićević. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: