Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Hrvatska socijalno-liberalna stranka i Đurđa Adlešič

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Hrvatska socijalno-liberalna stranka i Đurđa Adlešič

Hrvatska socijalno-liberalna stranka vs. Đurđa Adlešič

Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj. Đurđa Adlešič (Bjelovar, 18. travnja 1960.), hrvatska političarka, potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske, bivša predsjednica HSLS-a, bivša gradonačelnica grada Bjelovara.

Sličnosti između Hrvatska socijalno-liberalna stranka i Đurđa Adlešič

Hrvatska socijalno-liberalna stranka i Đurđa Adlešič imaju 14 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatski parlamentarni izbori 1995., Hrvatski parlamentarni izbori 2000., Hrvatski parlamentarni izbori 2007., Hrvatski predsjednički izbori 2005., Hrvatski sabor, Kolovoz, 1990., 1998., 20. svibnja, 2006..

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · Hrvatska i Đurđa Adlešič · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.

Hrvatska demokratska zajednica i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · Hrvatska demokratska zajednica i Đurđa Adlešič · Vidi više »

Hrvatska seljačka stranka

Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.

Hrvatska seljačka stranka i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · Hrvatska seljačka stranka i Đurđa Adlešič · Vidi više »

Hrvatska socijalno-liberalna stranka

Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.

Hrvatska socijalno-liberalna stranka i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · Hrvatska socijalno-liberalna stranka i Đurđa Adlešič · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 1995.

Izbori zastupnika u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske održani su 29. listopada 1995. godine.

Hrvatska socijalno-liberalna stranka i Hrvatski parlamentarni izbori 1995. · Hrvatski parlamentarni izbori 1995. i Đurđa Adlešič · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 2000.

Zakonu iz 1999. godine) Parlamentarni izbori 2000.

Hrvatska socijalno-liberalna stranka i Hrvatski parlamentarni izbori 2000. · Hrvatski parlamentarni izbori 2000. i Đurđa Adlešič · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 2007.

Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održani su 25. studenog 2007. godine, odnosno 24.

Hrvatska socijalno-liberalna stranka i Hrvatski parlamentarni izbori 2007. · Hrvatski parlamentarni izbori 2007. i Đurđa Adlešič · Vidi više »

Hrvatski predsjednički izbori 2005.

Rezultati predsjedničkih izbora po županijama: Stjepan Mesić - narančasto, Jadranka Kosor - plavo. Predsjednički izbori 2005. su četvrti predsjednički izbori po Ustavu iz 1990.

Hrvatska socijalno-liberalna stranka i Hrvatski predsjednički izbori 2005. · Hrvatski predsjednički izbori 2005. i Đurđa Adlešič · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Hrvatska socijalno-liberalna stranka i Hrvatski sabor · Hrvatski sabor i Đurđa Adlešič · Vidi više »

Kolovoz

Kolovoz Kolovoz (lat. augustus) osmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Hrvatska socijalno-liberalna stranka i Kolovoz · Kolovoz i Đurđa Adlešič · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

1990. i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · 1990. i Đurđa Adlešič · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

1998. i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · 1998. i Đurđa Adlešič · Vidi više »

20. svibnja

20.

20. svibnja i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · 20. svibnja i Đurđa Adlešič · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

2006. i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · 2006. i Đurđa Adlešič · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Hrvatska socijalno-liberalna stranka i Đurđa Adlešič

Hrvatska socijalno-liberalna stranka ima 74 odnose, a Đurđa Adlešič ima 34. Kao što im je zajedničko 14, Jaccard indeks 12.96% = 14 / (74 + 34).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatska socijalno-liberalna stranka i Đurđa Adlešič. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »