Sličnosti između Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Sporazum Cvetković–Maček
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Sporazum Cvetković–Maček imaju 53 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Šid, Banovina Hrvatska, Banovine u Kraljevini Jugoslaviji, Beograd, Bogoljub Jevtić, Boka kotorska, Brčko, Buržoazija, Derventa, Dragiša Cvetković, Drina, Drinska banovina, Drugi svjetski rat, Dušan Simović, Dubrovnik, Dunavska banovina, Fojnica, Gradačac, Hrvati, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatski sabor, Hrvatsko državno pravo, Hrvatsko pitanje, Ilok, Kraljevina Jugoslavija, Marseille, Milan Stojadinović, Narodna radikalna stranka, Opća i nacionalna enciklopedija, Pavle Karađorđević, ..., Petar II. Karađorđević, Primorska banovina, Samostalna demokratska stranka, Savez komunista Jugoslavije, Savska banovina, Seljačko-demokratska koalicija, Sile Osovine, Srpska pravoslavna Crkva, Travanjski rat, Travnik, Trojni pakt, Ujedinjena opozicija, Ustaše, Velika Srbija, Vladko Maček, VMRO, Zagreb, 1918., 1927., 1939., 1940., 27. ožujka, 30. ožujka. Proširite indeks (23 više) »
Šid
Šid je grad i općina u zapadnom Srijemu (Vojvodina, Srbija), smješten na padinama Fruške gore.
Šid i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Šid i Sporazum Cvetković–Maček ·
Banovina Hrvatska
Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.
Banovina Hrvatska i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Banovina Hrvatska i Sporazum Cvetković–Maček ·
Banovine u Kraljevini Jugoslaviji
Banovine kraljevine Jugoslavije. Od 1929. godine kraljevina Jugoslavija je bila podjeljena u devet banovina.
Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i Sporazum Cvetković–Maček ·
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Beograd i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Beograd i Sporazum Cvetković–Maček ·
Bogoljub Jevtić
Bogoljub Jevtić (Kragujevac, 24. prosinca 1886. — Pariz, 1960.), srpski političar i diplomat.
Bogoljub Jevtić i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Bogoljub Jevtić i Sporazum Cvetković–Maček ·
Boka kotorska
Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.
Boka kotorska i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Boka kotorska i Sporazum Cvetković–Maček ·
Brčko
Brčko je grad i najveća luka u Bosni i Hercegovini.
Brčko i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Brčko i Sporazum Cvetković–Maček ·
Buržoazija
Buržoazija je jedna od klasa po kojima se obično dijeli kapitalističko društvo, prema nekim školama Zapadne ekonomske misli, posebice marksizma.
Buržoazija i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Buržoazija i Sporazum Cvetković–Maček ·
Derventa
Derventa je grad na sjeveru Bosne i Hercegovine.
Derventa i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Derventa i Sporazum Cvetković–Maček ·
Dragiša Cvetković
Dragiša Cvetković Dragiša Cvetković (Niš, 15. siječnja 1893. – Pariz, 18. veljače 1969.), bio je jugoslavenski političar.
Dragiša Cvetković i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Dragiša Cvetković i Sporazum Cvetković–Maček ·
Drina
Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.
Drina i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Drina i Sporazum Cvetković–Maček ·
Drinska banovina
Drinska banovina je bila banovina (provincija, regija) Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1941. godine.
Drinska banovina i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Drinska banovina i Sporazum Cvetković–Maček ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Drugi svjetski rat i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Drugi svjetski rat i Sporazum Cvetković–Maček ·
Dušan Simović
Dušan Simović (Kragujevac, 28. listopada 1882. — Beograd, 26. kolovoza 1962.), bio je general Vojske Kraljevine Jugoslavije, načelnik Glavnog vrhovnog stožera Jugoslavenske kraljevske vojske 1938.
Dušan Simović i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Dušan Simović i Sporazum Cvetković–Maček ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Dubrovnik i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Dubrovnik i Sporazum Cvetković–Maček ·
Dunavska banovina
Mapa Dunavske banovine Dunavska banovina je bila banovina (provincija, regija) Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1941. godine.
Dunavska banovina i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Dunavska banovina i Sporazum Cvetković–Maček ·
Fojnica
Fojnica je općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Fojnica i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Fojnica i Sporazum Cvetković–Maček ·
Gradačac
Gradačac je grad u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, sastavni dio Tuzlanske županije.
Gradačac i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Gradačac i Sporazum Cvetković–Maček ·
Hrvati
Bez opisa.
Hrvati i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Hrvati i Sporazum Cvetković–Maček ·
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Hrvatska seljačka stranka i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Hrvatska seljačka stranka i Sporazum Cvetković–Maček ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Hrvatski sabor · Hrvatski sabor i Sporazum Cvetković–Maček ·
Hrvatsko državno pravo
Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Hrvatsko državno pravo · Hrvatsko državno pravo i Sporazum Cvetković–Maček ·
Hrvatsko pitanje
Hrvatsko pitanje bio je naziv za pitanje statusa hrvatskih zemalja i hrvatskog naroda u raznim državnopravnim okvirima tijekom povijesti - Austro-Ugarskoj, Kraljevini Jugoslaviji, SFRJ.
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Hrvatsko pitanje · Hrvatsko pitanje i Sporazum Cvetković–Maček ·
Ilok
Središte grada Ilok je najistočniji grad u Hrvatskoj, a pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Ilok · Ilok i Sporazum Cvetković–Maček ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Kraljevina Jugoslavija · Kraljevina Jugoslavija i Sporazum Cvetković–Maček ·
Marseille
Marseille (oks. Marselha) je po veličini drugi grad u Francuskoj, a njegov je karakter određen povoljnim položajem luke u Lionskom zaljevu, na Sredozemlju.
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Marseille · Marseille i Sporazum Cvetković–Maček ·
Milan Stojadinović
Milan Stojadinović (lijevo) Milan Stojadinović (Čačak, 4. kolovoza 1888. – Buenos Aires, 24. listopada 1961.), bio je srpski ekonomist, sveučilišni profesor i političar.
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Milan Stojadinović · Milan Stojadinović i Sporazum Cvetković–Maček ·
Narodna radikalna stranka
Narodna radikalna stranka je politička stranka koja je djelovala od 1881. do 1929. godine u Srbiji i Jugoslaviji.
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Narodna radikalna stranka · Narodna radikalna stranka i Sporazum Cvetković–Maček ·
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Opća i nacionalna enciklopedija · Opća i nacionalna enciklopedija i Sporazum Cvetković–Maček ·
Pavle Karađorđević
Pavle Karađorđević (Sankt-Peterburg, 15. travnja 1893. – Pariz, 14. rujna 1976.), bio je srpski princ i jedini sin kneza Arsena Karađorđevića (1859. – 1938.), rođenog brata kralja Petra I. Karađorđevića (1844. – 1921.). Vrstan poznavatelj slikarstva i umjetnosti uopće.
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Pavle Karađorđević · Pavle Karađorđević i Sporazum Cvetković–Maček ·
Petar II. Karađorđević
Petar II.
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Petar II. Karađorđević · Petar II. Karađorđević i Sporazum Cvetković–Maček ·
Primorska banovina
Primorska banovina Primorska banovina je bila upravna jedinica u Kraljevini Jugoslaviji.
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Primorska banovina · Primorska banovina i Sporazum Cvetković–Maček ·
Samostalna demokratska stranka
Samostalna demokratska stranka (SDS) osnovana je 1924. godine kad je Svetozar Pribićević, politički vođa Srba prečana, istupio iz Demokratske stranke.
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Samostalna demokratska stranka · Samostalna demokratska stranka i Sporazum Cvetković–Maček ·
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Savez komunista Jugoslavije · Savez komunista Jugoslavije i Sporazum Cvetković–Maček ·
Savska banovina
Položaj banovine u Kraljevini Jugoslaviji Savska banovina je bila banovina Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1939. godine.
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Savska banovina · Savska banovina i Sporazum Cvetković–Maček ·
Seljačko-demokratska koalicija
Stjepan Radić govori na skupštinskom zborovanju u Dubrovniku 27. svibnja 1928. godine (desno od Radića je Josip Predavec a lijevo Svetozar Pribićević). Seljačko-demokratska koalicija naziv je za koaliciju Hrvatske seljačke stranke i Samostalne demokratske stranke (SDS), koja je okupljala ponajviše Srbe prečane.
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Seljačko-demokratska koalicija · Seljačko-demokratska koalicija i Sporazum Cvetković–Maček ·
Sile Osovine
Napada na Pearl Harbor. * ''Plava'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Siva'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamnozelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svjetlozelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile sile Osovine postale njihove marionete Predvodnice sila Osovine Sile Osovine, Osovina Rim-Berlin-Tokio ili samo Osovina je neformalni naziv koji se upotrebljava za savez država koje su bile suprotstavljene Saveznicima, odnosno pobjednicima u Drugome svjetskom ratu.
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Sile Osovine · Sile Osovine i Sporazum Cvetković–Maček ·
Srpska pravoslavna Crkva
Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Srpska pravoslavna Crkva · Sporazum Cvetković–Maček i Srpska pravoslavna Crkva ·
Travanjski rat
Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Travanjski rat · Sporazum Cvetković–Maček i Travanjski rat ·
Travnik
Travnik je općina u Bosni i Hercegovini.
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Travnik · Sporazum Cvetković–Maček i Travnik ·
Trojni pakt
Japanski propagandni plakat iz 1938.: "Dobri prijatelji iz tri zemlje" (仲良し三国, ''nakayoshi san-goku'') Trojni pakt su potpisale tadašnje fašističke države Italija, Njemačka i Japan 27. rujna 1940. u Berlinu i time stupile u vojni savez.
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Trojni pakt · Sporazum Cvetković–Maček i Trojni pakt ·
Ujedinjena opozicija
Vladko Maček Djelovanje radikalnih nacionalnih i ekstremističkih pokreta je kulminiralo atentatom na kralja Aleksandra I. Karađorđevića u Marseilleu 9. listopada 1934.
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Ujedinjena opozicija · Sporazum Cvetković–Maček i Ujedinjena opozicija ·
Ustaše
Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Ustaše · Sporazum Cvetković–Maček i Ustaše ·
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Velika Srbija · Sporazum Cvetković–Maček i Velika Srbija ·
Vladko Maček
Vladimir Matija Adam Vladko Maček (Jastrebarsko, 20. srpnja 1879. – Washington, DC, 15. svibnja 1964.), bio je hrvatski pravnik i političar.
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Vladko Maček · Sporazum Cvetković–Maček i Vladko Maček ·
VMRO
Granice Makedonije i Odrinske Trakije 1913. VMRO je akronim od Vnatrešna Makedonska Revolucionna Organizacija (makedonski: Внатрешна Македонска Револуционерна Организација, bugarski: Вътрешна Македоно-Одринска Революционна Организация) je tajna politička organizacija koja je djelovala od kraja XIX.
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i VMRO · Sporazum Cvetković–Maček i VMRO ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Zagreb · Sporazum Cvetković–Maček i Zagreb ·
1918.
Bez opisa.
1918. i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · 1918. i Sporazum Cvetković–Maček ·
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
1927. i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · 1927. i Sporazum Cvetković–Maček ·
1939.
Bez opisa.
1939. i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · 1939. i Sporazum Cvetković–Maček ·
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
1940. i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · 1940. i Sporazum Cvetković–Maček ·
27. ožujka
27.
27. ožujka i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · 27. ožujka i Sporazum Cvetković–Maček ·
30. ožujka
30.
30. ožujka i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · 30. ožujka i Sporazum Cvetković–Maček ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Sporazum Cvetković–Maček imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Sporazum Cvetković–Maček
Usporedba između Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Sporazum Cvetković–Maček
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji ima 188 odnose, a Sporazum Cvetković–Maček ima 109. Kao što im je zajedničko 53, Jaccard indeks 17.85% = 53 / (188 + 109).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Sporazum Cvetković–Maček. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: