Brže od pregledniku!Sličnosti između Hrvatski jezik i Jezikoslovlje
Hrvatski jezik i Jezikoslovlje imaju 19 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Bartol Kašić, Dalibor Brozović, Europa, Fonologija, Gramatika, Hrvatska, Hrvatski standardni jezik, Institut za hrvatski jezik, Jezično čistunstvo, Latinski jezik, Radoslav Katičić, Renesansa, Slavistika, Slovenski jezik, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srpskohrvatski jezik, Tomislav Maretić, Vuk Karadžić, 1604..
Bartol Kašić
Bartul Kašić, također Bartol Kašić (Pag, 15. kolovoza 1575. – Rim, 28. prosinca 1650.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, gramatičar, duhovni pisac i prevoditelj.
Bartol Kašić i Hrvatski jezik · Bartol Kašić i Jezikoslovlje ·
Dalibor Brozović
Dalibor Brozović Dalibor Brozović (Sarajevo, 28. srpnja 1927. – Zagreb, 19. lipnja 2009.), hrvatski jezikoslovac, kroatist, akademik i političar.
Dalibor Brozović i Hrvatski jezik · Dalibor Brozović i Jezikoslovlje ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i Hrvatski jezik · Europa i Jezikoslovlje ·
Fonologija
Fonologija (od grč. φωνή, phone.
Fonologija i Hrvatski jezik · Fonologija i Jezikoslovlje ·
Gramatika
Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.
Gramatika i Hrvatski jezik · Gramatika i Jezikoslovlje ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Hrvatski jezik · Hrvatska i Jezikoslovlje ·
Hrvatski standardni jezik
Hrvatski standardni jezik standardni je, kodificirani oblik hrvatskoga jezika.
Hrvatski jezik i Hrvatski standardni jezik · Hrvatski standardni jezik i Jezikoslovlje ·
Institut za hrvatski jezik
''Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje'' Institut za hrvatski jezik, do 2023.
Hrvatski jezik i Institut za hrvatski jezik · Institut za hrvatski jezik i Jezikoslovlje ·
Jezično čistunstvo
Jezično čistunstvo ili jezični purizam (iz latinskog purus čisto) opisuje nastojanja da se u jeziku umjesto tuđica i posuđenica rabe izrazi koji su stvoreni iz vlastitog jezika ili novotvorenice.
Hrvatski jezik i Jezično čistunstvo · Jezikoslovlje i Jezično čistunstvo ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Hrvatski jezik i Latinski jezik · Jezikoslovlje i Latinski jezik ·
Radoslav Katičić
Radoslav Katičić (Zagreb, 3. srpnja 1930. – Beč, 10. kolovoza 2019.) bio je hrvatski jezikoslovac i književni povjesničar.
Hrvatski jezik i Radoslav Katičić · Jezikoslovlje i Radoslav Katičić ·
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Hrvatski jezik i Renesansa · Jezikoslovlje i Renesansa ·
Slavistika
Slavistika je znanost o slavenskim jezicima, književnosti, i u širem smislu o kulturi na tim jezicima.
Hrvatski jezik i Slavistika · Jezikoslovlje i Slavistika ·
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Hrvatski jezik i Slovenski jezik · Jezikoslovlje i Slovenski jezik ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Hrvatski jezik i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Jezikoslovlje i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Srpskohrvatski jezik
Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.
Hrvatski jezik i Srpskohrvatski jezik · Jezikoslovlje i Srpskohrvatski jezik ·
Tomislav Maretić
Tomislav Maretić (Virovitica, 13. prosinca 1854. – Zagreb, 15. siječnja 1938.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf, član plemićke obitelji Maretić.
Hrvatski jezik i Tomislav Maretić · Jezikoslovlje i Tomislav Maretić ·
Vuk Karadžić
Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. godine Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.
Hrvatski jezik i Vuk Karadžić · Jezikoslovlje i Vuk Karadžić ·
1604.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatski jezik i Jezikoslovlje imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatski jezik i Jezikoslovlje
Usporedba između Hrvatski jezik i Jezikoslovlje
Hrvatski jezik ima 496 odnose, a Jezikoslovlje ima 83. Kao što im je zajedničko 19, Jaccard indeks 3.28% = 19 / (496 + 83).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatski jezik i Jezikoslovlje. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
