Brže od pregledniku!Sličnosti između Hrvatski jezik i Londonac
Hrvatski jezik i Londonac imaju 17 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Božidar Finka, Dalibor Brozović, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski jezik, London, Matica hrvatska, Milan Moguš, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Pravopis hrvatskoga jezika, Radoslav Katičić, Socijalistička Republika Hrvatska, Stjepan Babić, 1960., 1971., 1972., 1990..
Božidar Finka
Božidar Finka (Sali, Dugi otok, 19. prosinca 1925. – 17. svibnja 1999.) hrvatski jezikoslovac i pjesnik.
Božidar Finka i Hrvatski jezik · Božidar Finka i Londonac ·
Dalibor Brozović
Dalibor Brozović Dalibor Brozović (Sarajevo, 28. srpnja 1927. – Zagreb, 19. lipnja 2009.), hrvatski jezikoslovac, kroatist, akademik i političar.
Dalibor Brozović i Hrvatski jezik · Dalibor Brozović i Londonac ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Hrvatski jezik · Hrvatska i Londonac ·
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatski jezik · Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Londonac ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Hrvatski jezik i Hrvatski jezik · Hrvatski jezik i Londonac ·
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Hrvatski jezik i London · London i Londonac ·
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Hrvatski jezik i Matica hrvatska · Londonac i Matica hrvatska ·
Milan Moguš
Milan Moguš (Senj, 27. travnja 1927. – Zagreb, 19. studenoga 2017.) bio je hrvatski jezikoslovac i akademik.
Hrvatski jezik i Milan Moguš · Londonac i Milan Moguš ·
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (skr. NSK), središnja je knjižnica Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu.
Hrvatski jezik i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu · Londonac i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ·
Pravopis hrvatskoga jezika
O pravopisu na hrvatskoj Wikipediji možete pročitati na stranici Wikipedija:Pravopis. Na stranici pravopisna pitanja više se ne mogu postavljati nova pitanja, ali se ondje mogu pronaći brojni korisni odgovori i savjeti. ----.
Hrvatski jezik i Pravopis hrvatskoga jezika · Londonac i Pravopis hrvatskoga jezika ·
Radoslav Katičić
Radoslav Katičić (Zagreb, 3. srpnja 1930. – Beč, 10. kolovoza 2019.) bio je hrvatski jezikoslovac i književni povjesničar.
Hrvatski jezik i Radoslav Katičić · Londonac i Radoslav Katičić ·
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Hrvatski jezik i Socijalistička Republika Hrvatska · Londonac i Socijalistička Republika Hrvatska ·
Stjepan Babić
Stjepan Babić (Oriovac, 29. studenoga 1925. – Zagreb, 27. kolovoza 2021.) bio je hrvatski jezikoslovac i akademik.
Hrvatski jezik i Stjepan Babić · Londonac i Stjepan Babić ·
1960.
Bez opisa.
1960. i Hrvatski jezik · 1960. i Londonac ·
1971.
Bez opisa.
1971. i Hrvatski jezik · 1971. i Londonac ·
1972.
Bez opisa.
1972. i Hrvatski jezik · 1972. i Londonac ·
1990.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatski jezik i Londonac imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatski jezik i Londonac
Usporedba između Hrvatski jezik i Londonac
Hrvatski jezik ima 496 odnose, a Londonac ima 37. Kao što im je zajedničko 17, Jaccard indeks 3.19% = 17 / (496 + 37).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatski jezik i Londonac. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
