Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Hrvatski jezik i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Hrvatski jezik i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Hrvatski jezik vs. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (skr. NSK), središnja je knjižnica Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu.

Sličnosti između Hrvatski jezik i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Hrvatski jezik i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu imaju 10 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Družba Isusova, Europska unija, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Nikola VII. Zrinski, Sveučilište u Zagrebu, 1816., 1892., 1988..

Družba Isusova

Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.

Družba Isusova i Hrvatski jezik · Družba Isusova i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Europska unija i Hrvatski jezik · Europska unija i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Hrvati i Hrvatski jezik · Hrvati i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i Hrvatski jezik · Hrvatska i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Hrvatski jezik i Hrvatski jezik · Hrvatski jezik i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu · Vidi više »

Nikola VII. Zrinski

Nikola VII.

Hrvatski jezik i Nikola VII. Zrinski · Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Nikola VII. Zrinski · Vidi više »

Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.

Hrvatski jezik i Sveučilište u Zagrebu · Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »

1816.

Bez opisa.

1816. i Hrvatski jezik · 1816. i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu · Vidi više »

1892.

Bez opisa.

1892. i Hrvatski jezik · 1892. i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

1988. i Hrvatski jezik · 1988. i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Hrvatski jezik i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Hrvatski jezik ima 496 odnose, a Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ima 45. Kao što im je zajedničko 10, Jaccard indeks 1.85% = 10 / (496 + 45).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatski jezik i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »