Brže od pregledniku!Sličnosti između Hrvatski jezik i Radoslav Katičić
Hrvatski jezik i Radoslav Katičić imaju 24 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Austrija, Bartol Kašić, Crkvenoslavenski jezik, Dalibor Brozović, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Gradišćanski Hrvati, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Institut za hrvatski jezik, Jezikoslovlje, Marin Držić, Miroslav Krleža, Stjepan Babić, Sveučilište u Zagrebu, Tomislav Maretić, Zagreb, Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov, 1967., 1972., 1973., 1986., 1989..
Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine
Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine (AZUBiH) (bošnjački: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine; srpski: Академија наука и умјетности Босне и Херцеговине), najviša je znanstvena institucija u Bosni i Hercegovini.
Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine i Hrvatski jezik · Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine i Radoslav Katičić ·
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Austrija i Hrvatski jezik · Austrija i Radoslav Katičić ·
Bartol Kašić
Bartul Kašić, također Bartol Kašić (Pag, 15. kolovoza 1575. – Rim, 28. prosinca 1650.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, gramatičar, duhovni pisac i prevoditelj.
Bartol Kašić i Hrvatski jezik · Bartol Kašić i Radoslav Katičić ·
Crkvenoslavenski jezik
Crkvenoslavenski jezik (ISO 639 identifier: chu; bul. Църковнославянски език) je prvi književni jezik Slavena.
Crkvenoslavenski jezik i Hrvatski jezik · Crkvenoslavenski jezik i Radoslav Katičić ·
Dalibor Brozović
Dalibor Brozović Dalibor Brozović (Sarajevo, 28. srpnja 1927. – Zagreb, 19. lipnja 2009.), hrvatski jezikoslovac, kroatist, akademik i političar.
Dalibor Brozović i Hrvatski jezik · Dalibor Brozović i Radoslav Katičić ·
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
Digitalno obrađeno zaglavlje ''Telegrama'', jugoslavenskih novina za društvena i kulturna pitanja, br. 359, 17. ožujka 1967. u kojem je objavljena ''Deklaracija''. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim, te se - doduše vrlo postupno - nastojalo postići da Hrvati govore jezik koji će biti tek lokalna varijanta srpskog jezika). Novosadski dogovor nije bio po volji hrvatskih jezikoslovaca pa ni onih koji su, ne želeći mu se odmah javno usprotiviti, stavili na njega potpis. Stoga su izdali Deklaraciju, i u njoj iznijeli svoje negativne stavove o Novosadskom dogovoru. Dokument je potpisalo 18 hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova, među kojima Matica hrvatska, Društvo književnika Hrvatske, Hrvatsko filološko društvo i Institut za jezik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Hrvatski jezik · Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Radoslav Katičić ·
Gradišćanski Hrvati
Položaj Gradišća na karti Austrije Dvojezični natpis u Gradišću Gradišćanski Hrvati (njem. Burgenlandkroaten, mađ. Burgenlandi horvátok, slk. Burgendlandskí Chorváti) skupni je naziv za Hrvate nastanjene na području Burgenlanda (Gradišća) u istočnoj Austriji i susjednim predjelima Mađarske i Slovačke.
Gradišćanski Hrvati i Hrvatski jezik · Gradišćanski Hrvati i Radoslav Katičić ·
Hrvati
Bez opisa.
Hrvati i Hrvatski jezik · Hrvati i Radoslav Katičić ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Hrvatski jezik · Hrvatska i Radoslav Katičić ·
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatski jezik · Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Radoslav Katičić ·
Institut za hrvatski jezik
''Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje'' Institut za hrvatski jezik, do 2023.
Hrvatski jezik i Institut za hrvatski jezik · Institut za hrvatski jezik i Radoslav Katičić ·
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Hrvatski jezik i Jezikoslovlje · Jezikoslovlje i Radoslav Katičić ·
Marin Držić
Spomenik u Dubrovniku Marin Držić (Dubrovnik, 1508. – Mletci, 2. svibnja 1567.) bio je hrvatski dramatik i lirik.
Hrvatski jezik i Marin Držić · Marin Držić i Radoslav Katičić ·
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Hrvatski jezik i Miroslav Krleža · Miroslav Krleža i Radoslav Katičić ·
Stjepan Babić
Stjepan Babić (Oriovac, 29. studenoga 1925. – Zagreb, 27. kolovoza 2021.) bio je hrvatski jezikoslovac i akademik.
Hrvatski jezik i Stjepan Babić · Radoslav Katičić i Stjepan Babić ·
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Hrvatski jezik i Sveučilište u Zagrebu · Radoslav Katičić i Sveučilište u Zagrebu ·
Tomislav Maretić
Tomislav Maretić (Virovitica, 13. prosinca 1854. – Zagreb, 15. siječnja 1938.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf, član plemićke obitelji Maretić.
Hrvatski jezik i Tomislav Maretić · Radoslav Katičić i Tomislav Maretić ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Hrvatski jezik i Zagreb · Radoslav Katičić i Zagreb ·
Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov
Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov (Wissenschaftliches Institut der Burgenländischen Kroaten s kraticom ZIGH) je u Austriji 1994. godine registrirano društvo.
Hrvatski jezik i Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov · Radoslav Katičić i Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov ·
1967.
Bez opisa.
1967. i Hrvatski jezik · 1967. i Radoslav Katičić ·
1972.
Bez opisa.
1972. i Hrvatski jezik · 1972. i Radoslav Katičić ·
1973.
Bez opisa.
1973. i Hrvatski jezik · 1973. i Radoslav Katičić ·
1986.
Bez opisa.
1986. i Hrvatski jezik · 1986. i Radoslav Katičić ·
1989.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatski jezik i Radoslav Katičić imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatski jezik i Radoslav Katičić
Usporedba između Hrvatski jezik i Radoslav Katičić
Hrvatski jezik ima 496 odnose, a Radoslav Katičić ima 60. Kao što im je zajedničko 24, Jaccard indeks 4.32% = 24 / (496 + 60).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatski jezik i Radoslav Katičić. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
