Brže od pregledniku!Sličnosti između Hrvatski jezik i Sveučilište u Zagrebu
Hrvatski jezik i Sveučilište u Zagrebu imaju 24 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Družba Isusova, Europa, Hrvatska, Ivan Mažuranić, Latinski jezik, Vladimir Nazor, Zagreb, 1889., 1892., 1895., 1899., 1901., 1931., 1938., 1954., 1960., 1963., 1972., 1986., 1988., 1989., 1990., 1997., 2008..
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Družba Isusova i Hrvatski jezik · Družba Isusova i Sveučilište u Zagrebu ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i Hrvatski jezik · Europa i Sveučilište u Zagrebu ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Hrvatski jezik · Hrvatska i Sveučilište u Zagrebu ·
Ivan Mažuranić
Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.
Hrvatski jezik i Ivan Mažuranić · Ivan Mažuranić i Sveučilište u Zagrebu ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Hrvatski jezik i Latinski jezik · Latinski jezik i Sveučilište u Zagrebu ·
Vladimir Nazor
Vladimir Nazor (Postira, 30. svibnja 1876. – Zagreb, 19. lipnja 1949.) bio je hrvatski pjesnik, prozaist i prevoditelj te političar za vrijeme Nove Jugoslavije.
Hrvatski jezik i Vladimir Nazor · Sveučilište u Zagrebu i Vladimir Nazor ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Hrvatski jezik i Zagreb · Sveučilište u Zagrebu i Zagreb ·
1889.
Bez opisa.
1889. i Hrvatski jezik · 1889. i Sveučilište u Zagrebu ·
1892.
Bez opisa.
1892. i Hrvatski jezik · 1892. i Sveučilište u Zagrebu ·
1895.
Bez opisa.
1895. i Hrvatski jezik · 1895. i Sveučilište u Zagrebu ·
1899.
Bez opisa.
1899. i Hrvatski jezik · 1899. i Sveučilište u Zagrebu ·
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
1901. i Hrvatski jezik · 1901. i Sveučilište u Zagrebu ·
1931.
Bez opisa.
1931. i Hrvatski jezik · 1931. i Sveučilište u Zagrebu ·
1938.
Bez opisa.
1938. i Hrvatski jezik · 1938. i Sveučilište u Zagrebu ·
1954.
Bez opisa.
1954. i Hrvatski jezik · 1954. i Sveučilište u Zagrebu ·
1960.
Bez opisa.
1960. i Hrvatski jezik · 1960. i Sveučilište u Zagrebu ·
1963.
Bez opisa.
1963. i Hrvatski jezik · 1963. i Sveučilište u Zagrebu ·
1972.
Bez opisa.
1972. i Hrvatski jezik · 1972. i Sveučilište u Zagrebu ·
1986.
Bez opisa.
1986. i Hrvatski jezik · 1986. i Sveučilište u Zagrebu ·
1988.
Bez opisa.
1988. i Hrvatski jezik · 1988. i Sveučilište u Zagrebu ·
1989.
Bez opisa.
1989. i Hrvatski jezik · 1989. i Sveučilište u Zagrebu ·
1990.
Bez opisa.
1990. i Hrvatski jezik · 1990. i Sveučilište u Zagrebu ·
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
1997. i Hrvatski jezik · 1997. i Sveučilište u Zagrebu ·
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatski jezik i Sveučilište u Zagrebu imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatski jezik i Sveučilište u Zagrebu
Usporedba između Hrvatski jezik i Sveučilište u Zagrebu
Hrvatski jezik ima 496 odnose, a Sveučilište u Zagrebu ima 278. Kao što im je zajedničko 24, Jaccard indeks 3.10% = 24 / (496 + 278).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatski jezik i Sveučilište u Zagrebu. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
