Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Hrvatski parlamentarni izbori 2003. i Ruža Tomašić

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Hrvatski parlamentarni izbori 2003. i Ruža Tomašić

Hrvatski parlamentarni izbori 2003. vs. Ruža Tomašić

Zakonu iz 1999) Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održali su se 23. studenog 2003. godine. Ruža Tomašić (rođ. Budimir, Mladoševica, općina Maglaj, BiH, 10. svibnja 1958.), hrvatska političarka, eurozastupnica i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke.

Sličnosti između Hrvatski parlamentarni izbori 2003. i Ruža Tomašić

Hrvatski parlamentarni izbori 2003. i Ruža Tomašić imaju 10 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Anto Đapić, Dubravka Šuica, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska stranka prava, Hrvatski sabor, Ivo Josipović, Stjepan Mesić, Tonino Picula, 2003..

Anto Đapić

Anto Đapić (Čaprazlije, Livno, 22. kolovoza 1958.) hrvatski je političar, saborski zastupnik u više mandata, bivši predsjednik HSP-a i bivši osječki gradonačelnik.

Anto Đapić i Hrvatski parlamentarni izbori 2003. · Anto Đapić i Ruža Tomašić · Vidi više »

Dubravka Šuica

Dubravka Šuica (Dubrovnik, 20. svibnja 1957.) hrvatska političarka (HDZ), potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju, gradonačelnica Dubrovnika u razdoblju od 2001. do 2009. U tri mandata izabrana za zastupnicu u Hrvatskom saboru (2000. – 2011.) Godine 2013.

Dubravka Šuica i Hrvatski parlamentarni izbori 2003. · Dubravka Šuica i Ruža Tomašić · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i Hrvatski parlamentarni izbori 2003. · Hrvatska i Ruža Tomašić · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.

Hrvatska demokratska zajednica i Hrvatski parlamentarni izbori 2003. · Hrvatska demokratska zajednica i Ruža Tomašić · Vidi više »

Hrvatska stranka prava

Hrvatska stranka prava, skraćeno HSP, hrvatska nacionalistička i nacionalno-konzervativna politička stranka u Republici Hrvatskoj.

Hrvatska stranka prava i Hrvatski parlamentarni izbori 2003. · Hrvatska stranka prava i Ruža Tomašić · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Hrvatski parlamentarni izbori 2003. i Hrvatski sabor · Hrvatski sabor i Ruža Tomašić · Vidi više »

Ivo Josipović

Ivo Josipović (Zagreb, 28. kolovoza 1957.), treći predsjednik Republike Hrvatske u mandatu od 19. veljače 2010. do 18. veljače 2015. godine.

Hrvatski parlamentarni izbori 2003. i Ivo Josipović · Ivo Josipović i Ruža Tomašić · Vidi više »

Stjepan Mesić

Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).

Hrvatski parlamentarni izbori 2003. i Stjepan Mesić · Ruža Tomašić i Stjepan Mesić · Vidi više »

Tonino Picula

Tonino Picula (Mali Lošinj, 31. kolovoza 1961.) hrvatski političar, ministar vanjskih poslova u Vladi Ivice Račana, zastupnik u Hrvatskom saboru te aktualni hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu u trećem mandatu gdje zajedno s ostalim hrvatskim socijaldemokratima sjedi u redovima europske političke grupacije S&D.

Hrvatski parlamentarni izbori 2003. i Tonino Picula · Ruža Tomašić i Tonino Picula · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

2003. i Hrvatski parlamentarni izbori 2003. · 2003. i Ruža Tomašić · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Hrvatski parlamentarni izbori 2003. i Ruža Tomašić

Hrvatski parlamentarni izbori 2003. ima 94 odnose, a Ruža Tomašić ima 101. Kao što im je zajedničko 10, Jaccard indeks 5.13% = 10 / (94 + 101).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatski parlamentarni izbori 2003. i Ruža Tomašić. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »