Hrvatski parlamentarni izbori 2016. i Socijaldemokratska partija Hrvatske

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Hrvatski parlamentarni izbori 2016. i Socijaldemokratska partija Hrvatske

Hrvatski parlamentarni izbori 2016. vs. Socijaldemokratska partija Hrvatske

Izbori za Deveti saziv Hrvatskog sabora održani su 11. rujna 2016. godine. |tijelo4 zastupljenost.

Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti

Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti hrvatska je politička stranka koju je 2015.

Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti i Hrvatski parlamentarni izbori 2016. · Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i Hrvatski parlamentarni izbori 2016. · Hrvatska i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.

Hrvatska demokratska zajednica i Hrvatski parlamentarni izbori 2016. · Hrvatska demokratska zajednica i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Hrvatski parlamentarni izbori 2016. i Hrvatski sabor · Hrvatski sabor i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Istarski demokratski sabor

Istarski demokratski sabor (IDS, talj. Dieta democratica istriana) je politička stranka regionalistička i socijalno-liberalnog opredjeljenja te dugo vremena najveća regionalistička stranka u Republici Hrvatskoj.

Hrvatski parlamentarni izbori 2016. i Istarski demokratski sabor · Istarski demokratski sabor i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Ključ Hrvatske (politička stranka)

Ključ Hrvatske, do 2022.

Hrvatski parlamentarni izbori 2016. i Ključ Hrvatske (politička stranka) · Ključ Hrvatske (politička stranka) i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Kukuriku koalicija

Izborni simbol koalicije Kukuriku koalicija 5. kolovoza 2011. u Kninu; Silvano Hrelja (HSU), Radimir Čačić (HNS), Zoran Milanović (SDP), Ivan Jakovčić (IDS) Kukuriku koalicija bila je koalicija hrvatskih političkih stranaka koje su donijele odluku o zajedničkom izlasku na izbore zastupnika za Hrvatski sabor 2011. godine s ciljem sastavljanja koalicijske vlade.

Hrvatski parlamentarni izbori 2016. i Kukuriku koalicija · Kukuriku koalicija i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

2016. i Hrvatski parlamentarni izbori 2016. · 2016. i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »