Brže od pregledniku!Sličnosti između Hrvatski sabor i Ivo Josipović
Hrvatski sabor i Ivo Josipović imaju 21 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Šesti saziv Hrvatskog sabora, Boris Šprem, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati, Hrvatska stranka umirovljenika, Hrvatski sabor, Istarski demokratski sabor, Peti saziv Hrvatskog sabora, Predsjednik Republike Hrvatske, Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Savez komunista Hrvatske, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Stjepan Mesić, Trg svetog Marka, Zagreb, 2003., 2011., 2012., 2015., 22. prosinca.
Šesti saziv Hrvatskog sabora
Šesti saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 11. siječnja 2008. godine, a mandatima je raspolagalo ukupno 153 zastupnika.
Šesti saziv Hrvatskog sabora i Hrvatski sabor · Šesti saziv Hrvatskog sabora i Ivo Josipović ·
Boris Šprem
Boris Šprem (Koprivnički Bregi, 14. travnja 1956. – Houston, 30. rujna 2012.), bio je hrvatski političar, predsjednik Hrvatskoga sabora. Diplomirani je pravnik, član SDP-a. Bio je savjetnik i imenovani dužnosnik u Hrvatskom saboru, potpredsjednik zagrebačke Gradske skupštine od 2000. do 2001., glavni tajnik Hrvatskog autokluba, predstojnik vladina Ureda za zakonodavstvo, član uprave Aurum osiguravajućeg društva, predstojnik Ureda predsjednika Republike, saborski zastupnik te gradski zastupnik u dva mandata. U sedmom sazivu Hrvatskog sabora imenovan je predsjednik. Prije toga obnašao je dužnost predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba. Preminuo je u Houstonu 30. rujna 2012. godine od maligne bolesti krvožilnog sustava u 56. godini života. Iza sebe je ostavio suprugu Jasenku i sina Damjana. Predsjednik Josipović posmrtno ga je odlikovao Veleredom kraljice Jelene s lentom i Danicom. Pokopan je 4. listopada 2012. godine u Zagrebu. Sprovodne obrede uz druge svećenike predvodio je msgr. Mijo Gorski, zagrebački pomoćni biskup. predsjednik.hr (2. listopada 2012.) Iako se deklarirao kao ateist, za vrijeme bolesti okrenuo se vjeri te na samrti tražio ispovijed i posljednju pomast.
Boris Šprem i Hrvatski sabor · Boris Šprem i Ivo Josipović ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Hrvatski sabor · Hrvatska i Ivo Josipović ·
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Hrvatska demokratska zajednica i Hrvatski sabor · Hrvatska demokratska zajednica i Ivo Josipović ·
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati hrvatska je parlamentarna politička stranka.
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati i Hrvatski sabor · Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati i Ivo Josipović ·
Hrvatska stranka umirovljenika
Hrvatska stranka umirovljenika (kratica HSU) je hrvatska politička stranka centra.
Hrvatska stranka umirovljenika i Hrvatski sabor · Hrvatska stranka umirovljenika i Ivo Josipović ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Hrvatski sabor i Hrvatski sabor · Hrvatski sabor i Ivo Josipović ·
Istarski demokratski sabor
Istarski demokratski sabor (IDS, talj. Dieta democratica istriana) je politička stranka regionalistička i socijalno-liberalnog opredjeljenja te dugo vremena najveća regionalistička stranka u Republici Hrvatskoj.
Hrvatski sabor i Istarski demokratski sabor · Istarski demokratski sabor i Ivo Josipović ·
Peti saziv Hrvatskog sabora
Peti saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 22. prosinca 2003. godine, kada su mandatima raspolagala 152 zastupnika.
Hrvatski sabor i Peti saziv Hrvatskog sabora · Ivo Josipović i Peti saziv Hrvatskog sabora ·
Predsjednik Republike Hrvatske
Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.
Hrvatski sabor i Predsjednik Republike Hrvatske · Ivo Josipović i Predsjednik Republike Hrvatske ·
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske (kolokvijalno premijer) nalazi se na čelu hrvatske vlade, koja provodi izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj.
Hrvatski sabor i Predsjednik Vlade Republike Hrvatske · Ivo Josipović i Predsjednik Vlade Republike Hrvatske ·
Savez komunista Hrvatske
Savez komunista Hrvatske (SKH) bio je dio Saveza komunista Jugoslavije, vladajuće politička organizacija u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Hrvatski sabor i Savez komunista Hrvatske · Ivo Josipović i Savez komunista Hrvatske ·
Socijaldemokratska partija Hrvatske
|tijelo4 zastupljenost.
Hrvatski sabor i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Ivo Josipović i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Stjepan Mesić
Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).
Hrvatski sabor i Stjepan Mesić · Ivo Josipović i Stjepan Mesić ·
Trg svetog Marka
Trg sv. Marka iz zraka. Trg svetog Marka (razgovorno Markov trg), središnji trg zagrebačkog Gornjega grada, nekad poznat i kao Radićev trg.
Hrvatski sabor i Trg svetog Marka · Ivo Josipović i Trg svetog Marka ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Hrvatski sabor i Zagreb · Ivo Josipović i Zagreb ·
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
2003. i Hrvatski sabor · 2003. i Ivo Josipović ·
2011.
Bez opisa.
2011. i Hrvatski sabor · 2011. i Ivo Josipović ·
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
2012. i Hrvatski sabor · 2012. i Ivo Josipović ·
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
2015. i Hrvatski sabor · 2015. i Ivo Josipović ·
22. prosinca
22.
22. prosinca i Hrvatski sabor · 22. prosinca i Ivo Josipović ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatski sabor i Ivo Josipović imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatski sabor i Ivo Josipović
Usporedba između Hrvatski sabor i Ivo Josipović
Hrvatski sabor ima 278 odnose, a Ivo Josipović ima 87. Kao što im je zajedničko 21, Jaccard indeks 5.75% = 21 / (278 + 87).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatski sabor i Ivo Josipović. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
