Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Hrvatski sabor i Vesna Pusić

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Hrvatski sabor i Vesna Pusić

Hrvatski sabor vs. Vesna Pusić

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. Vesna Pusić (Zagreb, 25. ožujka 1953.), hrvatska je političarka, saborska zastupnica, publicistkinja i bivša ministrica vanjskih i europskih poslova i prva potpredsjednica Vlade u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske.

Sličnosti između Hrvatski sabor i Vesna Pusić

Hrvatski sabor i Vesna Pusić imaju 17 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Gordan Jandroković, Građansko-liberalni savez, Hrvatska, Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati, Hrvatski sabor, Nezavisna Država Hrvatska, Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Zagreb, 1991., 1992., 1994., 2000., 2003., 2011., 2012., 2016..

Gordan Jandroković

Gordan Jandroković (Bjelovar, 2. kolovoza 1967.), političar HDZ-a i aktualni predsjednik Hrvatskoga sabora.

Gordan Jandroković i Hrvatski sabor · Gordan Jandroković i Vesna Pusić · Vidi više »

Građansko-liberalni savez

Građansko-liberalni savez hrvatska je liberalna politička stranka.

Građansko-liberalni savez i Hrvatski sabor · Građansko-liberalni savez i Vesna Pusić · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i Hrvatski sabor · Hrvatska i Vesna Pusić · Vidi više »

Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati

Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati hrvatska je parlamentarna politička stranka.

Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati i Hrvatski sabor · Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati i Vesna Pusić · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Hrvatski sabor i Hrvatski sabor · Hrvatski sabor i Vesna Pusić · Vidi više »

Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.

Hrvatski sabor i Nezavisna Država Hrvatska · Nezavisna Država Hrvatska i Vesna Pusić · Vidi više »

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske (kolokvijalno premijer) nalazi se na čelu hrvatske vlade, koja provodi izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj.

Hrvatski sabor i Predsjednik Vlade Republike Hrvatske · Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i Vesna Pusić · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Hrvatski sabor i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Vesna Pusić · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Hrvatski sabor i Zagreb · Vesna Pusić i Zagreb · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

1991. i Hrvatski sabor · 1991. i Vesna Pusić · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

1992. i Hrvatski sabor · 1992. i Vesna Pusić · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

1994. i Hrvatski sabor · 1994. i Vesna Pusić · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

2000. i Hrvatski sabor · 2000. i Vesna Pusić · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

2003. i Hrvatski sabor · 2003. i Vesna Pusić · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

2011. i Hrvatski sabor · 2011. i Vesna Pusić · Vidi više »

2012.

2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.

2012. i Hrvatski sabor · 2012. i Vesna Pusić · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

2016. i Hrvatski sabor · 2016. i Vesna Pusić · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Hrvatski sabor i Vesna Pusić

Hrvatski sabor ima 278 odnose, a Vesna Pusić ima 60. Kao što im je zajedničko 17, Jaccard indeks 5.03% = 17 / (278 + 60).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatski sabor i Vesna Pusić. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »