Sličnosti između Hrvatski vladari i Krešimir III.
Hrvatski vladari i Krešimir III. imaju 19 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Bizant, Dmitar Zvonimir, Gojslav I., Hrvatska, Hrvatsko Kraljevstvo, Kraljevina Ugarska, Mletačka Republika, Panonska Hrvatska (kneževina), Petar II. Orseolo, Petar Krešimir IV., Solin, Stjepan Držislav, Stjepan I., kralj Hrvatske, Svetoslav Suronja, Trpimirovići, Zadar, 1000., 1030., 1074..
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bizant i Hrvatski vladari · Bizant i Krešimir III. ·
Dmitar Zvonimir
Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.
Dmitar Zvonimir i Hrvatski vladari · Dmitar Zvonimir i Krešimir III. ·
Gojslav I.
Gojslav I. (Goislav, Gojislav, Goyslauus), hrvatski kralj (druga polovica 10. stoljeća – nakon 1019.). Sin je kralja Stjepana Držislava iz narodne dinastije Trpimirovića i brat Svetoslava Suronje i Krešimira III. Jedini dokument u kojem se Gojslav imenom spominje, a koji se ujedno drži temeljnim dokumentom za kronologiju hrvatskih vladara druge polovice X. stoljeća i prve polovice XI.
Gojslav I. i Hrvatski vladari · Gojslav I. i Krešimir III. ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Hrvatski vladari · Hrvatska i Krešimir III. ·
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Hrvatski vladari i Hrvatsko Kraljevstvo · Hrvatsko Kraljevstvo i Krešimir III. ·
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Hrvatski vladari i Kraljevina Ugarska · Kraljevina Ugarska i Krešimir III. ·
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Hrvatski vladari i Mletačka Republika · Krešimir III. i Mletačka Republika ·
Panonska Hrvatska (kneževina)
Savsko-dravska Kneževina, Kneževina Donja Panonija, Donjopanonska Kneževina ili u hrvatskoj historiografiji Panonska HrvatskaGračanin 2008., str.
Hrvatski vladari i Panonska Hrvatska (kneževina) · Krešimir III. i Panonska Hrvatska (kneževina) ·
Petar II. Orseolo
Petar II.
Hrvatski vladari i Petar II. Orseolo · Krešimir III. i Petar II. Orseolo ·
Petar Krešimir IV.
Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije (8. srpnja 1071. U Biogradu). Hrvatski državni arhiv Petar Krešimir IV.
Hrvatski vladari i Petar Krešimir IV. · Krešimir III. i Petar Krešimir IV. ·
Solin
Solin je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Hrvatski vladari i Solin · Krešimir III. i Solin ·
Stjepan Držislav
Stjepan Držislav, hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića, sin kralja Mihajla Krešimira II. i kraljice Jelene.
Hrvatski vladari i Stjepan Držislav · Krešimir III. i Stjepan Držislav ·
Stjepan I., kralj Hrvatske
Stjepan I. Krešimirović († 1058.), sin kralja Krešimira III. iz dinastije Trpimirovića, bio je hrvatski kralj koji je vladao od 1030. do 1058. godine.
Hrvatski vladari i Stjepan I., kralj Hrvatske · Krešimir III. i Stjepan I., kralj Hrvatske ·
Svetoslav Suronja
Svetoslav Suronja (lat. Suetosclav Surigna), hrvatski kralj iz vladarske dinastije Trpimirovića i začetnik poddinastije Svetoslavića.
Hrvatski vladari i Svetoslav Suronja · Krešimir III. i Svetoslav Suronja ·
Trpimirovići
Trpimirovići su hrvatska vladarska dinastija iz koje su u ranom srednjem vijeku birani hrvatski knezovi, a kasnije kraljevi.
Hrvatski vladari i Trpimirovići · Krešimir III. i Trpimirovići ·
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Hrvatski vladari i Zadar · Krešimir III. i Zadar ·
1000.
Bez opisa.
1000. i Hrvatski vladari · 1000. i Krešimir III. ·
1030.
Bez opisa.
1030. i Hrvatski vladari · 1030. i Krešimir III. ·
1074.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatski vladari i Krešimir III. imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatski vladari i Krešimir III.
Usporedba između Hrvatski vladari i Krešimir III.
Hrvatski vladari ima 251 odnose, a Krešimir III. ima 45. Kao što im je zajedničko 19, Jaccard indeks 6.42% = 19 / (251 + 45).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatski vladari i Krešimir III.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: