Brže od pregledniku!
22 odnosi: Ante Beljo, Đuro Vidmarović, Bosna i Hercegovina, Deklaracija, Hrvatska, Hrvatska kulturna baština, Hrvatsko iseljeništvo, Hrvoje Hitrec, Kršćanstvo, Krivotvorenje, Kultura, Kuzma Kovačić, Marijan Šunjić (znanstvenik), Miroslav Međimorec, Portal, Povijest, Slaven Barišić, Stipe Kutleša, Stjepan Šešelj, Zagreb, Znanost, 2006..
Ante Beljo
Ante Beljo (26. prosinca 1946., Čerin, Čitluk), hrvatski političar, saborski zastupnik.
Novi!!: Hrvatsko kulturno vijeće i Ante Beljo · Vidi više »
Đuro Vidmarović
Đuro Vidmarović (1947.) je hrvatski književnik, povjesničar i likovni kritičar iz Zagreba.
Novi!!: Hrvatsko kulturno vijeće i Đuro Vidmarović · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Hrvatsko kulturno vijeće i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Deklaracija
Deklaracija (lat. declaratio izjava, proglas) može značiti: U gospodarstvu.
Novi!!: Hrvatsko kulturno vijeće i Deklaracija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvatsko kulturno vijeće i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska kulturna baština
Narodni lik na etiketi Matavuljeva likera. Hrvatska kulturna baština skup je svih običaja, tradicija i dobara u hrvatskoj povijesti.
Novi!!: Hrvatsko kulturno vijeće i Hrvatska kulturna baština · Vidi više »
Hrvatsko iseljeništvo
20. stoljeća. Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu.
Novi!!: Hrvatsko kulturno vijeće i Hrvatsko iseljeništvo · Vidi više »
Hrvoje Hitrec
Hrvoje Hitrec (Zagreb, 14. srpnja 1943.) suvremeni je hrvatski književnik, romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist, posebice poznat po brojnim knjigama za djecu i mladež.
Novi!!: Hrvatsko kulturno vijeće i Hrvoje Hitrec · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Hrvatsko kulturno vijeće i Kršćanstvo · Vidi više »
Krivotvorenje
Ulična prodaja krivotvorina. Krivotvorenje je imitiranje, oponašanje, koje je obično napravljeno s namjerom prevare, odnosno da se proslijedi (ili proda, ako je roba) nekome, kao da je original.
Novi!!: Hrvatsko kulturno vijeće i Krivotvorenje · Vidi više »
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Novi!!: Hrvatsko kulturno vijeće i Kultura · Vidi više »
Kuzma Kovačić
Kuzma Kovačić (Hvar, 6. lipnja 1952.), hrvatski akademski kipar i akademik.
Novi!!: Hrvatsko kulturno vijeće i Kuzma Kovačić · Vidi više »
Marijan Šunjić (znanstvenik)
Marijan Šunjić kao rektor Sveučilišta u Zagrebu 1995. godine Marijan Šunjić (Zagreb, 5. travnja 1940.), profesor emeritus teorijske fizike, bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu i hrvatski diplomat.
Novi!!: Hrvatsko kulturno vijeće i Marijan Šunjić (znanstvenik) · Vidi više »
Miroslav Međimorec
Miroslav Međimorec (Zagreb, 4. siječnja 1942.) je hrvatski kazališni i filmski redatelj, književnik (piše romane i pripovijetke), publicist i diplomat.
Novi!!: Hrvatsko kulturno vijeće i Miroslav Međimorec · Vidi više »
Portal
Portal''' trogirske katedrale, djelo majstora Radovana iz 1240. Portal (njem. Portal ← srlat. portale.
Novi!!: Hrvatsko kulturno vijeće i Portal · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Hrvatsko kulturno vijeće i Povijest · Vidi više »
Slaven Barišić
Slaven Žitomir Barišić (Pleternica, 26. siječnja 1942. – Zagreb, 5. travnja 2015.) međunarodno afirmirani hrvatski znanstvenik fizičar, akademik, redovni profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Hrvatsko kulturno vijeće i Slaven Barišić · Vidi više »
Stipe Kutleša
Stipe Kutleša (Tomislavgrad, 1. siječnja 1955.), hrvatski filozof i fizičar.
Novi!!: Hrvatsko kulturno vijeće i Stipe Kutleša · Vidi više »
Stjepan Šešelj
Stjepan Šešelj (Podgradina, pored Opuzena, 16. lipnja 1947.) suvremeni je hrvatski književnik, piše pjesme, drame (za radio, kazalište i televiziju) i prozne tekstove (književne i likovne prikaze, osvrte na hrvatske kulturne, društvene i političke događaje i pojave).
Novi!!: Hrvatsko kulturno vijeće i Stjepan Šešelj · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Hrvatsko kulturno vijeće i Zagreb · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Hrvatsko kulturno vijeće i Znanost · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Hrvatsko kulturno vijeće i 2006. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
HKV.
