Brže od pregledniku!
90 odnosi: Al Oerter, Alkoholi, Argentina, Atletika, Australija, Austrija, Švedska, Švicarska, Čehoslovačka, Belgija, Berlinski zid, Biciklizam, Bob Beamon, Boks, Brazil, Buenos Aires, Bugarska, Ciudad de México, Danska, Debbie Meyer, Detroit, Michigan, Dick Fosbury, Dizanje utega, Etiopija, Finska, Francuska, Grčka, Hokej na travi, Hrvanje, Indija, Iran, Italija, Jamajka, James Hines, Japan, Jedrenje, Južna Koreja, Kajak i kanu na mirnim vodama, Kamerun, Kanada, Kenija, Kisik, Košarka, Konjički šport, Kuba, Lyon, Mačevanje, Mađarska, Maraton, Međunarodni olimpijski odbor, ..., Meksiko, Metar, Moderni petoboj, Mongolija, Nizozemska, Njemačka, Njemačka Demokratska Republika, Nogomet, Norveška, Novi Zeland, Odbojka, Olimpijski plamen, Pakistan, Plivanje, Poljska, Republika Kina, Rumunjska, Sjedinjene Američke Države, Skok u dalj, Skokovi u vodu, Skvoš, Sovjetski Savez, Streljaštvo, Tanzanija, Tenis, Tunis, Turska, Uganda, Ujedinjeno Kraljevstvo, Utrka na 100 metara, Utrka na 200 metara, Vaterpolo na OI 1968., Věra Čáslavská, Venezuela, Veslanje na OI 1968., XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992., 12. listopada, 1968., 1991., 27. listopada. Proširite indeks (40 više) »
Al Oerter
Alfred Adolf "Al" Oerter Jr., (19. rujna 1936. – 1. listopada 2007.), američki atletičar, bacač diska Pobijedio je na Olimpijskim igrama Melbourne 1956., Rim 1960., Tokio 1964.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Al Oerter · Vidi više »
Alkoholi
Opća formula alkohola R-OH, gdje je OH hidroksilna skupina Alkoholi (kasnolat. 3-CH2-OH. U homolognome nizu primarnih alkohola niži su članovi, prva četiri, tekućine, srednji (do 11 ugljikovih atoma), uljaste tekućine, a viši su čvrste tvari. Niži alkoholi miješaju se s vodom, viši se u vodi uopće ne otapaju. S kiselinama daju estere, s alkalijskim kovinama alkokside, a oksidacijom prelaze u aldehide, ketone i organske kiseline. Alkoholi koji u svojoj skupini imaju veći broj C atoma su netopivi u vodi jer imaju dulji dio molekulske nepolarne građe.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Alkoholi · Vidi više »
Argentina
Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Argentina · Vidi više »
Atletika
Atletika Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana koja obuhvaća trkačke, bacačke i skakačke discipline.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Atletika · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Australija · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Austrija · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Švedska · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Švicarska · Vidi više »
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Čehoslovačka · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Belgija · Vidi više »
Berlinski zid
Podjela Njemačke nakon rata Berlinski zid 1986. godine. Istočnonjemačke vlasti su iza zida čiju su zapadnu fasadu stanovnici Zapadnog Berlina oslikali grafitima, postavili širok "pojas smrti" Berlinski zid (njem.: Die Berliner Mauer) je bila barijera dugačka oko 160 km koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okolnog teritorija Njemačke Demokratske Republike.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Berlinski zid · Vidi više »
Biciklizam
Biciklizam (koturaštvo)http://tehnika.lzmk.hr/bicikl/ je način kretanja kopnom korištenjem bicikla, prijevoznog sredstva na ljudski pogon.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Biciklizam · Vidi više »
Bob Beamon
Robert "Bob" Beamon (New York, SAD, 29. kolovoza 1946.) je bivši američki atletičar, najpoznatiji po svojem tadašnjem svjetskom rekordu u skoku u dalj (8,90 metara) koji je zaprepastio sportsku javnost na Olimpijskim igrama u Ciudad Mexicu 1968. godine.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Bob Beamon · Vidi više »
Boks
Boksači u akciji (amaterski boks) Boks (šakanje) je borilački sport u kojem se protivnici slične tjelesne težine udaraju šakama na kojima su podstavljene rukavice.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Boks · Vidi više »
Brazil
Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Brazil · Vidi više »
Buenos Aires
Buenos Aires (špa. izgovor ˈbwenoˈsaiɾes, hrv. Dobar zrak, službeno Ciudad de Buenos Aires, skraćeno BsAs ili Ciudad Autónoma de Buenos Aires, skraćeno CABA) glavni je grad Argentine, a ujedno i njezin najveći grad i luka te političko, gospodarsko i kulturno središte zemlje.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Buenos Aires · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Bugarska · Vidi više »
Ciudad de México
Ciudad de México (eng. Mexico City), skr.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Ciudad de México · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Danska · Vidi više »
Debbie Meyer
Deborah "Debbie" Elizabeth Meyer (14. kolovoza 1952.) je bivša američka plivačica.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Debbie Meyer · Vidi više »
Detroit, Michigan
Detroit je najveći grad u američkoj saveznoj državi Michigan, a ujedno je i sjedište okruga Wayne.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Detroit, Michigan · Vidi više »
Dick Fosbury
Richard Douglas Fosbury (Portland, Oregon, 6. ožujka 1947. - Salt Lake City, Utah, 12. ožujka 2023.) bio je američki skakač u vis, koji se smatra jednim od najutjecajnijih atletičara u povijesti atletike.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Dick Fosbury · Vidi više »
Dizanje utega
Dizač utega na treningu. Dizanje utega (ponekad znano kao olimpijska dizanja od engl. olympic weightlifting) vrsta je sporta u kojem natjecatelj ima zadatak podići što veću težinu utega.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Dizanje utega · Vidi više »
Etiopija
Etiopija je država u istočnoj Africi u regiji poznatoj kao Rog Afrike.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Etiopija · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Finska · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Francuska · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Grčka · Vidi više »
Hokej na travi
Hokej na travi je momčadski loptački šport.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Hokej na travi · Vidi više »
Hrvanje
Hrvanje je borilačka vještina, ali i standardni olimpijski sport.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Hrvanje · Vidi više »
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Indija · Vidi više »
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Iran · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Italija · Vidi više »
Jamajka
Jamajka (eng. Jamaica) je otočna država u Karipskom moru, južno od Kube i zapadno od Hispaniole.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Jamajka · Vidi više »
James Hines
James Ray "Jim" Hines (Dumas, Arkansas, 10. rujna 1946. – ?, 3. lipnja 2023.), bio je američki atletičar, prvi čovjek koji je pretrčao 100 m ispod 10 sekundi, u finalu Olimpijskih igara u Mexico Cityju.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i James Hines · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Japan · Vidi više »
Jedrenje
Jedrenje je umijeće upravljanja jedrilicom, tj.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Jedrenje · Vidi više »
Južna Koreja
Južna Koreja (službeno Republika Koreja,; Daehan Minguk) je država u Istočnoj Aziji.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Južna Koreja · Vidi više »
Kajak i kanu na mirnim vodama
Kajak i kanu na mirnim vodama je sport na vodi u kojem se natjecatelji natječu veslajući u čamcima na određenim dionicama.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Kajak i kanu na mirnim vodama · Vidi više »
Kamerun
Kamerun je država u središnjoj Africi.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Kamerun · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Kanada · Vidi više »
Kenija
Kenija je država u istočnoj Africi.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Kenija · Vidi više »
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Kisik · Vidi više »
Košarka
tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Košarka · Vidi više »
Konjički šport
Zagrebački hipodrom Konjički šport, jedan je od najstarijih športova; obuhvaća jahanje, galopske i kasačke utrke, dresuru konja, preponsko jahanje, lovno jahanje, polo i dr.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Konjički šport · Vidi više »
Kuba
Kuba (špa. Cuba), službeno Republika Kuba (špa. República de Cuba) je država i otok, otočje, koja se nalazi okružena Meksičkim zaljevom, Karipskim morem i Atlantskim oceanom.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Kuba · Vidi više »
Lyon
Lyon je glavni grad francuske regije Auvergne-Rhône-Alpes, a nakon Pariza i Marseillea treći je po veličini grad u Francuskoj.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Lyon · Vidi više »
Mačevanje
Mačevanje Mačevanje u širem smislu označava borilačku vještinu u kojom se dva protivnika bore hladnim oružjem (mačem, sabljom, nožem) koje drže u ruci te njime pokušavaju ubosti ili sasjeći protivnika.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Mačevanje · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Mađarska · Vidi više »
Maraton
Kenijac Samuel Wanjiru, aktualni olimpijski pobjednik u maratonu Maraton je najduža trkačka atletska disciplina.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Maraton · Vidi više »
Međunarodni olimpijski odbor
Međunarodni olimpijski odbor (kratica MOO, ili na engleskom IOC od International Olympic Committee, francuski: Comité international olympique, CIO) je međunarodna sportska organizacija sa sjedištem u Švicarskoj, u gradu Lausannei, čija glavna zadaća je organizacija modernih Olimpijskih igara.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Međunarodni olimpijski odbor · Vidi više »
Meksiko
Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Meksiko · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Metar · Vidi više »
Moderni petoboj
Pierre de Coubertin je predložio moderni petoboj. Moderni petoboj ili moderni pentatlon je olimpijski sport koji se sastoji od pet različitih događaja tj.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Moderni petoboj · Vidi više »
Mongolija
Mongolija je rijetko naseljena kontinenska država u Aziji, između Srednje i Istočne Azije, koja na sjeveru graniči s Rusijom, a na jugu s Kinom.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Mongolija · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Njemačka · Vidi više »
Njemačka Demokratska Republika
Istočna Njemačka, službeno Njemačka Demokratska Republika (njem. Deutsche Demokratische Republik), skraćeno NJDR ili NDR (njem. DDR), bila je komunistička država koja je postojala od 1949. do 1990. godine na području bivše sovjetske okupacijske zone.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Njemačka Demokratska Republika · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Nogomet · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Norveška · Vidi više »
Novi Zeland
Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Novi Zeland · Vidi više »
Odbojka
Utakmica odbojke za žene Odbojka je sport s loptom u kojem se dvije suparničke momčadi natječu na terenu s razapetom mrežom na sredini.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Odbojka · Vidi više »
Olimpijski plamen
Olimpijski plamen u Torinu 2006. Olimpijski plamen je jedno od najpoznatijih Olimpijskih znamenja.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Olimpijski plamen · Vidi više »
Pakistan
Pakistan (پاکستان); službeno: Islamska Republika Pakistan) je država u južnoj Aziji. Graniči s Indijom, Kinom, Afganistanom i Iranom. Na jugu izlazi na Arapsko more, koje je dio Indijskog oceana. Pakistan je stvoren 1947. godine, od većinski muslimanskog dijela Britanske Indije, dok je ostatak zemlje postao današnja država Indija. Godine 1956., Pakistan se proglasio prvom islamskom republikom na svijetu. Istočni dio Pakistana je od 1971. godine, postao nezavisna država Bangladeš.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Pakistan · Vidi više »
Plivanje
Plivanje Plivanje pod vodom. Plivanje je aktivnost kretanja živih bića kroz vodu koja uključuje održavanje na površini vode i kretanje u željenom smjeru.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Plivanje · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Poljska · Vidi više »
Republika Kina
Republika Kina, poznata i kao Tajvan je djelomično priznata de facto država, koja se nalazi većim dijelom na otoku Tajvan u istočnoj Aziji.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Republika Kina · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Rumunjska · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Skok u dalj
'''Skok u dalj''' thumb Skok u dalj je atletska disciplina, na programu već na prvim modernim Olimpijskim igrama u Ateni 1896. godine.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Skok u dalj · Vidi više »
Skokovi u vodu
Skokovi u vodu su natjecateljski sport u kojem je cilj skakača što efektnije, uz prezentaciju akrobatskih gimnastičkih elemenata tijekom skoka, skočiti u vodu s povišenog mjesta.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Skokovi u vodu · Vidi više »
Skvoš
Reket i loptica za skvoš Teren za skvoš Skvoš (engl. squash), igra u dvoje u zatvorenom igralištu, s reketom dugačke drške i mekanom lopticom od kaučuka.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Skvoš · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Sovjetski Savez · Vidi više »
Streljaštvo
Streljaštvo je natjecateljski sport koji razvija umijeće pogađanja pokretnih i nepokretnih meta korištenjem različitih vrsta oružja, i to specifično različitih tipova pušaka i pištolja.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Streljaštvo · Vidi više »
Tanzanija
Ujedinjena Republika Tanzanija (svahili: Jamhuri ya Muungano wa Tanzania) ili Tanzanija država je na istočnoj obali Afrike.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Tanzanija · Vidi više »
Tenis
Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Tenis · Vidi više »
Tunis
Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40 % teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Tunis · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Turska · Vidi više »
Uganda
Uganda je država u istočnoj Africi, bez izlaza na more.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Uganda · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Utrka na 100 metara
Start utrke na 100 metara (muški) na Interkontinentalnom kupu u Splitu thumb Utrka na 100 metara smatra se klasičnom sprinterskom atletskom disciplinom.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Utrka na 100 metara · Vidi više »
Utrka na 200 metara
SP u Helsinkiju 2005. godine. Utrka na 200 metara jedna je od sprinterskih atletskih disciplina.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Utrka na 200 metara · Vidi više »
Vaterpolo na OI 1968.
Na OI 1968. u Ciudad Mexicu u Meksiku, konačna ljestvica na vaterpolskom turniru je bila sljedeća.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Vaterpolo na OI 1968. · Vidi više »
Věra Čáslavská
Věra Čáslavská 1967. Věra Čáslavská (Prag, Češka, 3. svibnja 1942. – Prag, 30. kolovoza 2016.) bila je češka gimnastičarka, sedmerostruka olimpijska pobjednica, koja je svoje medalje osvajala pod čehoslovačkom zastavom.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Věra Čáslavská · Vidi više »
Venezuela
Venezuela (čita se: Venecuȅla. Hrvatski jezični portal) najsjevernija je država Južne Amerike, smještena na obali Karipskog mora.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Venezuela · Vidi više »
Veslanje na OI 1968.
Veslanje na Olimpijskim igrama u Mexico City-ju 1968. godine uključivalo je natjecanja u 7 disciplina, i to samo u muškoj konkurenciji.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i Veslanje na OI 1968. · Vidi više »
XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992.
XXV.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992. · Vidi više »
12. listopada
12.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i 12. listopada · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i 1968. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i 1991. · Vidi više »
27. listopada
27.
Novi!!: XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. i 27. listopada · Vidi više »
