Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Imola

Indeks Imola

Imola (Iômla na lokalnom dijalektu), grad i općina u pokrajini Bologni, smješten na rijeci Santerno, u regiji Emilia-Romagna na sjeveru Italije.

43 odnosi: Aleksandar VI., Ataulf, Autodrom Enzo e Dino Ferrari, Benedikt XII., Cesare Borgia, Cisalpinska Republika, Crkveni naučitelj, Dante Alighieri, Diktator, Emilia-Romagna, Formula 1, Francuska, Gotski rat (535. – 554.), Gvelfi i gibelini, Hipolit Rimski, Honorije II., Hrvatska, Italija, Julije II., Kasijan Imolski, Keramika, Langobardi, Lucije Kornelije Sula, Njemačka, Općina, Papinski legat, Petar Krizolog, Pula, Ravenski egzarhat, Romagna, San Marino, Siksto IV., Sveučilište u Bologni, Teodozije I. Veliki, Ujedinjeno Kraljevstvo, Velika nagrada San Marina, Zapadni Goti, 12. lipnja, 1499., 1971., 1984., 2. lipnja, 25. studenoga.

Aleksandar VI.

Aleksandar VI. (Xàtiva, Valencia, 1. siječnja 1431. – Rim, 18. kolovoza 1503.), rimski papa (1492. – 1503.), rođen kao Rodrigo de Lanzol (poznatiji kao Rodrigo de Borgia), otac Cesarea Borgie i Lukrecije Borgije.

Novi!!: Imola i Aleksandar VI. · Vidi više »

Ataulf

Ataulfov kip u Madridu Ataulf (got. Athal Wolf; što znači "plemeniti vuk"), bio je vizigotski kralj između 410. i 415. godine.

Novi!!: Imola i Ataulf · Vidi više »

Autodrom Enzo e Dino Ferrari

Autodrom Enzo e Dino Ferrari ili staza Imola trkaća je staza smještena u mjestu Imola u Italiji i trenutačno je domaćin Velike nagrade Emilia Romagne u Formuli 1.

Novi!!: Imola i Autodrom Enzo e Dino Ferrari · Vidi više »

Benedikt XII.

Benedikt XII., rođen kao Jacques Fournier (Saverdun, Toulouse, o. 1280. – Avignon, 24. travnja 1342.), francuski svećenik, papa od 20. prosinca 1334. do 24.

Novi!!: Imola i Benedikt XII. · Vidi više »

Cesare Borgia

Cesare Borgia (Rim, 13. rujna 1475. – Viana, 12. ožujka 1507.), talijanski vojskovođa i političar.

Novi!!: Imola i Cesare Borgia · Vidi više »

Cisalpinska Republika

Cisalpinska Republika (talijanski: Repubblica Cisalpina) bila je sestrinska republika Francuske u sjevernoj Italiji koja je postojala od 1797.

Novi!!: Imola i Cisalpinska Republika · Vidi više »

Crkveni naučitelj

Crkveni naučitelj (latinski "Doctor Ecclesiae"; eng. "Doctor of the Church") je naslov, koju su dobili sveci, koji su u velikoj mjeri pridonijeli teologiji i učenju.

Novi!!: Imola i Crkveni naučitelj · Vidi više »

Dante Alighieri

'''Dante Alighieri''' Dante Alighieri (Firenca 1265. – Ravenna, noć 13./14. rujna 1321.), talijanski pjesnik.

Novi!!: Imola i Dante Alighieri · Vidi više »

Diktator

Diktatori često spominjani kao vođe totalitarnih režima. S lijeva na desno, odozgo prema dolje: Josif Staljin, Adolf Hitler, Augusto Pinochet, Mao Ce Tung, Benito Mussolini, Kim Il-Sung Diktator je osoba koja ima ili sebi prisvaja apsolutnu vlast i vlada neograničenom vlašću nekom zemljom.

Novi!!: Imola i Diktator · Vidi više »

Emilia-Romagna

Emilia-Romagna je administrativna regija u Sjevernoj Italiji koju čine dvije povijesne regije - Emilia i Romagna.

Novi!!: Imola i Emilia-Romagna · Vidi više »

Formula 1

Formula 1, također poznata i kao F1, a službeno se naziva FIA Formula One World Championship je najviša klasa jednosjeda u automobilizmu koju je odobrila Međunarodna automobilistička federacija.

Novi!!: Imola i Formula 1 · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Imola i Francuska · Vidi više »

Gotski rat (535. – 554.)

Prikaz Gotskog rata Gotski rat (535. – 554.) nastao je kao rezultat odluke Justinijana I. da vrati provincije u Italiji koje su pripadale Rimskom Carstvu dok ih nisu preuzeli Odoakar i Teodorik Veliki.

Novi!!: Imola i Gotski rat (535. – 554.) · Vidi više »

Gvelfi i gibelini

Gvelfi i Gibelini bile su dvije suprotstavljene frakcije talijanske politike u 12. st. - 13. stoljeću u središnjoj i sjevernoj Italiji.

Novi!!: Imola i Gvelfi i gibelini · Vidi više »

Hipolit Rimski

Hipolit Rimski (Rim, 170. – Sardinija, 235.), kršćanski pisac i svetac.

Novi!!: Imola i Hipolit Rimski · Vidi više »

Honorije II.

Honorije II., papa od 15. prosinca 1124. do 13. veljače 1130. godine.

Novi!!: Imola i Honorije II. · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Imola i Hrvatska · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Imola i Italija · Vidi više »

Julije II.

Julije II., pravim imenom Giuliano della Rovere, papa od 1503. do 1513. Bio je najžešći protivnik obitelji Borgia.

Novi!!: Imola i Julije II. · Vidi više »

Kasijan Imolski

Sveti Kasijan, lat. Sanctus Cassianus, tal. San Cassiano, (Rim, oko 240. – Imola, 13. kolovoza 302./304.), prema kršćanskoj predaji, liječnik, biskup i mučenik.

Novi!!: Imola i Kasijan Imolski · Vidi više »

Keramika

Crijepovi iz Dubrovnika Keramika u stilu fajanse Tehnička keramika: klizni ležaj Keramika dolazi od starogrčke riječi keramikos (grčki: κεραμικός), a ona je označavala glinu za lončarske predmete.

Novi!!: Imola i Keramika · Vidi više »

Langobardi

Henrik IV. i Fridrik I. Barbarossa. Langobardi (također Longobardi ili Lombardi) su germanski narod, podrijetlom iz Skandinavije.

Novi!!: Imola i Langobardi · Vidi više »

Lucije Kornelije Sula

Sula Lucije Kornelije Sula (138. pr. Kr. - 78. pr. Kr.), rimski zapovjednik i diktator.

Novi!!: Imola i Lucije Kornelije Sula · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Imola i Njemačka · Vidi više »

Općina

Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.

Novi!!: Imola i Općina · Vidi više »

Papinski legat

Papinski legat ili apostolski legat kao izaslanik i veleposlanik Vatikana zastupa papu te djeluje u njegovo ime.

Novi!!: Imola i Papinski legat · Vidi više »

Petar Krizolog

Sveti Petar Krizolog (Zlatorječiti, grč. Χρυσολόγος, od χρυσός - zlatan i λόγος - riječ ili misao; Imola, oko 380. – Imola, 31. srpnja 450.), KALENDAR: 30.

Novi!!: Imola i Petar Krizolog · Vidi više »

Pula

Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Imola i Pula · Vidi više »

Ravenski egzarhat

Smještaj Ravenskog egzarhata Ravenski egzarhat ili Talijanski egzarhat (lat. Exarchatus Ravennatis) bio je središte bizantske moći u Italiji, od kraja 6. stoljeća do 751. godine, kada su posljednjeg egzarha (bizantskog upravitelja) ubili carski neprijatelji u Italiji, Langobardi.

Novi!!: Imola i Ravenski egzarhat · Vidi više »

Romagna

Romagna (romanjolski: Rumâgna) povijesna je regija Italije čije područje otprilike odgovara jugoistočnom dijelu današnje regije Emilia-Romagna.

Novi!!: Imola i Romagna · Vidi više »

San Marino

San Marino (tal. San Marino), službeno Republika San Marino (tal. Serenissima Repubblica di San Marino), je treća najmanja država u Europi (poslije Vatikana i Monaka), potpuno okružena teritorijem Italije.

Novi!!: Imola i San Marino · Vidi više »

Siksto IV.

Siksto IV. (21. srpnja 1414. – 12. kolovoza 1484.), pravim imenom Francesco della Rovere, papa od 1471. do 1484. godine.

Novi!!: Imola i Siksto IV. · Vidi više »

Sveučilište u Bologni

Grb sveučilišta Sveučilište u Bologni (talijanski: Alma Mater Studiorum - Università di Bologna, UNIBO) sveučilište je u Bologni koje je osnovano 1088. godine.

Novi!!: Imola i Sveučilište u Bologni · Vidi više »

Teodozije I. Veliki

Teodozije I. Veliki (lat. Flavius Theodosius, Flavije Teodozije), (Cauca, Španjolska, 11. siječnja 347. – Milano, 17. siječnja 395.), rimski car od 379. do 395. godine.

Novi!!: Imola i Teodozije I. Veliki · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Imola i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Velika nagrada San Marina

Velika nagrada San Marina bila je utrka Formule 1 koja se je u kontinuitetu održavala od 1981. pa do 2006. godine kada je zbog sve strožih FIA-inih sigurnosnih standarda izbačena iz kalendara.

Novi!!: Imola i Velika nagrada San Marina · Vidi više »

Zapadni Goti

Seobe Zapadni Goti ili Vizigoti su bili nomadska plemena koja su se s istoka doselili na područje Zapadnog Rimskog Carstva u velikoj seobi naroda koncem 4. stoljeća, a djelomično su naseljavali i područje Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta).

Novi!!: Imola i Zapadni Goti · Vidi više »

12. lipnja

12.

Novi!!: Imola i 12. lipnja · Vidi više »

1499.

Bez opisa.

Novi!!: Imola i 1499. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Imola i 1971. · Vidi više »

1984.

Bez opisa.

Novi!!: Imola i 1984. · Vidi više »

2. lipnja

2.

Novi!!: Imola i 2. lipnja · Vidi više »

25. studenoga

25.

Novi!!: Imola i 25. studenoga · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »