Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Institut za fiziku i Marijan Šunjić (znanstvenik)

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Institut za fiziku i Marijan Šunjić (znanstvenik)

Institut za fiziku vs. Marijan Šunjić (znanstvenik)

Južna fasada krajem 1960-ih Ulaz krajem 1960-ih Institut za fiziku u Zagrebu javni je institut za znanstvena istraživanja u teorijskoj i eksperimentalnoj fizici čvrstog stanja, fizici površina, statističkoj fizici, biološkoj fizici, atomskoj i molekularnoj fizici i fizici plazme. Marijan Šunjić kao rektor Sveučilišta u Zagrebu 1995. godine Marijan Šunjić (Zagreb, 5. travnja 1940.), profesor emeritus teorijske fizike, bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu i hrvatski diplomat.

Sličnosti između Institut za fiziku i Marijan Šunjić (znanstvenik)

Institut za fiziku i Marijan Šunjić (znanstvenik) imaju 4 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Fizika čvrstog stanja, Institut Ruđer Bošković, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, Sveučilište u Zagrebu.

Fizika čvrstog stanja

kubičnog kristalnog sustava. čvrstoću. fotonaponski članak. Valentni pojasevi poluvodiča pokazuju potpuno popunjen valentni pojas i prazan vodljivi pojas. Fermijev nivo leži unutar zabranjenog pojasa. elektronskim mikroskopom. m. provođenja ili kondukcije topline. feromagnet u obliku potkove. Meissnerovog učinka (Walther Meissner). Ukrašena kopija prvog tranzistora otkrivenog u tvrtci Bell Labs 23. prosinca 1947. kada su američki istraživači John Bardeen, Walter Houser Brattain i William Bradford Shockley konstruirali prvi germanijski bipolarni tranzistor. kovalentne. kovalentnoj vezi sa susjedna tri silicijeva atoma, a veza s četvrtim silicijevim atomom ostaje nepopunjena. Nju popunjava elektron susjednog atoma, čime nastaje '''šupljina'''. Takvi trovalentni atomi koji primaju elektrone nazivaju se '''akceptori'''. fotonaponski članak izrađen od pločice monokristalnog silicija. Elektroporculan kao izolator za visoke napone. fotoelektričnog učinka. Svjetleće diode. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Suprafluidni helij koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni. Fizika čvrstog stanja je grana fizike koja proučava strukturu tvari u čvrstome stanju (krutine) te s pomoću kvantne fizike istražuje svojstva i procese u kristalnome i amorfnome obliku tvari, svojstva kristalizirane tvari i pojave vezane uz promjene fizikalnih veličina (primjerice temperature, tlaka, dimenzija i oblika mikrokristala, broja i vrste defekata u kristalnoj rešetki i drugo).

Fizika čvrstog stanja i Institut za fiziku · Fizika čvrstog stanja i Marijan Šunjić (znanstvenik) · Vidi više »

Institut Ruđer Bošković

Institut „Ruđer Bošković“ (IRB) u Zagrebu najveći je istraživački institut iz područja prirodnih znanosti i tehnologija na području Republike Hrvatske.

Institut Ruđer Bošković i Institut za fiziku · Institut Ruđer Bošković i Marijan Šunjić (znanstvenik) · Vidi više »

Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu

Prirodoslovno-matematički fakultet jedan od fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu.

Institut za fiziku i Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu · Marijan Šunjić (znanstvenik) i Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu · Vidi više »

Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.

Institut za fiziku i Sveučilište u Zagrebu · Marijan Šunjić (znanstvenik) i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Institut za fiziku i Marijan Šunjić (znanstvenik)

Institut za fiziku ima 18 odnose, a Marijan Šunjić (znanstvenik) ima 26. Kao što im je zajedničko 4, Jaccard indeks 9.09% = 4 / (18 + 26).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Institut za fiziku i Marijan Šunjić (znanstvenik). Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »